Općina Murter-Kornati: uronite u valove povijesti

^{Tekst: Tanja Prolić}

Općina Murter-Kornati nalazi se na otoku Murter, obuhvaća sjeverozapadnu stranu otoka s istoimenim naseljem i arhipelag Kornati, udaljen desetak nautičkih milja. Zauzima značajan morski areal s velikim brojem otoka i Nacionalnim parkom Kornati, kao fenomenom najviše razine na Jadranu. Najveći vrh Murtera je brdo Raduč od 125m, na kojem se nalazi ostaci bunkera i tunela izgrađeni prije II. svjetskog rata. Općina Murter dio je Šibensko-kninske županije.

Liburni i Rimljani, koji su u prošlosti naseljavali otok Murter, ostavili su jasne tragove svoje prisutnosti na tom prostoru. O važnosti tog otoka u antičkom razdoblju svjedoče brojni arhitektonski ostaci rimskih građevina, lučki uređaji i mozaici. U nastavku ćemo istražiti najvažnije znamenitostima tog povijesno važnog otoka koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Tvrđava Tureta – jedina sačuvana utvrda iz bizantskog doba na Jadranu

Tvrđava Tureta je najznačajnija građevina iz vremena Bizanta na Kornatskom arhipelagu. Smještena je na otoku Kornatu, najvećem otoku ovog arhipelaga, na brdu iznad Tarca. Potječe iz 6. stoljeća, a izgrađena je u vojne svrhe, za zaštitu obale i kontrolu plovidbe tim dijelom Jadrana. Visoko je pozicionirana, zbog čega se s nje može nadgledati plovidba cijelim Kornatskim kanalom.

U podnožju brda, na prostoru između male uvale i polja, podignuta je crkva svete Marije – trobrodna starokršćanska bazilika. Ni danas nije sasvim jasno je li prvo sagrađena crkva ili tvrđava ili su obje sagrađene u isto vrijeme.

Zanimljivo je da je Tureta jedina utvrda iz tog vremena na Jadranu koja nije uništena. Razlog tome je vjerojatno činjenica da se nalazila izvan naselja, pa njezin materijal (kamen) tijekom vremena nije korišten za gradnju nekih drugih objekata.

Tureta ima četverokutnu osnovu i unutarnje dimenzije 10 x 5 metara. Debljina zidova je čak 1 metar. Četvrtasti utori za drvene grede na zidovima ukazuju na prisutnost prizemlja, kata i stropa.

U prizemlju tvrđave nalazi se devet uskih ventilacijskih otvora, a na katu osam prozora. Prorezi na vanjskoj strani objekta na nešto višoj razini upućuju na korištenje drvenih skela tijekom gradnje ili postojanje trijema.

Prizemlje je služilo kao spremište s ventilacijskim otvorima, dok je gornji kat bio stambeni prostor. Ravni krov, koji je prepoznatljiv znak bizantske arhitekture, osigurao je stratešku prednost tijekom sukoba, naglašavajući dvostruku namjenu tvrđave – kao vojnog bastiona, ali i kao stambene građevine.

Danas ova tvrđava ponosno stoji kao tihi stražar, dok njezine zidine pričaju priče o drevnim sukobima i o skrivenim tajnama ondašnjeg vremena.

Arheološki park Colentum – ostaci moćnog antičkog grada

Antički grad Colentum, čiji ostaci leže u podnožju brda Gradine, danas je arheološki park s vidikovcima, šetnicama i jedinstvenom arheološkom plažom.

Grad Colentum sagrađen je još u antičko doba, u blizini današnjeg naselja Murter. Vjerojatno je svoj uspon doživio za vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37. – 68.) i Vespazijana (9. – 79.), čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanja. Ostaci lučkog postrojenja ukazuju na to da je rimsko naselje Colentum bilo prije svega lučko mjesto, a murterski akvatorij izrazito važan za pomorsku trgovinu. Luka antičkog naselja Colentuma nalazila se na sjeverozapadnoj strani poluotoka Gradina, odmah iza današnje crkve. 

Danas neki arheolozi Colentum nazivaju i gradom mozaika jer gdje god da su započeli iskapanja, otkrivali su ostatke mozaika. Ove činjenice sugeriraju da je Colentum bio bogat trgovački grad.

Grad Colentum imao je tipičnu antičku arhitekturu, višekatnice, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama. Arheolozi su otkrili raskošne građevine terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su grad Colentum početkom 2. stoljeća uništili i opljačkali gusari ili da je stradao u potresu.

U sklopu projekta HISTORIC, koji je financiran kroz Program prekogranične suradnje Italije i Hrvatske, uređena je prva hrvatska arheološka plaža koja se sastoji od obalne i morske šetnice. Na obali je postavljeno 11 info panela i urbana oprema, kao što su klupe, kante za smeće, stalci za bicikle i tuševi, a pod morem su postavljena dva velika kaveza s 80-ak replika amfora.

