Za područje

    Osjetite duh prošlih vremena i stoljetnu tradiciju – u posjetu Općini Konavle

    Članak je pregledalo čak 3253+ korisnika
    Konavle, područje na krajnjem jugu Hrvatske, jedinstveno je i prepoznatljivo po brojnim obilježjima: očuvanoj prirodi, skladu življenja čovjeka i prirode, ruralnoj arhitekturi iznimne vrijednosti, velikom broju spomenika koji sežu u daleku povijest, stoljetnoj tradiciji sačuvanoj kroz folklor, jedinstvenoj konavoskoj nošnji i konavoskom vezu. Konavle se prostiru na površini od 209,25 četvornih kilometara. Sa sjeverne strane su omeđene Konavoskim brdima, a s juga Jadranskim morem. Općina Konavle ima oko 9500 stanovnika, koji žive u 33 naselja. Sva naselja karakterizira tradicionalna kamena arhitektura i jedinstven prostorni ambijent kakav ćete rijetko gdje pronaći.

    Tekst: Tanja Prolić

    Kulturnim centrom Konavala smatraju se Čilipi. Poznati su po folklornim priredbama, koje njeguju konavosku tradiciju i običaje. Sjedište Općine Konavle je stari grad Cavtat, koje mnogi turisti smatraju idealnim mjestom za odmor i jednom od najatraktivnijih destinacija na Jadranu. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno s poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. Građen je u dubrovačkoj maniri i stilu. Za vrijeme postojanja Dubrovačke Republike bio je drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto, odmah poslije Dubrovnika. Njegova stoljetna prirodna, duhovna i materijalna pripadnost Dubrovačkoj Republici jasno se očituje u skladnoj arhitekturi Cavtata. U starom gradu je i danas očuvan raspored ulica nalik dubrovačkoj četvrti Prijeko. 

    O bogatoj povijesti Konavala svjedoče mnogi povijesni ostaci poput stećaka, tumula, gomila, kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), ljetnikovaca dubrovačke vlastele, kao i brojna arheološka građa pronađena na prostoru današnjeg Cavtata. Od javnih građevina u Cavtatu posebno mjesto zauzima kuća slikara Vlaha Bukovca, koja je konzervirana i pretvorena u muzej, kao i Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, koja čuva vrijednu zbirku umjetničkih djela. Uz cavtatsku rivu smješten je Knežev dvor iz 16. stoljeća, nekadašnje sjedište dubrovačkog kneza, koji je danas pretvoren u galeriju i zbirku umjetnina zadužbine Baltazara Bogišića. U arhitektonskom smislu, izdvaja se Mauzolej obitelji Račić, remek-djelo Ivana Meštrovića.

    Mauzolej obitelji Račić – remek-djelo - djelo slavnog Ivana Meštrovića

    Mauzolej obitelji Račić, poznate brodovlasničke obitelji iz Cavtata, nalazi se na groblju sv. Roka, na najvišoj točki poluotoka Rata, iznad urbane jezgre Cavtata. Podignut je 1921. godine, na mjestu grobljanske kapele svetog Roka iz 15. stoljeća. Djelo je najslavnijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, za koje je tri godine kasnije dobio Grand Prix na Međunarodnoj izložbi moderne industrijske i dekorativne umjetnosti u Parizu.

    Mauzolej obitelji Račić
    Mauzolej obitelji Rračić, izvor: Turistička zajednica Općine Konavle

    Mauzolej je sagrađen po narudžbi obitelji Račić. Ivo Račić i njegovo dvoje djece iznenada su umrli 1919. godine od španjolske gripe. Na poziv njegove udovice Marije, te prema obećanju danom njenoj kćeri Mariji Banac, Ivan Meštrović je započeo gradnju zavjetne grobne crkve posvećene Gospi od Anđela.

    Mauzolej je izgrađen od bijelog bračkog kamena u obliku kupole. Zanimljivo je da u čitavoj građevini nema nijednog komada drva ili bilo kojeg drugog materijala osim bronce, od koje su napravljena vrata i zvono. Mauzolej obitelji Račić ima oktogonalni tlocrt s naglašenim kapelama u obliku grčkog križa. Interijer je bogat stiliziranim skulpturama i reljefima – Bogorodica s Isusom, anđeli svirači, glave anđela, sv. Roko, raspeti Krist, portreti članova obitelji Račić, florealni motivi i dr. Različitim povijesnim stilovima Meštrović eklektički gradi novi, moderni prostor art deco atmosfere u kojem su arhitektura i skulptura potpuno ravnopravni. Realizaciji ovog projekta pomogli su i pomoćni kipari i klesari, a od 1921. godine i arhitekt Harold Bilinić, koji je kasnije postao Meštrovićev stalni suradnik za arhitekturu.

    Cijeli mauzolej, od ulaza na kojem se nalaze dvije karijatide, preko svoda prekrivenog glavama anđela, poda na kojem se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista, glavnog oltara i pobočnih lađa, odiše simbolikom koja označava tri osnovne faze ljudske sudbine: rođenje, život i smrt.

    Na zvonu, koje je također odljev prema nacrtu Ivana Meštrovića, ispisana je njegova inspirativna misao: „Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan.”

