Građevinska termografija: termalna kamera i termovizija za otkrivanje toplinskih mostova

1. Što je termografija?

Infracrvena termografija (IRT) je proces u kojem se snima termalnom kamerom, pri čemu zahvaljujući infracrvenom zračenju koje emitira objekt u prostoru dobivamo termalnu sliku objekta. Budući da infracrveno zračenje emitiraju svi objekti s temperaturom iznad apsolutne nule, termografija nam omogućava promatranje okoliša u mraku bez osvjetljenja, premda se, naravno, pregled može obaviti i na svjetlu. Količina zračenja koju emitira objekt raste s temperaturom, stoga termografija omogućuje promatranje promjena temperature. Topli objekti se na termovizijskoj kameri izdvajaju od hladnije pozadine, što znači da ljudi i druge toplokrvne životinje postaju lako vidljivi i danju i noću. Zbog toga je termografija osobito korisna za vojsku i druge korisnike nadzornih kamera.

2. Termovizija u građevinarstvu i arhitekturi

2.1. Termografija ukazuje na toplinske mostove

Infracrvena termografija je znanost prikupljanja i analize toplinskih podataka pomoću infracrvene kamere koja oku nevidljivo infracrveno zračenje pretvara u vidljivu toplinsku sliku. Termografija se upotrebljava i u građevinarstvu, odnosno zgradarstvu, kao metoda za detektiranje i prezentiranje temperaturne distribucije na ovojnici zgrade. Termografsko ispitivanje ovojnice zgrada služi za kontrolu kvalitete novih ili obnovljenih objekta i utvrđivanje stanja postojećih objekta.

Termovizijskom kamerom se može jasno utvrditi koji elementi zgrade imaju višu temperaturu od ostalih. Ti elementi predstavljaju područja odnosno površinu objekta s povećanom toplinskom propusnošću i znak su da nešto nije u redu s ovojnicom zgrade. U većini slučajeva radi se o toplinskim mostovima, oštećenjima fasade, izolacije ili lošoj toplinskoj izolaciji ili brtvljenju, a na prijenos topline iz objekta utječu i vlaga i plijesan. Termografija ili termovizijska kamera osnovni je postupak za procjenu stanja objekta, na temelju kojeg se planira sanacija.

2.2. Termovizija tijekom gradnje

Velika prednost primjene termografije tijekom gradnje je analiza onoga što je već izgrađeno. Prije nego što ovojnicu zgrade ispunimo izolacijom, možemo provjeriti postoje li na fasadi mjesta s neobjašnjivo povećanom toplinskom propusnošću koju nećemo moći riješiti samo toplinskom izolacijom. To znači da se toplinski mostovi mogu predvidjeti i pravilno sanirati navrijeme, već tijekom izgradnje. Snimanje cijele fasade prije i poslije izolacije također je izvrstan način da se vizualno naglase poboljšanja napravljena nakon izolacije objekta.

3. Unutarnja i vanjska termografija

3.1. Termografija i vrijeme provedbe

Za potrebe građevinarstva upotrebljava se unutarnja i vanjska termografija. Vanjskom termografijom utvrđuje se toplinska propusnost ovojnice zgrade. U pravilu se provodi u hladnijem dijelu godine, tijekom sezone grijanja. Zimi je najveća temperaturna razlika između grijanih unutarnjih prostora i negrijanog, hladnog okoliša, što omogućuje lakšu interpretaciju analiza i točnije podatke. Za razliku od vanjske termografije, unutarnja termografija se u načelu može raditi u bilo koje vrijeme i ne ovisi o određenim vremenskim ili temperaturnim uvjetima. No za točnost i lakše tumačenje rezultata preporučuje se snimanje i u hladnim dijelovima godine.

3.2. Solarno zračenje

Mnogi stručnjaci preporučuju termografska istraživanja u mraku, budući da jako Sunčevo zračenje može ometati proces termografskog fotografiranja i otežati tumačenje rezultata. Drugi smatraju da je dovoljan hladan i oblačan dan. No najvažnije je da rezultate tumači iskusna i kvalificirana osoba. U analizi će stručnjak uzeti u obzir i manje idealne uvjete koji su utjecali na fotografiranje, te će svoje zaključke prilagoditi tome. Ispravna interpretacija fotografije stoga je ključna.

4. Termokamera

4.1. Što je termokamera?

Termografska kamera ili termalna kamera je uređaj za termografiju, odnosno za snimanje kojim se dobivaju slike koje prikazuju raspodjelu topline po površini predmeta. Stručnjak mora imati dovoljno iskustva da pravilno protumači i procijeni dobivenu snimku. Na taj način mogu se detektirati gubici topline na ovojnici zgrade. Snimka termografske kamere može ukazati na nedostatke nastale tijekom gradnje. Termografske kamere obično detektiraju zračenje u dugom infracrvenom području elektromagnetskog spektra (9-14 μm) i termografe odnosno slike tog zračenja.

4.2. Kvalitetna termalna kamera je ključna

Kvaliteta i razlučivost termalne kamere presudni su za precizne termografske preglede ovojnice zgrade, posebice kada treba snimiti cijelu fasadu. Kao i kamere, termokamere imaju različite objektive, a za snimanje cijele fasade treba upotrijebiti i širokokutni objektiv. Ako je fasada veoma velika, treba napraviti nekoliko slika i spojiti ih računalom. Trošak kamera značajno raste s većom rezolucijom i dodatkom dodatne opreme.

5. Čitanje termografske snimke

Dobro vrijeme za obavljanje ovakvog pregleda zgrade je zimi jer se tada najbolje vide gubici topline. Tada je razlika između vanjske i unutarnje temperature objekta najveća. Na snimci su mjesta s istom temperaturom obojena istom bojom, stoga se lako mogu razlikovati mjesta s različitim temperaturama. Točke u kojima je temperatura najviša obojene su narančasto ili crveno i također predstavljaju toplinske mostove. Što je boja crvenija, to je veći gubitak topline. Ovo se odnosi na vanjsku termografiju.

Toplinski mostovi se najlakše mogu izbjeći pravilnim i kvalitetnim planiranjem kuće te pravilnom gradnjom svih detalja, no ako se ipak pojave, treba ih je što prije sanirati.

Za unutarnju termografiju vrijedi suprotno. Ovdje su toplinski mostovi predstavljeni plavom bojom, budući da su ti dijelovi hladniji od unutarnjih prostora, dok su toplije površine obojene žutom, narančastom i crvenom bojom.

6. Termovizijski pregled objekta

Pregled ne možemo obaviti sami. Za pregled treba pozvati kvalificiranu tvrtku, jer interpretacija podataka uopće nije jednostavna. Nakon pregleda kvalificirana će tvrtka izraditi izvješće, koje sadrži snimke na kojima su prikazana mjesta s toplinskim gubicima. Tvrtka može po potrebi usporediti stvarne i dopuštene toplinske gubitke prema PURES-u. Na kraju će predložiti i razumne mjere kojima možemo sanirati kritične točke na svom objektu.

7. Koliko košta termokamera i termografija?

U pravilu se termografska analiza obiteljske kuće sastoji od 20 do 30 obrađenih termograma koji sadrže i snimku, ali i komentar. Cijena takve analize se obično kreće oko 230 EUR. Termalna kamera košta od 1900 do 12.000 EUR.