Tekst: Tanja Prolić
U nastavku:
Otok je danas s kopnom povezan s dva kamena mosta. Sa sjeverne strane je okružen pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane solanom, dok je na južnoj i zapadnoj strani noviji dio samog mjesta.
U svojoj 3000 godina dugoj, bogatoj i veoma dinamičnoj povijesti Nin je doživio i gospodarski i kulturni uspon, ali i razaranje i spaljivanje. U rimsko vrijeme, za vrijeme vladavine cara Augusta, došlo je do značajnog urbanističkog preobražaja grada, do stjecanja municipalne autonomije, odnosno pretvaranja aenonske autohtone zajednice u municipij rimskog tipa, a njezinih stanovnika u rimske građane. Mnogo se ulagalo i u unapređenje infrastrukture grada. Gradili su se mostovi, gradski akvadukti, obnavljali bedemi i popločavale ulice. Najznačajniji kompleks iz tog doba je Forum s kapitolijem na kojem se nalazio monumentalni hram, jedan od najvećih na istočnoj obali Jadrana, o čemu će biti više riječi kasnije.
Glavne djelatnosti stanovnika bile su proizvodnja soli i trgovina solju. Upravo zbog te gospodarske grane izgrađena je velika luka koja se danas nalazi na području Turističkog naselja Zaton.
Tijekom kasne antike Nin je postao jedno od najznačajnijih ranokršćanskih središta na Jadranu. Dolaskom Hrvata na ove prostore, tijekom 7. i 8. stoljeća, Nin je postao njihovo prvo političko, kulturno, administrativno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara postao je prijestolnica iz koje se upravljalo državom, važna ratna i trgovačka luka.
Najznačajniji datum u povijesti Nina, ali i u povijesti naše zemlje je 7. lipnja 879. godine, kada je papa Ivan VIII poslao knezu Branimiru i biskupu Teodoziju povelju u kojoj priznaje Branimira za vladara, a Teodozija za biskupa Hrvata. Ta se povelja s pravom smatra prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državnosti i priznanjem hrvatskog vladara. Time je Nin postao prva hrvatska prijestolnica.
Danas o sadržajnoj povijesti i bogatoj kulturi grada svjedoče mnoge povijesne građevine, rimski hram na istočnoj jadranskoj obali, crkva Sv. Križa, prva hrvatska katedrala sv. Anselma, Crkva sv. Nikole, koja datira sa samog početaka 12. st. i svrstava se u red jedinstvenih centralnih arhitektonskih rješenja ranoromaničkog graditeljstva u Dalmaciji, jednostavna i lijepa crkva sv. Ambroza iz 13./14. st. s romaničko-gotičkim karakteristikama, rustikalna barokna kuća, iznimno rijedak i vrijedan primjerak ruralne arhitekture koji datira s prve polovice 17. stoljeća, reprezentativni antički lokalitet Rimska vila s mozaicima, izgrađena potkraj 1. i početkom 2. stoljeća nove ere i jedna od najvrednijih riznica na tlu Dalmacije – Riznica župne crkve s izloženim predmetima vrijednog zlatarskog umijeća od 8 do 18. stoljeća.
Rimski hram - najveći na istočnoj jadranskoj obali
U središtu antičkog Nina, na prostoru nekadašnjeg gradskog (rimskog) trga, tj. foruma nalazio se najveći rimski hram na istočnoj obali Jadrana. Rimski hram je stajao na visokom podiju masivne konstrukcije. Ostaci tog monumentalnog rimskog hrama ostavljaju sve posjetitelje bez daha. Datiraju iz druge polovice 1. stoljeća poslije Krista, tj. iz vremena vladavine cara Vespazijana. Njegovo ime nalazi se na natpisu uklesanom na frizu na pročelju hrama. Osim tog natpisa i stilskih osobina hrama, osobito raskošno ukrašeni blokovi s vijenca i timpanona omogućuju točnu dataciju hrama, u drugu polovicu 1. stoljeća poslije Krista.
Forum antičke Aenone završavao je u svom zapadnom dijelu monumentalnim hramom, na čijem se prostoru još u razdoblju prije vladavine Rimljana nalazilo svetište aenonske zajednice. U tlocrtu hrama vidljiva su dva dijela približne veličine: svetište (cella) na zapadnoj strani i trijem ispred njega na istočnoj strani. Vanjske dimenzije zgrade su poznate, iznosile su 33 metra po dužini i 23,5 metara po širini.
Svetište je iznutra bilo podijeljeno na tri prostora, međusobno odvojena s po dva stupa sa svake strane. Vjerojatno su u njemu bili postavljeni kipovi božanstava. Središnjem prostoru pristupalo se s trijema, kroz portal od kojeg su sačuvani ulomci nadvratnika i dovratnika.
Ispred svetišta nalazi se prostrani trijem, koji je u pročelju s istočne strane imao šest ižlijebljenih stupova. Do podija hrama dolazilo se monumentalnim stubištem na pročelju, čiji se temelji i danas vide. Na gradilištu se nalaze ležišta dviju kolona na pročelju, na temelju kojih se određuju razmaci stepenica i njihov broj.
Na hramu je podignut korintski stup čija je izvorna visina bila 17 metara.