Pasarela – autohtoni dalmatinski doživljaj

U svibnju 2021. godine izgradnjom Pasarele je dovršena šetnica od Luke do Trga Rudin, a povijesna riva obogaćena je starim uporabnim predmetima – ribarskim mrežama, bačvama, drvenim vršama i kamenicama sa zasađenim cvijećem i maslinama koje su velikodušno donirane iz konoba, dvorišta i kuća mještana Murtera. Na taj način je kroz cijelu šetnicu osiguran autohtoni dalmatinski doživljaj koji nas vodi u povijesni vremeplov i vraća u vrijeme kada su Murterani „kolonizirali” Kornate i Modrave te živjeli od ribarenja i uzgoja maslina.

Od Šikine rive do Boškina škvera Općina Murter-Kornati je postavila solarnu rasvjetu koja osvjetljava taj cijeli obalni potez.

Šetnica javne namjene Pasarela napravljena je od hrastovih letvi na pocinčanoj čeličnoj konstrukciji. Dugačka je 50 metara. 

Pasarelom je po prvi put u povijesti Murtera omogućen cjeloviti lungo mare duž tog dijela obale.

Suhozidi – simbol kornatskog krajolika

Suhozidi na Kornatima svjedoče o bogatoj povijesti toga kraja i nevjerojatnoj snalažljivosti njegovih ljudi.

Suhozidi na Kornatima mogu se podijeliti u dvije skupine: na one koji razdvajaju pašnjake i one koji razdvajaju maslinike. Protežu se na nevjerojatnih 323 kilometra unutar granica Nacionalnog parka Kornati.

Ti su zidovi simbol kornatskog krajolika i mogu se vidjeti na raznim otocima unutar arhipelaga. Pastiri iz Murtera gradili su suhozide na Kornatima u drugoj polovici 19. stoljeća. Suhozidi na Kornatima bili su dovoljno visoki da ih ovce ne mogu preskočiti i dovoljno debeli da ih vjetar ne ošteti.

Kornatski suhozidi imaju jedinstvenu konstrukciju. Svaki zid izgrađen je na genijalan način jer su se zahvaljujući njima nadilazile prirodne barijere poput litica, štoviše, oni neprimjetno integriraju izazove krajolika u svoju konstrukciju. Takav inovativni pristup gradnji ukazuje na izuzetnu ljudsku prilagodljivost i snalažljivost. Njihov bezvremenski i prirodan šarm osvaja posjetitelje iz cijelog svijeta.

No izgradnja kornatskih suhozida nije bila nimalo jednostavna – zahtijevala je puno vremena i truda. Dva vješta graditelja mogla su za oko 6 mjeseci sagraditi zid dug 2 kilometra, visok 2 metra i debljine do 80 cm. Ti su zidovi pomno građeni bez veziva, oslanjajući se na međusobno spajanje kamenja kako bi se osigurao strukturalni integritet.

Još jedna važna stvar koju ne smijemo zaboraviti spomenuti kada je riječ o kornatskim suhozidima je njihova orijentacija. Kako su veći otoci izduženi, zidovi su se gradili od jedne do druge strane otoka.

Naselje Srimač – Staro selo prošarano slikovitim uskim uličicama

Naselje Srimač, danas poznato kao Staro selo, izgrađeno je na padini udaljenoj od mora, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, odakle se u prošlosti njegovi mještani mogli pratiti stanje mora i opasnosti koje su sa njega dolazile.

Ispresijecano je šarenim uskim uličicama, pretežno kamenim tradicionalnim kućama u kojima još uvijek živi duh nekih prošlih vremena.

Građevinsko-urbanistički sklop starog Srimača jedinstven je po svom položaju i rasteru ulica te tipologiji izgradnje.

Nakon uspona se kroz povijesne ulice sela stiže do stepenica koje vode do crkvice sv. Roka. Ova crkvica je izgrađena nakon velikih epidemija kuge koja je harala u 17. stoljeću. Crkvica se nalazi na istaknutom mjestu, točno iznad Starog sela, na vrhu koji dominira cijelim krajolikom i s kojeg se doslovno vide svi morski prilazi Starom selu. 

Općina Murter-Kornati sa svojim povijesnim znamenitostima i živahnom atmosferom  posjetiteljima omogućava da urone u zanimljivu povijest ovoga kraja, koja seže u antičko doba. Kulturu življenja s morem i kulturu plovidbe jasno ćete vidjeti sa svakim korakom koji ovdje napravite, kao i veliko arhitektonsko umijeće koje uspješno prkosi svim prirodnim barijerama.