Tekst: Tanja Prolić
U nastavku:
Općina Rogoznica nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, na krajnjem jugoistočnom dijelu Šibensko-kninske županije, na samoj granici sa Splitsko-dalmatinskom županijom. Stara jezgra grada smještena je na otočiću Kopari, koji je umjetnim putem spojen s kopnom. Mjesto je u velikoj mjeri prekriveno šumom, dok autentični duh malog mediteranskog mjesta dočaravaju stare kamene kuće, koje su se održale sve do danas i dominiraju starom jezgrom grada.
Rogoznica se proteže uzduž 50 kilometara duge obale, kojom se smjenjuju brojne pješčane i stjenovite plaže i osamljena kupališta u malim skrivenim uvalama. Jedna od najljepših plaža je šljunčana plaža Šepurin. Plaža je nagrađena i Plavom zastavom zbog čistoće mora i uređenosti. Ovaj pitomi kraj s blagom mediteranskom klimom ima prosječno oko 2600 sunčanih sati.
Povijest Općine Rogoznica seže u daleku prošlost. Blaga klima i dobar geografski položaj stvorili su odlične uvjete za naseljavanje još u antičkom razdoblju. Postoje brojni dokazi o prisutnosti čovjeka na ovim prostorima još u antičkoj i kasnoj antici: ulomci keramičkih posuda, amfora, krovnog crijepa, nadgrobnih spomenika, dijelova kamenih sarkofaga, novac.
Danas u ovoj općini ima „za svakoga ponešto”. Rogoznicu rado posjećuju nautičari, ljubitelji aktivnog odmora i gastronomskih delicija. Čistoća rogozničkog mora privlači ronioce širom svijeta, a tu su i brojni ronilački centri. Rogoznica je dom i najljepšoj marini na Jadranu, čuvenoj Marini Frapa, koja je ujedno najbolja hrvatska marina i najbolja nautička baza u svijetu. Turisti rado posjećuju i Morski akvarij na otvorenom, kao i labirint od lavande.
Na 50 km dugoj obali sigurno ćete moći uživati u aktivnom odmoru, bilo u šetnji, vožnji biciklom ili trčanju, uz opuštajuće zvuke mora i ugodno sunce. Osim biciklističkih staza, za ljubitelje sporta tu su i teniski i sportski centri. Ljubitelji dobrog zalogaja imat će priliku probati tipična dalmatinska jela i uživati u specijalitetima dalmatinske kuhinje.
Općina Rogoznica ima i vrlo bogat kulturno-zabavni program. Tijekom ljeta organiziraju se brojni događaji, ribarske noći, Rogozničke noći, hodočašće Gospi od Kapelice i Buđenje Zmaja kao uprizorenje antičke legende o čuvenom slanom jezeru Zmajevo oko. Ova popularna turistička atrakcija smještena je na otočnom dijelu grada. Stara legenda kaže da tamo spava zmaj. Jezero povremeno mijenja boju, što je prema legendi znak buđenja zmaja. Zmaja sigurno nećete vidjeti, ali jezero je prekrasni prirodni fenomen i odlično mjesto za kupanje.
Pravo blago Rogoznice su kulturno-povijesne znamenitosti koje ne smijete propustiti prilikom posjeta ovom mirnom i toplom mediteranskom mjestu. To su crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je podignuta u 17. stoljeću, crkva sv. Nikole, crkva sv. Ivana Trogirskoga i crkva Gospe od Kapelice.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – katedralna građevina koja je šira nego što je duga
Ovo sakralno zdanje sagrađeno je početkom 17. stoljeća u čast sv. Nikole. Crkva je zaštićena Zakonom o zaštiti spomenika Republike Hrvatske. Tijekom svoje povijesti je u nekoliko navrata stradavala od udara groma i požara. Današnja župna crkva sagrađena je u barokno-neogotičkom stilu. Posebna je po mnogočemu. Crkvu je 11. svibnja 1615. godine posvetio biskup V. Ariggoni. Proširena je 1683. godine i nazvana po Velikoj Gospi. Godine 1746. posvetio ju je biskup K. A. Donadini, o čemu svjedoči spomen-ploča uzidana nad glavnim vratima.
Crkva je proširivana početkom 19. stoljeća. Naime, mještani su 1800. godine o svom trošku dogradili sjevernu lađu, dok je druga lađa izgrađena gotovo stoljeće kasnije – 1894. godine.
Zanimljivo je da je ova crkva jedino malo katedralno zdanje u Dalmaciji koja je veće širine nego dužine. Može se pohvaliti nizom vrijednih umjetnina, križem iz 14. stoljeća koji nije dostupan vjernicima i zaštićen je na sigurnom, kao i vrijednom figurom pastira iz raskošnih jaslica koju je iz Rima 1905. godine donio tadašnji župnik, Kaštelanin, glasoviti dr. Ivan Katalinić.