Župna crkva sv. Anselma - prva hrvatska katedrala
Nalazi se u središtu povijesne jezgre Nina, na južnoj strani Trga kneza Višeslava. Ta ranokršćanska sakralna građevina izgrađena je u 6. stoljeću, a obnovljena za vrijeme kralja Zvonimira 1070. godine. Tijekom povijesti je bila više puta obnavljana, a današnji izgled datira iz 18. stoljeća (1795.). Smatra se prvom hrvatskom katedralom.
Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara i kasnije bila je ninska katedrala.
Zapadno pročelje građevine obnovljeno je fino klesanim kamenom, a završava trokutastim zabatom s vijencem naglašene profilacije. U središnjem dijelu pročelja crkve nalazi se portal s jednostavno profiliranim dovratnicima i ravnim arhitravom iznad kojeg se nalaze dva prozora s polukružnim svodom. Iznad portala stoji kamena ploča s natpisom posljednje pregradnje iz 1795. godine.
Na istočnoj strani crkvenog broda nalazi se sakristija, koja se znatno nižim krovom izdvaja od volumena crkve. Južno od prezbiterija ulazi se u kvadratni prostor presvođen gotičkim križno-rebrastim svodom. Riječ je o kapeli Gospe od Zečeva, prvotno kapela sv. Marcela, koju je u prvoj polovici 16. stoljeća sagradio ninski biskup Juraj Divnić. U kapeli na Gospinom oltaru sačuvan je drveni rezbareni i polikromirani kip Bogorodice s božanskim djetetom u naručju, koje u desnoj ruci drži jabuku, a lijevom blagoslivlja. Gospa od Zečeva djelo je nepoznatog autora, visine je 106 centimetara. Elegantni i vitki lik Gospe u stojećem stavu na profiliranom postolju povijen je u karakterističnu S liniju. U kapeli se nalazi i renesansno djelo, nadgrobna ploča ninskog biskupa Jurja Divnića.
Crkva sv. Križa - kalendar i sunčani sat iz ranog srednjeg vijeka
Zahvaljujući jedinstvenom arhitektonskom obliku uvrštena je među reprezentativne spomenike hrvatskog ranosrednjovjekovnog graditeljstva i upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske i na Listu zaštićenih kulturnih dobara od nacionalnog značaja.
Poznata je po epitetu „najmanja katedrala na svijetu”, koji joj je u drugoj polovici 19. stoljeća dodijelio slavni engleski arhitekt i putopisac Sir Thomas Graham Jackson. On je, naime, bio očaran tim arhitektonskim zdanjem punim osobitosti i dimenzija svega 7,8 metara duljine, 7,6 metara širine i 8,2 metra visine te unutarnjom debljinom zidova od 57 centimetara.
Crkva sv. Križa je jedan od reprezentativnih simbola grada, koji se nalazi na grbu i zastavi Zadarske županije. Potječe iz razdoblja od 9. do 11. stoljeća. Crkva ima veliki povijesni značaj: unutar njezina kompleksa nalaze se ostaci kasnoantičke stambene arhitekture, kao i materijalni ostaci Hrvata, a u neposrednoj blizini otkriveno je oko 180 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od 8. do 15. stoljeća.
Riječ je o građevini zanimljivog centralnog tipa čija je osnova jednokraki grčki križ s dosta tlocrtnih nepravilnosti. Pogreške u gradnji, međutim nisu uzrokovane neznanjem, već su unaprijed osmišljeno djelo starih majstora. Naime, svi pomaci od pravilne osi pomno su matematički izračunani jer je crkva sv. Križ za stanovnike ranosrednjovjekovnog Nina služila kao svojevrsni kalendar i sunčani sat.
Kupola, koja je dominantni element te građevine je nepravilnog, izduženog i elipsoidnog oblika. Prema vrhu se znatno sužava i ukrašena je slijepim nišama. Vrlo značajan detalj crkve je nadvratnik iznad ulaznih vrata, koji je ukrašen pleternom ornamentikom. Na njegovoj donjoj strani je uklesan epigrafski posvetni natpis župana Godečaja, ukrašen tropletom – pleternom ornamentikom s kružnicama.
Iako Nin nije velik grad, na njegovom prostoru se nalazi bogata arhitektonska baština. Grad krase i mnogi povijesni spomenici iz različitih epoha hrvatske povijesti, od kojih se izdvaja spomenik na samom ulazu u grad. Podignut je knezu Branimiru u znak zahvalnosti za priznanje hrvatske države davne 879. godine. U Ninu se nalazi i jedan od ukupno 3 spomenika koja su podignuta u spomen biskupu Grguru Ninskom, velikom borcu za očuvanje hrvatskog narodnoga pisma glagoljice.
Bogatstvo ninske prošlosti i kulturne baštine očituje se i u stalnom muzejskom postavu, koji obuhvaća sva važna povijesna razdoblja vezana za razvoj grada, izložena u sedam zasebnih prostorija u Muzeju ninskih starina.
Ako niste znali, Nin je i „svemirska zvijezda”. Ime najstarijeg hrvatskog kraljevskoga grada Aenona ponio je i asteroid koji su 14. veljače 1996. otkrili hrvatski astronomi. No Nin ima i svoju pravu turističku zvijezdu, čuvenu pješčanu Kraljičinu plažu, koja je u samom vrhu najljepših plaža u svijetu, čuvenu Solanu Nin i poznati lokalitet ljekovitog blata u Hrvatskoj.
Ako želite upoznati hrvatsku povijest od njenih najranijih početaka, onda je naša preporuka da počnete od Nina, mjesta u kojem je rođena Hrvatska država.