Zelena fasada - dašak prirode u urbanim sredinama

Svjedoci smo da zelene površine polako nestaju u gradovima, da je parkova sve manje, dok nam svakodnevne obveze i nedostatak slobodnog vremena često ne dopuštaju da organiziramo izlete u prirodu. S druge strane, uživanje u vlastitom prirodnom zelenilu u vrtu je, nažalost, luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti. Ipak, građevinska industrija je dala niz odgovora na probleme te vrste, pa i na ovaj način, odnosno uvođenjem zelenih elemenata u nove arhitektonsko-građevinske projekte. U posljednjih dvadesetak godina zeleni zidovi, krovovi i fasade nametnuli su se kao učinkovita rješenja koja utječu na urbani ekosustav s jedne strane, ali i na različite aspekte održive gradnje s druge strane.

Zelena fasada je rasad ili skup biljaka pričvršćenih na vanjsku površinu objekta. Biljke rastu uz pročelje, stvarajući sloj zelenila koji donosi brojne pogodnosti. No zelena fasada može se definirati i na drugi način, kao inovativno rješenje koje spaja botaniku i arhitekturu, pružajući niz ekoloških, estetskih i funkcionalnih prednosti.

Zelena fasada se najčešće može primijetiti na stambenim i poslovnim objektima, ali i na nekim drugim objektima, poput javnih garaža, škola, bolnica i drugih prostora. Ovaj zeleni odgovor građevinarstva izvrsna je ideja, odnosno rješenje za novogradnju. No zelena fasada se može dodati i na postojeće objekte.

Kako se radi zelena fasada?

Kod zelenih fasada na pročelju stambene ili poslovne zgrade raste biljni pokrov, najčešće od puzavica. Biljke se sade u podnožju objekta (bilo da rastu iz zemlje ili iz žardinijera i sličnih podloga), a prianjaju na podlogu izravno ili se pak penju na unaprijed postavljenu metalnu konstrukciju koja biljkama služi kao oslonac. Dakle, kroz konstrukcije od čeličnih sidara, sajli i mreža, biljke postupno prekrivaju pročelje zgrade. Ovisno o izboru biljaka i klimatskim uvjetima, zelenim fasadama trebat će nekoliko sezona da se potpuno razviju i poprime željeni oblik.

Treba napomenuti da zeleni zid nije isto što i zelena fasada. Za razliku od zelene fasade, zeleni zid osim biljnog materijala sadrži i sloj organskog ili anorganskog supstrata koji biljkama omogućuje rast. Takvi zidovi mogu imati svoje sustave za navodnjavanje. Mogu biti zidni ili samostojeći.

Zelena fasada ima brojne prednosti

Sve prednosti zelenih fasada mogu se svrstati u tri kategorije: funkcionalne, estetske i ekološke.

Kada je riječ o funkcionalnim prednostima zelenih fasada, važno je istaknuti da one djeluju kao prirodni zvučni izolator koji apsorbira buku grada te na taj način stvara mirniji prostor, ugodniji za život. Tijekom ljetnih mjeseci stvaraju hlad i smanjuju refleksiju Sunčeve svjetlosti. To rezultira manjom potrebom za klimatizacijom, što dovodi do ekonomskih i ekoloških koristi - troši se puno manje energije. Zelena fasada također skriva od znatiželjnih pogleda, pružajući više privatnosti.

Estetske prednosti zelene fasade su očite. U urbanu sredinu unose dašak prirode i povećavaju zelene površine. Raznovrsnost biljaka i boja predstavlja prekrasan kontrast s betonskim elementima gradova, poboljšavajući vizualni identitet prostora, dajući mu osjećaj svježine i prirodnosti. Zelena fasada također utječe na vrijednost nekretnine jer daje dojam prirodnosti i svježine, poboljšavajući vizualni identitet prostora. Oplemenjuje čak i najjednoličnije i najmonotonije prostore. Poznato je da zelena boja djeluje opuštajuće, stoga zelena fasada pozitivno utječe na mentalno zdravlje ljudi.

Zelena fasada pridonosi smanjenju stresa te poboljšava koncentraciju i radnu produktivnost.

A koji je odgovor na pitanje zašto je zelena fasada važna s ekološkog gledišta? Osim što lijepo izgledaju, zelene fasade pridonose rješavanju određenih ekoloških problema. Biljke apsorbiraju ugljični dioksid, što pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova. One filtriraju čestice onečišćenja iz zraka, poboljšavajući njegovu kvalitetu. Međutim, jedna od najvažnijih prednosti zelene fasade je to što djeluje kao prirodni izolacijski sloj. Pridonosi toplinskoj izolaciji, zimi grije, a ljeti hladi, čime se smanjuje potreba kako za hlađenjem tako i za grijanjem tijekom hladnijeg dijela godine. To prirodno rezultira manjom potrošnjom energije i stvaranjem povoljne mikroklime unutar i u neposrednoj blizini objekta.

Zelena fasada je uvijek u trendu

Okomiti uzgoj biljaka poznat je još pr. Krista - svi znaju za poznate Semiramidine viseće vrtove u Babilonu, jedno od svjetskih čuda Staroga svijeta. No svoj razvoj i procvat doživljava zahvaljujući francuskom botaničaru Patriku Blanku, koji se bavio istraživanjem ponašanja biljaka i njihove prilagodljivosti različitim uvjetima okoliša.

Blank je, naime, tijekom posjeta Tajlandu uočio kako brojne biljne vrste rastu na stjenovitim liticama, kori drveća i drugim okomitim površinama. Trebale su samo stalan izvor vode, čvrstu podlogu i dnevno svjetlo. Uvidjevši to, francuski znanstvenik je još osamdesetih godina prošlog stoljeća razvio okomite vrtove, stvarajući tako potpuno novi koncept ozelenjavanja gradova i kreirajući jedinstvenu sferu u području dizajna koja predstavlja spoj botanike s arhitekturom i graditeljstvom.

Danas se zelene fasade mogu vidjeti diljem našeg planeta. Ukrašavaju svjetske metropole i razbijaju sivilo betonskih blokova. Znate li gdje se nalazi najveća zelena fasada u Europi? To je uredski blok u srcu njemačkog grada Dusseldorfa. Više od 30 tisuća biljaka prekriva pročelje peterokatnice poslovne zgrade Kö-Bogen II. Projekt njemačke arhitektonske tvrtke Ingenhoven Architects navodno pridonosi pročišćavanju zraka u istoj mjeri kao 80 listopadnih stabala. Biljke su postavljene ne samo preko fasade, već i na krov. Za ozelenjavanje objekta odabran je grab, koji je otporan, lako se održava i zadržava lišće tijekom zimskih mjeseci.

Cijena zelene fasade ovisi o njezinoj površini, ali i o vrsti vegetacije. Ako ste se odlučili za zelenu fasadu i tražite pouzdane i iskusne izvođače koji će za vas obaviti radove, obratite nam se. Popunite upit, potpuno besplatno, brzo i jednostavno, na našem portalu emajstor.hr i uskoro će vam se javiti izvođači radova s odgovarajućom ponudom.