U posjetu Kraljici Jadrana – otkrivanje prekrasne Opatije

^{Tekst: Tanja Prolić}

Opatija se nalazi u Kvarnerskom zaljevu, gdje se Mediteran najdublje usjekao u kopno srednje Europe. Grad se prostire na površini od 54 km². Okružuju ga nestvarni prirodni krajolici, budući da se nalazi ispod planine Učke, omiljene destinacije planinara i izletnika, i na prijelazu između zelene regije Istre i primorja. Iz grada se pruža prekrasan pogled na more i obližnje otoke Krk i Cres.

Jeste li znali da je upravo Opatija kolijevka hrvatskog turizma? Zahvaljujući netaknutoj prirodi, toplom moru i iznimno ugodnoj klimi s blagim zimama, možete uživati u šetnji opatijskim parkovima i ulicama tijekom cijele godine, dok sunčana ljeta bez oborina omogućavaju gotovo svakodnevno kupanje, uz ljekovite šumove morskih valova, koji umiruju dušu i tijelo. Upravo su ti idealni uvjeti pridonijeli tome da Opatija postane poznato lječilište još u 19. stoljeću.

Ako prošetate ulicama ovog sunčanog bisera Jadrana, osjetit ćete duh prošlih vremena, kada su  ovim ulicama šetali i uživali ugledni pripadnici aristokracije.

Grad se danas može pohvaliti i Ljetnom pozornicom i njezinim kvalitetnim sadržajima, prekrasnim kipom Djevojke s galebom na opatijskoj obali koji predstavlja simbol ovoga grada, veličanstvenom crkvom sv. Jakova u  samom središtu Opatije, po čijem je samostanu grad i dobio ime. Tu je i prekrasni park Angiolina, zeleno srce Opatije, bogat  biljnim vrstama iz različitih dijelova svijeta, gdje se osobito izdvaja cvijet kamelije, koji upotpunjuje njegovu ljepotu.

Odlučite li posjetiti ovaj grad, predlažemo vam da posjetite i sljedeće znamenitosti: centar Gervais, kulturno uporište Opatije i čuveni Umjetnički paviljon Juraj Šporer i Villu Angiolinu.

Centar Gervais – kulturno uporište Opatije 

Centar Gervais možemo s pravom nazvati kulturnom oazom Opatije. Ako želite uživati u kazališnoj predstavi, poslušati koncert određenog žanra ili se jednostavno želite opustiti i zabaviti uz ples, ovo mjesto ne smijete propustiti.

Izgradnja Centra Gervais započela je u rujnu 2015. godine, dok je službeno otvoren  u travnju 2017. godine, kao multifunkcionalni centar namijenjen održavanju konferencija, poslovnih i kulturnih događanja. Nalazi se užem u centru grada i izgrađen je u modernom stilu.

U prizemlju zgrade nalazi se klupski prostor koji može primiti oko tisuću posjetitelja. Velika dvorana na drugom katu namijenjena je kazališnim i koncertnim predstavama, kao i kongresnim događanjima, s kapacitetom od 500 do 600 mjesta. Iznad gledališta u središnjoj dvorani nalazi se galerija. Na prvom katu je Mala dvorana, uz koju se nalazi veliki foaje, a sa svih katova Gervaisa pruža se očaravajući pogled na opatijske secesijske zgrade, parkove i more.

Centar je dobio ime po jednoj od najznačajnijih ličnosti kulture ovih prostora, po Dragi Gervaisu, koji je rođen u Opatiji 1904. godine. Radio je kao odvjetnički pripravnik u državnoj službi, a u svoje slobodno vrijeme pisao je čakavsku poeziju, eseje, povijesne članke, feljtone, pripovijetke, drame, komedije. Bio je također direktor drame i intendant današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Nažalost, tragično je preminuo 1. srpnja 1957. nakon pada s balkona u Sežani nedaleko od Trsta.

Mjesto gdje se danas nalazi centar Gervais ima bogatu povijest i uživalo je veliki kulturni značaj još od samog početka povijesti Opatije. U razdoblju kada je ovaj grad činio prve turističke korake, na ovome mjestu je, kao nadogradnja hotela Stephanie (kasnije Imperial), niknula dvorana za glazbena događanja. Krajem 19. stoljeća postaje kazalište, a početkom sljedećeg stoljeća mjesto za filmske projekcije. Sredinom prošlog stoljeća izvedene su promjene na dvorani i ona postaje gradsko kino. Godine 2012. srušena je zgrada kina, koja je bila u lošem stanju i izvan funkcije. Tri godine kasnije počela je izgradnja današnjeg Centra Gervais, koji na jednome mjestu objedinjuje različite sadržaje.

