Obilazak kulturno-povijesnog blaga grada Bjelovara!

^{Tekst: Tanja Prolić}

Grad Bjelovar smješten je na visoravni podno jugozapadnih obronaka Bilogore. Administrativni teritorij grada čini 31 naselje. Proglašen je trećim najljepšim gradom kontinentalne Hrvatske.

Bjelovar se može pohvaliti bogatom poviješću. Ovaj prostor kontinuirano se naseljavao još od davnina. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća u ovom gusto naseljenom području nalazili su se mnogi feudalni i crkveni posjedi. U to doba može se smjestiti i začetak Bjelovara, koji se prvi put spominje u zasad nepouzdanom zapisu iz 1413. godine. Na širem bjelovarskom području pronađeni su ostaci mnogih kultura: starčevačke, korenovske, sopotske, lasinjske i vučedolske, te kultura brončanog i željeznog doba.

S poviješću ovoga grada najbolje se možete upoznati ako posjetite Gradski muzej, koji ima četrdeset tisuća pohranjenih artefakata koji kroz stalni arheološki, etnografski i kulturno-povijesni postav te recentne likovne i tematske izložbe u dva izložbena prostora, svjedoče o dugoj i bogatoj povijesti ovoga grada. Gradski muzej osnovan je 1949. godine.

Danas je Bjelovar vodeći poljoprivredni i stočarski kraj u Hrvatskoj. Bilogora je najduža i hrvatska gora, na čijim su obroncima smještena pitoreskna sela i nizovi vinograda koji ih okružuju. Razvijena poljoprivredna proizvodnja rezultirala je i bogatom gastronomskom i vinskom ponudom. U okolici grada postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva, pa se Bjelovar ponekad naziva i gradom sira, a neki od popularnih sireva koji se tu proizvode su Bilogorac, Podravec, Dimsi. Ljubitelji vina mogu uživati u vinskim cestama, obiteljskim vinarijama i probati vrhunska vina vinorodnih brežuljaka. Bjelovar je također popularno mjesto strastvenih lovaca, budući da obiluje raznom divljači, ali i ljubitelja ribolova, zahvaljujući brojnim ribnjacima. Ovo područje je bogato izletištima, šumskim putovima i izuzetnim krajolicima te je odličan izbor za one koji vole aktivan odmor. 

Podjednako zanimljivo je i arhitektonsko nasljeđe ovoga grada, čija je glavna karakteristika planska struktura, tipična ortogonalna i simetrična shema sa središnjim trgom, koju je grad zadržao i dan-danas. Izgrađen je po uzoru na castrum – rimski vojni logor. Pravokutni oblik uže gradske jezgre, koji je i danas vidljiv, s kvadratnim blokovima kuća i središnjim gradskim trgom, zamišljen je po uzoru na Torino u Italiji. 

Središnji gradski trg s parkom, Trg Eugena Kvaternika, koji je kroz povijest ovoga grada bio središte raznih događanja, do danas je sačuvao svoj reprezentativan izgled. Izvorni naziv trga bio je Parade Platz, a zatim Trg Marije Terezije, sve do osamostaljenja Hrvatske, kada je dobio naziv koji se zadržao sve do danas. Trg ima karakterističan četverokutni oblik, a u samom središtu je park s brojnim stazama, različitim vrstama drveća i biljaka. U središtu parka je glazbeni paviljon, izgrađen od bijeloga bračkog kamena, najveći takve vrste u Europi. O njemu će biti više riječi u nastavku. Trg E. Kvaternika je već drugu godinu zaredom proglašen najljepšim trgom kontinentalne Hrvatske. Okružen je povijesnim zgradama koje su s vremenom mijenjale funkciju. Ovdje je smještena i katedrala sv. Terezije Avilske, barokna građevina koja je nazvana po svetici koja je, između ostalog, bila zaštitnica carice Marije Terezije.

Ako niste znali, upravo je u Bjelovaru pronađeno najstarije uskrsno jaje u Hrvatskoj, na lokalitetu Gudovac-Gradina, a potječe čak iz 15. stoljeća. Najstarije uskrsno jaje u Hrvatskoj, koje je ujedno i jedno od najstarijih na Starom Kontinentu, posjetitelji mogu razgledati u Gradskom muzeju Bjelovar.

Bjelovarski paviljon i četiri kipa zaštitnika – simbola grada Bjelovara

Gradnja paviljona počela je tijekom Drugoga svjetskog rata, a za javnost je otvoren 8. rujna 1943. godine. Na mjestu paviljona nekada je bio bunar, koji se danas može vidjeti na starim fotografijama. Paviljon je izgrađen od bijeloga bračkog kamena i najveći je takav paviljon u Europi. Projektirao ga je bjelovarski arhitekt Zdenko Strižić.

Spomenut ćemo i kipove u središnjem parku koji su podignuti u 18. stoljeću, točnije 1777. i 1778. godine. Riječ je o četiri kamena kipa posvećena: svetoj Tereziji Avilskoj – zaštitnici Marije Terezije, svetom Jurju – zaštitniku 6. krajiškog puka (Đurđevačkog), svetoj Jeleni Križarici – zaštitnici 5. krajiškog puka (Križevačkog), Svetom Ivanu Nepomuku – zaštitniku tajne ispovijedanja. Nakon Drugoga svjetskog rata, točnije 1949. godine, četiri kipa su uklonjena, ali sačuvana. Nakon temeljite obnove vraćeni su na staro mjesto 22. rujna 2000. godine.

