Za područje

    Slunj - grad bogate povijesti i očaravajuće prirode

    Članak je pregledalo čak 888+ korisnika
    Slavni rimski filozof i govornik Marko Tulije Ciceron još je u razdoblju prije Krista rekao: „Ako slijedimo prirodu kao vođu, nikada nećemo zalutati.” Netaknuta priroda, umirujući zeleni krajolici koji miluju dušu i tijelo, bogatstvo rijeka, flore i faune, svjež i čist zrak, omogućuju nam da uživamo svim osjetilima, pobjegnemo od užurbane svakodnevice i „napunimo baterije” za obveze koje su pred nama. Jedno od mjesta u Hrvatskoj koje se ističe svojim zelenim krajolicima je grad Slunj. Neočekivano lijepa destinacija s očuvanim okolišem koja svojim posjetiteljima osim predivne prirode nudi i bogat kulturno-povijesni sadržaj, o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.

    Tekst: Tanja Prolić

    Grad Slunj prostire se na površini od 401 četvornog kilometra i obuhvaća ukupno 67 naselja u kojima živi 4224 stanovnika. Smješten je na magistralnoj cesti od Karlovca, sjedišta Karlovačke županije, prema Jadranskoj obali, u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera.

    Slunj je bio naseljen još u prapovijesti, o čemu svjedoče nalazi prapovijesnih gradina nedaleko od samoga gradskog naselja. Tragovi rimske vladavine vidljivi su u ostacima rimskog naselja u naselju Točak, kao i fragmentarni nalaz rimskog epigrafskog spomenika u naselju Gornje Primišlje. Važna godina u povijesti grada Slunja je 1323. godina – tada je, naime, kralj Karlo Robert darovao cijelu Drežničku županiju, kao nasljedni posjed obitelji Frankopana, čime započinje veći razvoj grada. Ova plemićka obitelj je na stečenom teritoriju izgradila dva središta – grad Tržac na Korani i grad o kojemu danas govorimo, Slunj na Slunjčici.

    Prvi pisani spomen Slunja, tada već utvrđenoga grada, datira iz 1390. godine, dok se 1409. godine spominje kao trgovište Slunj, izgrađeno na suprotnoj strani kanjona Slunjčice. 

    Grad Slunj je tijekom svoje povijesti početkom 19. stoljeća bio i pod francuskom vladavinom, tijekom koje su izgrađeni mnogi vojni objekti, ali i ceste i mostovi. Dana 9. rujna 2022. grad je postao ponosni član Europske federacije Napoleonovih gradova. O vladavini Francuza svjedoči i Napoleonov magazin, omiljeno mjesto mještana za gledanje zalaska sunca. Ova kamena zgrada, koja je nekada služila i kao skladište žita, smještena je nedaleko od slunjske utvrde, na padinama iznad rijeke Slunjčice i Rastoka. Napoleonov magazin danas je jedna od rijetkih povijesnih građevina koje su uspješno odoljele  zubu vremena.

    Danas Slunj predstavlja prirodni, ali i povijesni biser Hrvatske. Područje Slunja odlikuje bujna vegetacija, nestvarni prirodni predjeli i mnoštvo kulturno-povijesnih znamenitosti, koje privlače turiste. Izdvajamo tri atrakcije koje ne biste trebali propustiti prilikom posjeta Slunju, urbanom središtu jugoistočnog dijela Karlovačke županije.

    Rastoke – bajkovito vodeničarsko naselje koje oblikuju dvije rijeke

    Jedna od najatraktivnijih turističkih atrakcija u Hrvatskoj je svakako bajkovito naselje Rastoke, jedinstven i slikoviti spoj tradicionalne arhitekture i prirodnih krajolika ispunjenih brzacima i slapovima, zbog kojih se ovo naselje  često naziva i Male Plitvice, ali i raj za vodenice, budući da su osim nevjerojatne prirodne ljepote, najpoznatiji sadržaj ovog mjesta brojne vodenice.

    Ruralno područje Rastoka zaštićeno je 1969. godine kao spomenik kulture i upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

    Rastoke
    Prirodne ljepote naselja Rastoke, izvor: Turistička zajednica grada Slunja

    Riječ je o naselju velike ambijentalne vrijednosti i autentičnog graditeljskog nasljeđa. Iako prema zapisima naselje Rastoke datira iz 17. stoljeća, smatra se da je postojalo i ranije.

    Područje je jedinstveni dar prirode – naselje je nastalo na prostoru niza razvedenih sedrenih barijera preko kojih se modrozelena rijeka Slunjčica ulijeva u moćnu Koranu, stvarajući mnoga jezera, brzace i slapove, od kojih su tri najpoznatija: Buk, Hrvoje i Vilina kosa.

    Geološki sastav slapova u naselju Rastoke identičan je slapovima u Nacionalnom parku Plitvička jezera, od kojeg su udaljeni 30-ak kilometara sjeverno. Geomorfološki to je dio tzv. Slunjske ploče, odnosno sedrene naslage trokutastog oblika površine približno 5,5 ha, posebne po geološkom sastavu tla – krš, sedra i specifična vegetacija.