    Franjevački samostan Pridvorje - „povijest u povijesti”

    Selo Pridvorje nalazi se u centralnom dijelu Konavala, ispod padinastih strana Sniježnice. U 12. stoljeću nazivalo se selo sv. Martina, dok je današnji naziv vezan za 15. stoljeće i procvat Dubrovačke Republike. U središnjem dijelu ovog sela sagrađen je Knežev dvor, u kojem su živjeli konavoski knezovi i pjesnici, a oko njega su građene seoske kuće, gumna i crkve – sve se to zajedno nazivalo Pridvorjem.

    Kada je Dubrovačka Republika 1426. godine kupila Donje Konavle, odlučila je stanovništvu izgraditi samostan. Tako je u ravničarskoj zoni ispod Sv. Trojice, u stilu rane dubrovačke renesanse sagrađen franjevački samostan s crkvom sv. Vlaha. Samostan je klaustralnog tipa s crkvom kao južnim krilom samostana. Kao hodočasničko svetište, prikupio je bogatu riznicu milodara. Danas posjeduje zavjetnu baštinu crkvene umjetnosti, gdje se ističe poznato Pridvorsko drveno raspelo, rad Jurja Petrovića, kao i zbirku umjetničkih djela, dar pokojnog doktora don Franje Basića. Tijekom svoje povijesti samostan je bio više puta paljen i pljačkan, ali je odolio zubu vremena zahvaljujući obnovama. Registriran je kao spomenik kulture prve kategorije kod Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Splitu.

    Franjevački samostan Pridvorje
    Franjevački samostan Pridvorje, izvor: Turistička zajednica Općine Konavle

    Muzeji i galerije Konavala osnovali su 2016. godine u zapadnom krilu Franjevačkog samostana Odjela za arheologiju i spomeničku baštinu Konavala s ciljem istraživanja, zaštite i prezentacije spomeničke baštine Konavala, budući da je interpretacija suvremenih Konavala nemoguća bez poznavanja povijesnog razvoja i društvenih odnosa.

    Sokol Grad - vrlo važna obrambena utvrda Dubrovačke Republike

    U selu Dunave u Konavlima nalazi se i čuveni Sokol grad, srednjovjekovna tvrđava. Smještena je u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu, na vrlo nepristupačnoj stijeni višoj od 25 metara. Sokol kula sagrađena je na mjestu ilirske i rimske fortifikacije, što potvrđuju ostaci keramike i rimske opeke u njenim zidovima.

    Sokol grad
    Sokol Grad, izvor: Turistička zajednica Općine Konavle

    Prvi sačuvani pisani spomen tvrđave datira iz vremena prije vladavine Dubrovačke Republike, a njezin kontinuitet može se pratiti još od prapovijesti, od ilirske gradine, rimske i bizantske utvrde, do utvrde bosanskih velikaša. Prapovijesna utvrda imala je ulogu zaštite stanovnika podgradskih naselja, dok je kao bizantska utvrda branila konavosko područje od vanjskih osvajača.

    Cijelo područje s utvrdom Sokol Dubrovačkoj Republici ustupili su tadašnji gospodari Konavala, braća Sanković, 1391. godine. U njeno konačno vlasništvo Sokol grad dolazi 1423. godine. Tvrđava je bila u posjedu Dubrovačke Republike od prve polovice 15. stoljeća do kraja 17. stoljeća. Budući da je bila je strateški pozicionirana uz granicu s ondašnjim Osmanskim Carstvom, Dubrovačka Republika je kontinuirano ulagala u Sokolsku tvrđavu, te je ona raspolagala cisternom, skladištem hrane i vina, zgradom za municiju, stražarnicama, zgradom za vojnike, kao i zgradom koja će primiti žene i djecu iz okolnih sela u slučaju ratnih opasnosti. 

    Nakon potresa Velika trešnja tvrđava je napuštena i narednih 300 godina prepuštena propadanju i uništavanju. Kako je to bilo uobičajeno kod napuštenih spomenika, okolni žitelji poslužili su se njenim kamenjem za izgradnju svojih kuća. Ono što je od nje ostalo je konzervirano i kontinuirano se održava. Zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine, koje je 1966. godine došlo u posjed ove tvrđave, obnovljena je i otvorena za javnost 2013. godine. Svojim oblikom prilagođena je prirodnoj stijeni na kojoj je podignuta, a bojom kamena srasla je sa okolišem. Sa Sokol Grada, ispod kojeg se danas nalazi memorijalna i grobišna crkva Gospe od Sokola, pruža se jedinstven i sveobuhvatan pogled na cijele Konavle.

    Konavle su područje prirodne ljepote i nesvakidašnjeg kontrasta: brdovitog i nizinskog, planinskog i krševitog, plavog i zelenog, koje oduzima dah. Sjedište Konavala, naselje Cavtat, jedno je od rijetkih mjesta koje pruža toliko toga na tako malom prostoru. Posjetitelji mogu uživati u miru skrivenih uvala i dugim šetnjama uz more, a zahvaljujući brojnim sportsko-rekreativnim, zabavnim i kulturnim programima Cavtat je podjednako privlačan i za turiste željne aktivnog odmora. Bogata kulturno-povijesna baština omogućuje svima koji posjete ovo mjesto da osjete duh prošlosti i dožive stoljetnu tradiciju mještana.

    3253
    Autor: eMajstor.hr

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uredan dom

    Magazin sa svježim idejama i savjetima naših autora za uređenje doma.