Katedrala sv. Terezije Avilske dominira središtem Bjelovara

Katedrala sv. Terezije Avilske je najveća crkva u Bjelovaru. To je istodobno i katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije. Nalazi se na Trgu Eugena Kvaternika. Posvećena je 1772. godine u čast svete Terezije Avilske. Ploča na katedrali s latinskim natpisom svjedoči o tome kako je carica Marija Terezija ovu svetu građevinu posvetila Božanskoj Djevici Tereziji. Na stražnjoj strani te ploče nalazi se reljef s mitološkim prizorom Medeje, Jazona i Argonauta.

Katedrala je smještena u smjeru istok – zapad i može primiti 1000 ljudi. Među građevinama odmjerenih proporcija i oblika, bližih klasicističkom nego baroknom duhu, ona odstupa bogatijim oblicima pročelja, u kasnobaroknom stilu. Pročelje katedrale raščlanjeno je pilastrima s polukapitelima i nišama, a iz njega se uzdiže zvonik visok 52 metra, kao urbanistička vertikala grada.

Katedrala sv. Terezije Avilske izgrađena je kao jednobrodna građevina, smještena između nekadašnje pijarističke škole i kolegija, sa zaobljenim svetištem, dimenzija 10 x 8 metara na istoku i glavnim pročeljem na zapadu. Desno i lijevo od svetišta su sakristije na kat, veličine 6 x 5 metara. Od trijumfalnog luka koji dijeli svetište od lađe prema glavnom izlazu na zapadnom pročelju pruža se lađa oblog, pravokutnog tlocrta, površine 20 x 12 metara.

Pjevalište s orguljama, građeno s baroknim obilježjima, oslonjeno na dva kamena stupa nosača u sredini, nalazi se na zapadnoj strani, a dimenzija je 4 × 12 metara. Ispod njega je crkveno predvorje i kapelica Srca Isusova.

Obnovu crkve vodio je 1888. godine poznati graditelj Hermann Bolle. Tri oltara i ispovjedaonica, zidne slike i vitraji nastali su upravo po njegovim zamislima. Crkva je obnovljena prošle godine.

Dom kulture – središte kulturnog života u Bjelovaru

Dom kulture je secesijska građevina u kojoj se održavaju kulturna događanja u Bjelovaru. Nekada je to bila sinagoga, sagrađena 1913. godine. No kako su tijekom Drugoga svjetskog rata stradali gotovo svi bjelovarski židovi, sinagoga je kasnije preinačena za potrebe kazališta, tako da su uklonjena sva vjerska obilježja. Ostala je samo velika Davidova zvijezda u unutrašnjosti na katu. Danas je to Dom kulture, najvažnija pozornica i središnje mjesto kulturnih događanja u ovom gradu.

U Domu kulture, koji se nalazi nedaleko od središnjeg parka, danas se održavaju DOKUart – festival dokumentarnog filma, IPEW – Međunarodni tjedan udaraljki, razni koncerti, filmske projekcije, kazališne predstave, društvena događanja i tribine...

Godine 2021. zgrada je nakon temeljite obnove renovirana u suvremenu kazališnu dvoranu.

Sokolana – najstariji sportski objekt u Bjelovaru

Hrvatski sokol osnovan je u Bjelovaru 1884. godine, ali je njegovo djelovanje obnovljeno tek početkom 20. stoljeća.

Sokolski dom, u narodu poznat kao Sokolana, počeo se graditi 1911. godine, a dovršen je sljedeće godine. Projektirao ga je zagrebački arhitekt Dionis Sunko. Ovo zdanje izgrađeno je donacijama građana i najstariji je sportski objekt u gradu.

Sokolana je reprezentativna građevina pravokutnog tlocrta s odsječenim uglovima i konkavnim trijemom na glavnom pročelju. Zgrada je značajan primjer graditeljstva u kojem se isprepliću elementi secesije i moderne arhitekture.

Crkva sv. Trojice – ikonostas renomiranih slikara

Crkva sv. Trojice je pravoslavna crkva, sagrađena krajem 18. stoljeća, točnije 1795. godine. To je jednobrodna, barokno-klasicistička građevina.

U samom početku crkva je imala zvonik sličan onom kod crkve svete Terezije Avilske, a kasnijom obnovom, nakon potresa, zvonik je dobio današnji oblik. U izradi novog ikonostasa sudjelovali su slikari koji se smatraju začetnicima modernog hrvatskog slikarstva – Bela Čikoš Sesija, Celestin Mato Medović i Ivan Tišov.

Kada govorimo o znamenitostima ovoga grada, ne smijemo zaboraviti bjelovarski Korzo – glavnu gradsku šetnicu i žilu kucavicu grada, kao ni zgradu bjelovarske Gradske uprave, nekadašnje vojarne.

Tražite li domaću destinaciju koja će vam pružiti gastronomski i enološki ugođaj, uživanje u domaćim delicijama i vinima, prirodnim krajolicima koji omogućuju aktivan odmor, ali i obilazak arhitektonskih znamenitosti iz različitih povijesnih razdoblja koji osvajaju ljepotom? Mi vam predlažemo grad Bjelovar!