    Zahvaljujući rijekama  Slunjčici i Korani mještani naselja Rastoke imali su svoj kruh. Ljudi su na ovom prostoru, prilagođavajući se prirodnim uvjetima, stoljećima gradili mlinove, prve koje je pokretala snaga vode, a ne ljudi ili životinje. Mlinovi, koji danas predstavljaju značajnu turističku atrakciju u Hrvatskoj, dokaz su da čovjek može živjeti u skladu s prirodom i prilagoditi se uvjetima koje je ona stvarala tisućama godina. Danas u Rastokama još tri obitelji održavaju mlinice, a obitelj Jareb još uvijek u svojem mlinu melje žito.

    Mlin
    Mljevenje žita u naselju Rastoke, izvor: Turistička zajednica grada Slunja

    Tonkovićev most – ostavština najznačajnijeg domaćeg mostograditelja

    Krunoslav Tonković smatra se najznačajnijim i najvještijim hrvatskim mostograditeljem – kako po broju mostova izgrađenih prema njegovim projektima, tako i zbog njihove visoke kvalitete, ali i zbog velikog doprinosa domaćoj i svjetskoj mostogradnji. Projektirao je i gradio mostove i nadvožnjake u kamenu, armiranom betonu, čeliku i drvu. Na ovom području nalaze se dvije njegove značajne ostavštine – dva mosta, jedan preko Slunjčice, a drugi preko Korane, izgrađena po njegovom projektu. Masivna betonska konstrukcija oblikovana je u elegantnu poveznicu koja kao da lebdi iznad kanjona i dinamično laska čudesnoj, gotovo nestvarnoj prirodi okoliša.

    Tonkovićev most
    Tonkovićev most, izvor: Turistička zajednica grada Slunja

    Gredni most u Slunju preko rijeke Korane izgrađen je u prošlom stoljeću, točnije 1958. godine, a namijenjen je za putnički promet. Nalazi se na samom ulazu u Rastoke, u horizontalnoj krivini radijusa 71 metar, širine 10,50 metara, a kolnik 9 metara. Sastoji se od osam otvora – najmanji ima 15 metara, a najveći 18,6 metara. Nosiva konstrukcija ovog mosta sastoji se od pune ploče konstantne visine duž mosta koja iznosi 80 centimetara.
    Poseban naglasak prilikom projektiranja stavljen je na stupove koji u gornjem dijelu sadrže prostorne rašlje sastavljene od četiri kraka. 

    Trg Zrinskih i Frankopana – središte naselja koje je odolijevalo nedaćama

    Trg Zrinskih i Frankopana središte je starog naselja koje se razvilo na visoravni uz južnu obalu rijeke Slunjčice, neposredno uz nekadašnji franjevački samostan. Oko tog velikog trokutastog trga naselje je kroz povijest odolijevalo brojnim nedaćama koje su ga zadesile, kao i stalnim osmanlijskim prodorima.

    Trg Zrinskih i Frankopana
    Trg Zrinskih i Frankopana, izvor: Turistička zajednica grada Slunja

    Trg i njegova okolica su kroz povijest mijenjali izgled i namjenu. Od vojnog središta s krajiškim upravnim zgradama postupno se razvijao u tjedno sajmište, a tu namjenu ima i danas – četvrtkom se na trgu održava sajam i vrlo je važan za grad Slunj i za cijelu okolicu.

    U analitičkim kartama je zanimljiva geneza trga – on se mijenjao od otvorenoga, širokog i dugog srednjovjekovnog prostora na kojem se odvijao svakodnevni život stanovništva, sve do današnjeg podijeljenog i fizički odvojenog prostora na Gornji tržni plato i Donji trg, a osobito u posljednje vrijeme, kada je administrativni centar pomaknut nešto južnije od staroga slunjskog naselja. Oko zapadnog dijela trga danas je evidentna koncentracija trgovačkih sadržaja, odnosno oko prostora tržnice na otvorenom. Istočni dio trga namijenjen je stanovanju i povijesnom prostoru crkve.

    Na Trgu Zrinskih i Frankopana u Slunju, u neposrednoj blizini rodne kuće prvoga hrvatskog olimpijca Milana Neralića koji je 1900. godine u Parizu osvojio brončanu olimpijsku medalju u mačevanju, podignut je i njegov spomenik.

    Osim navedenih turističkih atrakcija, koje nam omogućuju da upoznamo povijesti i kulturu grada i njegove okolice, Slunj svojim posjetiteljima nudi i nešto drukčiji sadržaj. Naime, prirodna prostranstva koja oduzimaju dah stvorila su uvjete za rekreativne aktivnosti cijele obitelji, odnosno za sve ljubitelje aktivnog odmora, bilo da se radi o biciklizmu, jahanju, lovu i ribolovu, raftingu ili nordijskom hodanju. Udaljena svega nekoliko minuta hoda od Rastoka, borova šuma Jelvik je  omiljeno mjesto za  rekreaciju tijekom cijele godine.

    Slunj  je grad velikog turističkog potencijala, jer uspješno spaja očaravajuće prirodne krajolike, značajne kulturno-povijesne znamenitosti i gostoljubive ljude koji srdačno dočekuju sve posjetitelje.

    888
    Autor: eMajstor.hr

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uredan dom

    Magazin sa svježim idejama i savjetima naših autora za uređenje doma.

    TRAŽITE DOBRE IZVOĐAČE ZA PODRUČJE ARHITEKTI, ARHITEKTURA?

    CROATIA
    CROATIA
    EMAJSTOR.HR

    Pijavišće 17g
    10000 Zagreb

    00385 99 3317 311

    © 2022 Daibau | Sva prava zadržana