Crkvica sv. Ivana Trogirskog na rtu Planka – građevina srasla s hridima
Ovo sakralno zdanje obavijeno je čuvenom legendom. Naime, crkvica sv. Ivana Trogirskog na rtu Planka podignuta je 1324. godine u čast Ivanu Trogirskom, trogirskom biskupu iz 11. stoljeća. Crkvica je sagrađena u znak zahvale za čudesni događaj koji se odigrao upravo na tom mjestu. Prema zapisu don Giulija Paljetka, rogozničkog župnika, Ivan Trogirski je čudotvorno hodajući po valovima, odnosno po površini mora, spasio život kralju Kolomanu i svim pomorcima nakon brodoloma kod rta Plank. Sav teret i brod su spašeni, a mornari su nastavili put prema Šibeniku, koji je tada pripadao Trogirskoj biskupiji.
Crkvica je podignuta u pustom, krševitom krajoliku. Orijentirana je u smjeru istok – zapad. Pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom, a pred apsidom je jednostavan oltar na jednoj nozi. Pripada gotičkom stilu, s primjesama romaničke i predromaničke tradicije – obilježje gotičkog stila vidljivo je u prelomljenom obliku svoda, na romaničku tradiciju upućuju masivne pojasnice, a na još stariju predromaničku tradiciju raščlanjenje zidova u unutrašnjosti s plitkim lukovima između lezena.
Zbog svoje izloženosti moru i posolici, ali i zbog svoje masivnosti i rustikalnosti, crkva se gotovo stopila s hridima. Iako je od mora udaljena više od 10 metara, do nje ipak dopiru valovi, pa je pod utjecajem razornog djelovanja soli. Oko crkve se nalazi značajno arheološko nalazište. Najveću vrijednost predstavlja nalaz od oko 500 ulomaka posuda s grafitima.
Zavjetno svetište Gospe od Kapelice – čudotvorna slika i spas za bolesne
Zavjetno svetište Pohođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznate kao Gospa od Kapelice, nalazi se na ulazu u rogozničku luku, na poluotoku Gradina. I za ovu znamenitost veže se jedan čudesni događaj.
Davne 1722. godine ribar Juraj Bogavčić, zvani Tuburko, tražeći ribu oko rta poluotoka Gradine ugledao je neobičnu svjetlost. Privučen tom svjetlošću, prišao je stijeni s koje je dopirala i pod pločom pronašao sliku koja prikazuje Pohođenje Blažene Djevice Marije svojoj rođakinji Elizabeti.
Ribar je sliku odnio kući i stavio je u škrinju, ali se ona na neobjašnjiv način vratila na mjesto gdje ju je pronašao. Odlučio je to povjeriti župniku, koji ju je stavio u riznicu, no odatle je slika našla put do mjesta gdje je i pronađena.
Na tome mjestu mještani su zajedno s tadašnjim svećenikom odlučili sagraditi kapelicu, a svečanost koja se organizira povodom tog događaja utemeljena je 1776. godine. Drugog dana srpnja Gospina slika se prevozi brodom do rogozničke rive u pratnji svećenika i mladih djevojaka odjevenih u bijele haljine. Sliku dočekuje šibenski biskup zajedno s desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika. Svi zajedno u svečanoj procesiji rogozničkom rivom prenose sliku u župnu crkvu, koja tu ostaje do prve nedjelje iza Gospe od Karmela, kada se vraća nazad u svoje svetište. U procesiji sudjeluju na stotine čamaca i tisuće i tisuće vjernika koji prelaze pješice oko 2,5 kilometra zavjetnog puta, neki čak i bosi.
Za Gospino svetište veže se još jedan čudesni događaj. Godine 1887. Rogoznicu su pogodile crne ospice, koje su odnijele velik broj života, dnevno i do 40. Tadašnji župnik don Tode Pavlović okupio je vjernike koji su pješice, bosi, otišli u Gospino svetište, nadajući se spasenju. Od toga dana više nije bilo smrtnih slučajeva, a svi koji su oboljeli od crnih ospica su ozdravili. Svake se godine 24. siječnja, na zavjetni blagdan, u kapelici održava misa.
Vidjevši veliku odanost naroda prema Gospi, prečasni nadžupnik Rogoznice don Ivan Katalinić založio se za gradnju veće, primjerenije kapelice uz prvobitnu malu kapelicu. Nova kapelica građena je u razdoblju od 1907. do 1909. godine. Dana 29. svibnja 1910. don Ivan Katalinić blagoslovio je kapelu i služio u njoj svečanu službu Božju na čast Prečistoj Djevici.
Rogoznica je odličan spoj urbanoga i intimnoga, što je čini privlačnom za brojne posjetitelje. Bez sumnje, to je mjesto okruženo brojnim atrakcijama i legendama koje Rogoznicu čine pomalo mističnom. Na vama je da ih otkrijete ako već niste. Ovo prekrasno mediteransko mjesto u srcu Dalmacije svim posjetiteljima garantira bogat sadržaj – od rekreacije u umirujućim borovim šumama i na biciklističkim stazama, preko kupanja u skrivenim uvalama i sunčanja na dobro osunčanim plažama, do posjeta kulturno-povijesnim znamenitostima, koje su dragocjeni svjedoci nekih prošlih vremena.