Dogradnja kuće

1. Čemu će služiti dograđeni dio?

1.1. Dogradnja i njezina namjena

Prije nego što se odlučite za dogradnju morate precizno definirati namjenu i funkciju dograđenog dijela kuće. Za odluku o dogradnji nije dovoljan samo nedostatak prostora i povećanje odnosno stjecanje dodatne kvadrature stambenog prostora. Morate točno znati čemu će služiti dograđeni dio kuće, bilo da se radi o radnoj ili pomoćnoj prostoriji, dodatnoj kupaonici ili kotlovnici. U principu, najčešće se radovi na dogradnji poduzimaju kako bi se povećala kvadratura stambene površine postojeće kuće, što znači da je dogradnja prije svega namijenjena stambenim prostorima, kao što su kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak. Kako stare kuće obično imaju vrlo rigidne tlocrte, pa se u njima nalaze samo spavaći i servisni prostori, obično se upravo dogradnjom nadoknađuje nedostatak dnevnog prostora, tako da se novi, veliki, otvoren i svijetao dnevni prostor postavlja u dozidani dio kuće.

1.2. Dogradnjom se funkcionalno nadopunjuje postojeći objekt

Prije početka radova izrazito je važno donijeti jasnu odluku o funkciji koju će imati dograđeni dio kuće jer će se on morati funkcionalno prilagoditi i povezati s postojećom kućom. To svakako utječe na odluku o točnom mjestu dogradnje, o veličini i tlocrtu dograđenog dijela; ako će dograđeni dio stare kuće biti namijenjen kuhinji, logično ga je spojiti s ostatkom stambenog prostora ili barem s blagovaonicom, koja se već nalazi u postojećem objektu, što znači da nije svejedno gdje ćemo ga izgraditi. Međutim, takvu povezanost dograđenog dijela s postojećim objektom često je nemoguće postići zbog nužnih rastojanja od granica parcele, kojih se treba pridržavati, kao i tlocrta postojećeg objekta. O nedostacima i prednostima gradnje dozidanog dijela kuće bit će govora u nastavku.

2. Kako planirati dogradnju staroj kući

2.1. Dogradnja i zakonski uvjeti

Pri planiranju dogradnje treba uzeti u obzir položaj, odnosno poziciju gradnje dograđenog dijela i vanjskih gabarita kuće. U slučaju da se postojeća kuća nalazi preblizu granice parcele, dogradnja će zapravo biti nemoguća zbog nedostatka prostora. Informacije o lokaciji trebale bi biti naša polazna točka pri planiranju, koja će nam pomoći da prikupimo sve podatke o potrebnim rastojanjima od granica parcele, dopuštenim gabaritima (dimenzijama), nagibu krova i općoj projektnoj slici koju bi dograđeni dio kuće trebao imati. Ovi kriteriji su strože definirani u nekim zemljopisnim područjima nego u drugima.

Prije nego što počnemo crtati planove moramo se uvjeriti da dograđeni dio kuće svojim gabaritima doista ne zadire u područje parcele, gdje gradnja nije dopuštena.

2.2. Arhitektonski kriteriji planiranja

Među važnim čimbenicima su također veličina i oblik dograđenog prostora, pri čijem se planiranju uzimaju u obzir navike i potrebe korisnika odnosno obitelji. Dograđeni dio može biti odlično rješenje u slučaju da vam u stanu nedostaje prostora za goste. Novi prostor za druženje i razna slavlja riješit će vaš prostorni nedostatak. Pri planiranju dogradnje ne smijemo zaboraviti na prirodnu rasvjetu u novom prostoru, kao i na ugradnju dovoljno velikih prozora na prikladnim mjestima.

2.3. Povezivanje dogradnje s postojećim objektom

Pri planiranju dogradnje treba razmisliti kako će se novoizgrađeni dio povezati s postojećim objektom. Često se događa da postojeći objekt ima visoko prizemlje. Ako želite da dograđeni dio bude na nivou terena parcele i da je povezan s okućnicom, treba ga pomoću stepenica povezati s postojećim objektom.

Također treba razmotriti kako će se dograđeni dio kuće vizualno povezati s postojećim objektom; hoće li se doslovno svojom cijelom stranom prilijepiti za njega ili će biti odvojen od postojećeg objekta i spojiti se s objektom putem hodnika?

3. Dogradnja i građevinska dozvola

Dograđeni dio kuće zapravo je novogradnja, stoga treba obvezno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Prema Zakonu o gradnji objekta, dograđeni dio kuće koji će služiti za stanovanje se, kao i svaka stambena zgrada, klasificira u manje zahtjevne građevinske objekte za koje se građevinska dozvola može dobiti samo kroz projekt za ishođenje građevinske dozvole. (PGD), koji mora izraditi odgovorni projektant ili arhitekt.

