1. Geodezija i geodeti – što morate znati?

Geodeti rade terenska mjerenja stanja u prostoru na temelju kojih se pripremaju geodetski planovi i elaborati. To čini geodete nezamjenjivima u građevinarstvu, agronomiji, šumarstvu, rudarstvu i u brojnim drugim oblastima. Geodetski planovi osnova su za projektante, uz pomoć kojih se projektiraju objekti, naselja, ceste, željezničke pruge i ostali objekti. Za određivanje točaka u prostoru geodeti se koriste optičkim instrumentima, tahimetrima, odnedavno i GPS i LIDAR tehnologijom, koja omogućuje izradu 3D prostornih modela.
 

Usluge geodeta obuhvaćaju širok spektar djelatnosti, kao što su: geodetska snimka, upis u katastar zemljišta, uređenje granice, označavanje međe, parcelacija, komasacija parcele, kolčenje objekta i međe, izravnavanje granice, upis zemljišta ispod objekta, upis u katastar zgrada, utvrđivanje etažnog vlasništva, upis u katastar komunalnih uređaja, slikanje iz zraka dronom i dr. Geodetske usluge regulirane su Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti i Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

1.1. Geodetska služba

Geodetske službe uspostavljaju, vode i održavaju geodetske podatke dobivene geodetskim snimkama širom Hrvatske. Podaci obuhvaćaju evidencije o nekretninama, državne granice, prostorne jedinice, kućne brojeve te kartografske i topografske podatke.

1.2. Državna geodetska uprava Hrvatske (DGU)

Državna geodetska uprava organizira geodetsku službu za izvođenje radova državne izmjere u Hrvatskoj. DGU poslove iz svog djelokruga obavlja u središnjemu uredu i područnim uredima za katastar. Područni uredi za katastar ustrojavaju se za područje županije u sjedištu županije i mogu imati odjele za katastar nekretnina i/ili ispostave izvan sjedišta županije u gradovima i općinama. Iznimno na području Grada Zagreba upravne i stručne poslove koji su Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina stavljeni u djelokrug područnog ureda obavlja Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

Državna geodetska uprava priprema propise iz područja geodetske djelatnosti, priprema smjernice za provedbu naloga, prikuplja, održava i vodi geodetske baze podataka, brine se o obrazovanju radnika, vodi administrativne postupke, izdaje dozvole za geodetske usluge i vodi imenik svih geodeta u Hrvatskoj.

1.3. Hrvatski geodetski institut (HGI)

Geodetski institut obavlja zadaće geodetske službe.

Na razini općine te zadatke provode tvrtke koje se brinu za katastar komunalnih uređaja i topografske planove.

1.4. Geodetske tvrtke

Geodetske tvrtke moraju ishoditi suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova propisanih Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti. Državna geodetska uprava suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova izdaje rješenjem na zahtjev ovlaštenog inženjera geodezije ili pravne osobe.
Za pružanje geodetskih usluga geodetska tvrtka treba biti registrirana za obavljanje geodetskih poslova i da navedene stručne geodetske poslove obavljaju ovlašteni inženjeri geodezije koji ispunjavaju uvjete za izdavanje suglasnosti ovlaštenom inženjeru geodezije, a koje određuje Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, kao i geodetski stručnjaci koji stručne geodetske poslove obavljaju najmanje u statusu stručnog suradnika ili suradnika s položenim ili priznatim stručnim ispitom.

2. Kako odabrati geodeta?

Dobar geodet treba imati zahtijevano obrazovanje, geodetske instrumente, vozila i znanje o prostornom zakonodavstvu. Na portalu Mojmojster smo za vas okupili provjerene geodete. Možete pregledati njihove usluge, lokaciju, fotografije radova i mišljenje prethodnih stranaka. Ako trebate geodetske usluge, upit možete objaviti već s nekoliko klikova. Zainteresirane geodetske tvrtke poslat će vam ponude, koje možete usporediti i odabrati najboljeg izvođača.

3. Geodetske usluge

Geodetske usluge obuhvaćaju širok spektar djelatnosti.

3.1 Geodetska snimka odnosno geodetski plan

Geodetski plan točno prikazuje stanje na određenom području: kuće, ceste, prometne znakove, dalekovode i sl. Na temelju plana očitavaju se podaci o terenu (reljefu), objektima, zemljištu, vodi, udaljenim objektima, biljkama i sl. Geodetski plan je kombinacija podataka iz službenih evidencija i podataka iz geodetskih snimanja odnosno geodetskih mjerenja na terenu. Uobičajeno mjerilo plana je 1:1000 za pojedinačne zgrade i 1:5000 za veće inženjerske objekte. Uz plan je priložen i geodetski certifikat kojim se utvrđuje usklađenost plana s prostornim zakonodavstvom. Na temelju geodetskog plana priprema se projektna dokumentacije za izgradnju objekta.

