Tekst: Tanja Prolić
U nastavku:
Ove nas znamenitosti vode kroz povijest. Da je Baška bila razvijeno naselje u kasnoj antici, točnije u 5. stoljeću, svjedoče dvije starokršćanske bazilike ukrašene mozaicima, o kojima će biti riječi kasnije. Kaštel Baška, koji se nalazio dvjestotinjak metara iznad mora, otkriva više o kasnijem srednjem vijeku.
Baška - rani srednji vijek
U Baški možete razgledati arheološke ostatke ispod kapele sv. Marka koji imaju veliku povijesnu važnost. To su ostaci jedne od najveličanstvenijih starokršćanskih crkava na Jadranu. Bila je to dvojna ranokršćanska bazilika s krstionicom izgrađena prije 1500 godina. Na njezinu je mjestu 1514. godine sagrađena skromna crkvica. Pod cijelog sakralnog kompleksa, koji svojom veličinom i grandioznošću potvrđuje da je u ranoj prošlosti cijeli prostor bio gusto naseljen, bio je ukrašen veličanstvenim mozaikom, čiji je tek mali dio istražen. Sjeverna bazilika bila je veća od južne, a u tlocrtu je prenosila ideju kršćanstva – križ, koji je postao glavni motiv u oblikovanju krstionice i krsnog zdenca.
Lokalitet Mira kod Jurandvora nalazi se uz cestu koja vodi prema Baški. Tu su nedavno, sasvim slučajno, pronađeni ostaci starokršćanske sakralne građevine iz 5. stoljeća. Naime, ispod oranice se pojavila mozaička podnica nekadašnje crkve.
Crkva je nastala preuređenjem staroantičke građevine. To je trobrodna crkva s ravnim začeljnim zidom u koji je upisana apsida, arhitektonski vrlo karakteristična za sjeverni Jadran, Istru, Dalmaciju i sjevernu Italiju. U pronađenom mozaiku vidljivo je ime donatorice Saprille, čija je ostavština ova apsida, a pronađena su i imena drugih donatora, članova bašćanske crkvene zajednice. U narteksu su pronađeni i grobovi od kojih se ističe ukop u sarkofagu.
Baška - kasni srednji vijek
Kaštel Baška je građevina koja je imala golemu važnost za nastanak naselja na današnjem mjestu. Naime, uslijed mletačkog razaranja hrvatsko-dalmatinske obale 1380. godine kaštel je spaljen, a stanovništvo se naselilo uz more, gdje se razvilo novo naselje Baška. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje u srednjem vijeku, točnije 1232. godine pod imenom castellum Besca. Sagrađena je na dominantnom položaju, oko 200 metara iznad mora, na brežuljku koji se nalazio sjeveroistočno od današnjeg naselja.
Crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se na brežuljku sjeveroistočno od današnje Baške od 1232. godine. U izvorima se spominje kao raskošna građevina sa sedam oltara. Nakon što je razorena u mletačkim pohodima 1380. godine, zgrada je obnovljena i do 1740. služila je kao župna crkva. Crkva sv. Ivana Krstitelja napuštena je u 19. stoljeću zbog migracije stanovnika iz starijih naselja na bašćansku obalu. No, već 1855. godine, nakon izbijanja kolere na tom području, crkva je obnovljena i puštena u uporabu.
Crkva sv. Ivana Krstitelja bila je prva župna crkva u doba srednjovjekovnog kaštela Baška, prije preseljenja naselja u primorski dio. U pitanju je građevina romaničkog postanka, monovolumenska, s izbočenom aspidom na istočnoj strani. Na pročelju je izgrađen zvonik crkve. Ono što se najviše ističe kod ove crkve je njeno zvono iz 1431. godine, koje se zove Starac. Danas je ovo zvono izloženo u Galeriji sv. Ivana, odnosno u aneksu crkve koji je pretvoren u mali muzejski prostor.
Uz crkvu se nalazi mjesno groblje, a u neposrednoj blizini crkve do danas je sačuvan dio spomenutog kaštela.
Odlučite li se za posjetu, do crkve se jednostavno dolazi šetnicom „Put ka mjesecu“, najpopularnijom stazom u mjestu, ali i šire, a ispred nje ćete moći uživati u očaravajućem pogledu na cijelu Bašku, njenu dolinu i otok Prvić.
Mrgari - tradicionalna arhitektura
Prastara građevinska tehnika koja podrazumijeva gradnju slaganjem kamena bez upotrebe ikakvog vezivnog materijala je i dalje očuvana u narodnoj, tradicionalnoj arhitekturi Krka. Njen najupečatljiviji primjer su mrgari - suhozidani, složeni, višeprostorne ovčare tlocrta u obliku cvijeta. Namjena ovih objekata je razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Mrgari krase općinske pašnjake triju mjesta - Baške, Jurandvora i Batomalja, na najjužnijem dijelu otoka Krka.
Na području Baške ima deset mrgara, od kojih je sedam u upotrebi, dok je na susjednom nenaseljenom otoku Prviću još pet mrgara.
Mrgari su uglavnom izgrađeni od jednostrukog suhozida, zbog čega su vrlo krhki i zahtijevaju redovito održavanje od strane lokalnih stočara. Najveći mrgari mogu primiti do 1500 ovaca koje tijekom ljetnih mjeseci pasu po krševitim visoravnima. Sigurno se pitate kako ove građevine "funkcioniraju"? Stado se tjera u središnju prostoriju, a zatim se razvrstava u periferne dijelove koji ga okružuju poput latica.
Osim na krajnjem jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću, takvih mrgara u obliku cvijeta ima još samo na dva otoka u svijetu: u Walesu na otoku Velika Britanija i na Islandu. Mrgari su jedinstveni, rijetki i lijepi, a njihova krhka ljepota svakako zaslužuje zaštitu i očuvanje.
Općina Baška svojim znamenitostima vodi sve svoje posjetitelje na uzbudljivo i inspirativno putovanje kroz vrijeme, odnosno kroz različita povijesna razdoblja. Želite li pobliže upoznati „mračni“ srednji vijek od samog početka, kao i život lokalnog stanovništva tijekom kasne antike, zaokružite ovu općinu na svojim kartama!