Pravomoćna građevinska dozvola je stoga potrebna u svim slučajevima dogradnje, odnosno pri izgradnji novog objekta, u koji spadaju dogradnja i nadgradnja, a kojima se mijenja vanjski izgled izvornog objekta. Pravomoćnu građevinsku dozvolu izdaje nadležna upravna jedinica.

4. Prednosti dogradnje

4.1. Rješenje za prostorna ograničenja

Među glavne prednosti, osim dodatnog stambenog prostora odnosno rješenja za prostorna ograničenja, ubrajamo i povećanje tržišne vrijednosti nekretnine. Imat ćete na raspolaganju više stambenog prostora, što će povećati kvalitetu stanovanja u objektu. Možda ćete u dograđeni dio kuće uspjeti smjestiti cijelu obitelj svoje djece i tako riješiti njihov stambeni problem, jer mladi često teško pronalaze vlastiti dom zbog brzog rasta cijena nekretnina.

4.2 Dogradnja je ulaganje u nekretninu

Ipak, dogradnja ima i svoje zamke. Već na samom, početku treba odrediti maksimalan proračun za dogradnju kuće, kako se tijekom gradnje ne bismo zanosili kupnjom skupog materijala, opreme i slično. Stoga već na početku gradnje treba utvrditi trenutnu tržišnu vrijednost nekretnine i tržišnu vrijednost nakon završetka dogradnje kuće. Razlika između ove dvije cijene je iznos novca koji možete potrošiti na dogradnju kuće. Samo na taj način će vam se u slučaju prodaje nekretnine uloženi novac vratiti.

5. Dogradnja - nedostaci

5.1. Dogradnja kuće je danas negativan trend

Danas je dogradnja kuće negativan trend, koji je uglavnom posljedica previsokih cijena nekretnina, zbog čega većina mladih ostaje kod kuće. Nedostatak stambenog prostora korisnike prisiljava na dogradnju. Dogradnja je često i posljedica lošeg rasporeda i nefunkcionalnosti prostora postojećeg objekta.

5.2. Neusklađenost s postojećim objektom

Glavni nedostatak dogradnje je neusklađenost s postojećim objektom, gdje se dogradnjom ruši cjelokupna izvorna slika postojećeg objekta, kao i nepovezanost s ostatkom prostora. Stoga vam savjetujemo da unajmite projektanta odnosno arhitekta, najbolje istu osobu koju ste angažirali za izgradnju kuće. Da bi se postigao što bolji vizualni dojam novodograđenog dijela kuće ali i kuće u cjelini, treba upotrijebiti isti stil i materijale za dogradnju koji su već upotrijebljeni na postojećem objektu. No ista boja, materijali i isti nagib krova garantiraju samo estetski aspekt usklađivanja dogradnje s kućom. Spoj dogradnje s kućom je uvijek mnogo složeniji građevinski problem, čija izgradnja zahtijeva prisutnost stručnjaka, jer ako nije pravilno povezan s postojećim objektom, mogu nastati toplinski mostovi.

5.3. Dograđeni dio kuće kao zasebna stambena jedinica

Cijeli proces dogradnje dodatno se komplicira ako dogradnjom zapravo želimo napraviti zasebni stan. U tom se slučaju objekt smatra dvostambenim objektom, te treba promijeniti i namjenu objekta. Promjena namjene će najvjerojatnije dovesti i do dodatnih troškova odnosno plaćanja dodatnih komunalnih naknada i nabavke snažnijih komunalnih priključaka.

5.4. Smanjenje zelene površine parcele

Nedostatak je svakako i smanjenje kvalitete parcele jer joj dogradnjom oduzimamo podosta kvadrata. Međutim, velike zelene površine danas su rijetkost, što ključno utječe na kvalitetu življenja, ali i na vrijednost nekretnine. Proširenje kuće također može blokirati pogled iz prostora postojećeg objekta ili narušiti povezanost s vanjskim prostorom.

5.5. Unajmite arhitekta

Ako se dogradnja ne može izbjeći, razgovarajte prvo sa stručnjakom, odnosno arhitektom, koji će vas moći savjetovati o optimalnom proširenju, ali i o vašim realnim mogućnostima. Na kraju, treba naglasiti da dograđeni dio kuće nikada nije 100 % funkcionalno povezan s ostatkom unutarnjeg i vanjskog prostora te se nikada ne može u potpunosti sakriti ni uskladiti s postojećim objektom.

Za više dodatnih informacija kontaktirajte iskusne i profesionalne izvođače na našoj internetskoj stranici, koji će vas posavjetovati i dati odgovarajuće ponude za vaš projekt.