3.2. Uređivanje međe

Kada je granica (međa) vašeg zemljišta nejasna odnosno nije točno određena, kontaktirajte geodeta za utvrđivanje granice. Uređivanje međe može zatražiti vlasnik parcele, državno tijelo ili lokalna zajednica. Nakon pribavljanja podataka provodi se mjerenje na terenu, nakon čega slijedi granično utvrđivanje uz nazočnost svih vlasnika zemljišta između kojih prolazi međa. Ako su vlasnici suglasni s reguliranom granicom, međa se unosi u elaborat, a u slučaju neslaganja u elaborat se ucrtavaju sve predložene verzije međe. Prvo se situacija pokušava riješiti na usmenoj raspravi u Geodetskoj upravi. Kao krajnja opcija predviđena je regulacija granice na sudu.

3.3. Označavanje međe

Kolčenje međe u prirodi je u centimetar točno određivanje granice na temelju geodetskih podataka iz katastra zemljišta. Iskolčenje se provodi uz suglasnost svih vlasnika graničnih parcela. Nakon označavanja međe geodet priprema tehničko izvješće za sve vlasnike i geodetsku upravu.

3.4. Komasacija parcele

Povremeno se dogodi da se zbog nasljedstva i promjena u prostoru zemljišta toliko usitne da nisu upotrebljiva. Komasacija je postupak u kojem geodet zemljišta najprije združuje i ponovno preraspodjeljuje u smislene parcele, pri čemu svaki suvlasnik dobiva jednaki udio u veličini i vrijednosti kao prije početka procesa. Također, izrađuje se elaborat komasacije, ugovor o komasaciji, izjave svih vlasnika i unos novih parcela u katastar.

3.5. Parcelacija

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se radi promjena oblika i površine parcele i dijeljenje. Prije početka postupka međe moraju biti uređene sa susjednim parcelama. To je postupak kojim geodet pojedinačne susjedne parcele združuje u jednu ili pak jednu katastarsku česticu dijeli na više manjih. Nakon toga se nove međe parcela upisuju se u katastar i zemljišnu knjigu.

3.6 Iskolčenje objekta

Prije početka izgradnje objekta treba točno odrediti njegove vanjske dimenzije u prirodi kako bi se osigurala usklađenost s građevinskim dozvolama i planovima. Geodet o iskolčenju izvještava nadležnu upravnu jedinicu. Iskolčenje objekta prvo se provodi okvirno, utvrđujući na taj način dimenzije građevinske jame, nakon čega slijedi još jedno točno iskolčenje u građevinskoj jami. Klinove/stupiće treba osigurati od pomicanja i oštećenja. Treba također iskolčiti osjetljivu infrastrukturu u blizini građevinskih radova.

3.7. Izravnavanje međe

Vlasnici susjednih parcela mogu se sporazumno dogovoriti o izravnavanju međe između parcela, što olakšava korištenje obaju zemljišta. Pri izravnavanju međe površina manje parcele ne smije se promijeniti za više od 500 m2.

3.8. Evidentiranje zemljišta pod objektom

Pri upisu zgrade u katastar odnosno pri evidentiranju zgrade treba upisati i dio zemljišta koji se nalazi izravno pod objektom. Geodetska tvrtka radi snimku stanja i elaborat evidentiranja zgrade. Evidentiranje parcele pod objektom može naručiti vlasnik zemljišta, investitor, nositelj superficijarnog prava ili korisnik višestambene zgrade.

3.9. Upis u katastar zgrada

Bez upisa zgrade u gruntovnicu (zemljišne knjige) i katastar nije moguća prodaja, iznajmljivanje, hipoteka nekretnine ni prijava stalnog prebivališta. Upis u katastar obvezan je u roku od 30 dana nakon završetka izgradnje, također je uvjet za dobivanje kućnog broja. Za upis objekta u katastar trebate geodetsku snimku, uporabnu dozvolu na temelju koje geodet izrađuje elaborat za upis zgrade u katastar i određivanje zemljišta ispod zgrade. Za upis zgrade u katastar može se prijaviti investitor, vlasnik parcele, vlasnik objekta, nosilac superficijarnog prava ili upravitelj.

3.10. Etažno vlasništvo

U višestambenim objektima odnosno objektima s nekoliko vlasnika može se odrediti etažno vlasništvo. Na taj se način točno utvrđuje vlasništvo, pravo i obveza pojedinca nad određenim dijelom objekta, što se upisuje u katastar zgrada i zemljišne knjige. Najprije geodet napravi geodetsku snimku, na osnovu koje se izrađuje etažni plan i odgovarajući elaborat. Pojedinačni dijelovi zgrade tako dobivaju identifikacijske brojeve, nakon čega slijedi sporazum između suvlasnika o etažnom vlasništvu. Etažiranje se također može opisati i kao dioba nekretnine na posebne dijelove koji su samostalne uporabne cjeline s odgovarajućim suvlasničkim udjelom. Sporazum o etažiranju treba ovjeriti kod javnog bilježnika.

3.11. Upis u katastar infrastrukture

Podaci o infrastrukturi prikupljaju se u  katastru infrastrukture. U katastru infrastrukture vode se podaci o vodovima i pripadajućim objektima elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture. Podatke o javnim uređajima izrađuju geodeti na temelju mjerenja na terenu.

3.12. Slikanje dronom

Jedna od najnovijih geodetskih usluga je snimanje dronom. Sa slikama iz zraka lakše se mogu dobiti podaci o teško dostupnim područjima, a također je moguće stvoriti računalni 3D model zasnovan na mjerenjima koji služi kao osnova za planiranje.