Umjetnički paviljon „Juraj Šporerˮ – od slastičarnice do popularnog izložbenog prostora

Paviljon „Juraj Šporerˮ nalazi se u samom srcu Opatije, u neposrednoj blizini mora i uz središnju opatijsku crkvu sv. Jakova. Zgrada je izgrađena za vrijeme austrijske uprave, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Godine 1900. prvotno se tu nalazila slastičarnica „Gerbaudˮ, a zatim paviljon „Glacierˮ s kavanom i slastičarnicom. U to vrijeme su se svježi kolači svakodnevno dopremali vlakom iz Beča i Pešte u Opatiju. Danas stanovnici i gosti Opatije ovo područje poznaju kao mjesto održavanja umjetničkih izložbi, koncerata i performansa.

Zgrada je građena za dioničko društvo Quarnero iz Beča, a dograđena je 1908. prema projektu opatijskog arhitekta Sandora Neuhauslera, kada je dograđena velika terasa prema obalnom šetalištu. Tada ga preuzima obitelj Tomašić, koja ga 1925. godine dodatno uređuje, čime prostor dobiva današnji oblik.

Nakon 1930. zgrada je korištena kao izložbeni paviljon (Padiglione delle esposizioni), a tu je funkciju zadržala sve do danas. Nakon 1945. godine dobiva naziv Izložbeni paviljon „Juraj Šporerˮ, u čast karlovačkom liječniku Jurju Matiji Šporeru, koji se smatra jednim od začetnika ideje o Opatiji kao lječilištu, a kasnije i Umjetnički paviljon „Juraj Šporerˮ. Paviljon je više puta obnavljan, 1959., 1964., 1984. i 2003. godine. Danas je jedan od najatraktivnijih umjetničkih izložbenih prostora na Jadranu.

Umjetnički paviljon „Juraj Šporerˮ, smješten je uz obalnu šetnicu Lungomare. Opremljen je za izložbenu djelatnost, a osim prostora za izlaganje raspolaže skladišnim prostorom i sanitarnim prostorijama, odgovarajućom galerijskom rasvjetom i opremom, a izložbena djelatnost odvija se u njemu redovito, tijekom cijele godine.

Zgrada je longitudinalna, asimetrična i ima polukružni ulazni trijem sa stupovima. Krovište je ravno i ima oblik terase. Pročelje je ukrašeno štukaturnim frizovima i medaljonima. Ispred južnog pročelja, iznad obalne šetnice, nalazi se terasa. Ukupna tlocrtna površina iznosi 260 m².

Ispred paviljona je mali park koji se po potrebi koristi i kao dodatni prostor za bankete i druga okupljanja.

Villa Angiolina – koljevka opatijskog turizma

Povijest Ville Angioline je povijest turizma u Opatiji. Posjetom Villi Angiolini upoznat ćete raskoš opatijske povijesti i otkriti čari ovog omiljenog turističkog odredišta koje već desetljećima privlači posjetitelje svojim mediteranskim skladom.

Prije izgradnje vile Opatija je bila relativno veliko naselje od oko 120 kuća, grupiranih oko parcela udaljenih od morske obale. Stanovništvo je uglavnom bilo orijentirano na ribarstvo i pomorstvo.

Riječki trgovac patricij Iginio Scarpa kupio je ovaj poluotok 1844. godine i sagradio od starog objekta ljetnikovac, koji je dobio ime po njegovoj pokojnoj supruzi Angiolini, iz roda Sartorijevih. Njegovim dolaskom i izgradnjom vile Angiolina Opatija je postala poznata destinacija, koju su posjetila mnoga slavna, povijesna imena poput austrijske carice Marije Ane, botaničara Heinricha Noëa, hrvatskog bana Josipa Jelačića, kao i mnogi drugi gosti oduševljeni lokalnom vegetacijom i klimom. Tako se polako širila euforija oko Opatije i stvorio temelj za buduće klimatsko lječilište.

Nakon Scarpe i njegovog sina Paola, koji je već 1869. godine radio na ideji osnivanja sanatorija, vila je mijenjala vlasnike. Koliko je rasla cijena ove vile govori podatak da je Iginio Scarpa cijelo zemljište kupio za 700 forinti, a 1910. vila s parkom prepunim egzotičnog rastinja prodana je za 2,5 milijuna kruna.

U doba Iginia Scarpe bilo je to okupljalište za kremu društva, gdje su se organizirale ljetne zabave na terasama. Potkraj austrijskog doba sjedište je Lječilišnog povjerenstva s glazbenim paviljonom i živahnim šetalištem ispred južnog pročelja. Danas je vila sjedište Hrvatskog muzeja turizma. Možete posjetiti mnoštvo izložbi, radionica i projekata koji će vam pokazati zašto je Opatija bila omiljeno odredište mnogih povijesnih ličnosti.

Oko Ville Angioline prostire se jedan od najljepših parkova, ne samo u Opatiji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj spomenik hortikulture prostire se na površini od 3,64 ha i podijeljen je na 60 polja, na kojima je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Velik broj njih potječe iz udaljenih krajeva svijeta i nisu tipični za ovo podneblje. Među brojnim zanimljivim biljkama u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije.

Opatija je najstarija turistička destinacija u Hrvatskoj, čija turistička tradicija seže još u 19. stoljeće. Ne propustite posjetiti njezine znamenitosti i uvjerite se zašto je nazivaju kraljicom Jadrana.