Tražite dobrog instalatera centralnog grijanja? Prikupili smo i provjerili instalatere centralnog grijanja koji rade u kraju Zagreb i okolici. Pošaljite upit i zainteresirani instalateri centralnog grijanja će Vas kontaktirati za pregled, predračun i ponude. Dobar instalater centralnog grijanja u Zagrebu, koji može izvesti: postavljanje cijevi podnog grijanja, zidno grijanje, montaža radijatora, grijanje na stropu, instaliranje plinskog kotla, peć na pelete, montaža peći na ulje ili drugo sigurno će se naći i za Vas.
INSTALACIJE PAVLIĆ, vl. Mladen Pavlić već dugi niz godina fokusira svoju djelatnost na instalaterske radove, uvodjenje plinskih instalacija u objekte, spajanje uredjaja i peći na plin, vodoinstalacije...
Možemo li vam pomoći?
Jednostavno do ocijenjenih izvođača.
Možemo li vam pomoći?
Jednostavno do ocijenjenih izvođača.
Zadnji projekti u kategoriji Centralno grijanje, Zagreb
Trebam električno centralno grijanje stana veličine 100m2. soba 38 m2, soba 15m2, soba 17m2, hodnik 15m2 , kupaona 6m2.
ili
Trebam mini vrv sustav za grijanje i hlađenje stana veličine 100m2. Ukupno 4 stropne jedinice.
Vladek
U kupaonici želim montažu radijatora i zamjenu cijevi.
Antonija M.
Skidanje 3 stara i postavljanje 3 nova radijatora za centralno grijanje - 1 mali za wc, 1 kupaonski (ljestve) i 1 za malu sobu (12 rebara). Eventualno jos 1 za vecu sobu (15 rebara).
Jelena E.
Potrebno postavljanje kupijenih radijatora na postojeći sustav.
Leo D.
Zamjena postojećih radijatora (gusnati Lipovica) za novije, 2020. je postavljen kondenzacijski bojler.
Anton Đ.
Potrebno je izmjestit plinsko brojilo iz kupaone u hodnih, duzina instalacije 2 metra.
Branimir B.
Treba vratiti dva radijatora (jedan veliki i jedan mali) na zidove koje nam je majstor skinuo da napravi radove.
Andrea K.
Prelazak s centralnog grijanja na pelete na centralno plinsko grijanje.
Martina M.
Potrebno je zamijeniti ventil na radijatoru koji je povezan na sustav toplane. Radovi ukljucuju ispustanje ili zamrzavanje vode te sami ventil
Danijel S.
Potrebna Demontaza atmosferakog i montaza kondezacijskog boljera.
Knezovic
Potrebna montaža centralnog grijanja na drva u kuću površine cca 150 m2.
Danijel A.
Skidanje starih i postavljanje novih radijatora.
Kristijan P.
Demontaža radijatora i zatvaranje cijevi. Grijanje preko toplane. Imamo toplinsku pod stanicu i razdjelnike za radijatore.
Zoran
Potrebno je da se makne pokvareni Aklimat radijator 200x60.kupion sam i nove servisa britvama
Kontakt na whatsapp.
Ivan K.
Trebam uvođenje plinske instalacije od "žute" kutije do bojlera i peći, te ugradnja centralnog grijanja u stanu oko 60 m2 u kući. Okvirno 6 radijatora od čega jedan "kupaonski".
Tomislav H.
Gusani radijator 400x1600 je potrebno reparirati jer curi na spoju na sredini gdje su spojena dva elementa. Potrebno ga je i prebojiti nakon uklanjanja korozije.
Zlatko S.
Najčešći izvori energije za grijanje doma su toplovodne cijevi, plin, struja, drvna biomasa i lož-ulje. Grijanje na toplovodne cijevi i plin najčešće se vrši putem daljinskog grijanja. Posljednjih godina u porastu je i grijanje toplinskim pumpama.
Odabir pravog sustava grijanja za dom ovisi o nekoliko preduvjeta, među kojima su veličina i izolacija objekta, lokacija, dostupnost goriva, ekološki čimbenici i financijske mogućnosti. Pri odabiru treba uzeti u obzir energetsku učinkovitost sustava, troškove ugradnje, troškove održavanja te osobne preferencije.
Što se tiče troškova grijanja, teško je izdvojiti samo jedan, najjeftiniji način grijanja, jer troškovi ovise o mnogo čimbenika, uključujući cijenu goriva, odnosno ogrjeva, učinkovitost sustava, izolaciju objekta i potrebe za grijanjem, kao i sve subvencije ili beneficije koje možete ostvariti upotrebom određene vrste energije. Općenito, drvna biomasa i plin smatraju se pristupačnijim izvorima energije za grijanje. Grijanje na dizalice topline, koje upotrebljavaju toplinu iz zemlje, zraka ili vode na parceli, spada među jeftinije opcije jer se nešto veća početna ulaganja brzo vraćaju.
Obnovljivi ili zeleni izvori energije smatraju se najpovoljnijim načinima grijanja sa stajališta ekologije i zaštite okoliša. Među njima su najpopularnije dizalice topline, koje za grijanje i hlađenje upotrebljavaju i do 80 % obnovljive energije, a samo 20 % električne energije za rad samog uređaja. Dizalice topline izvlače toplinu iz okoliša i pretvaraju je u korisnu energiju za dom.
Izvori energije koje upotrebljavaju dizalice topline mogu se podijeliti u tri glavne vrste: zrak, voda i zemlja. Pumpe zrak - voda izvlače toplinu iz zraka, pumpe voda - voda iz izvora vode kao što su rijeke ili jezera, a dizalice topline zemlja - voda upotrebljavaju toplinu iz zemlje putem kolektora ili sondi.
Postoji nekoliko načina za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja. Neki od koraka uključuju poboljšanje izolacije objekta, redovito održavanje grijaćih uređaja, upotrebu termostatskih ventila za individualnu regulaciju, ugradnju visokoučinkovitih sustava grijanja poput kondenzacijskih kotlova i/ili pametnih termostata, koji omogućuju bolju kontrolu temperature i podešavanje tajmera.
U principu ne. Priključak je obvezan samo tamo gdje je to predviđeno prostornim planom općine. Odluka ovisi o dostupnosti plinske infrastrukture u vašem području, vašim potrebama za grijanjem, financijskim mogućnostima te ekološkim i energetskim preferencijama.
Pravilno održavanje sustava grijanja podrazumijeva redovito čišćenje i pregled kotlova, dizalica topline, radijatora, cijevi i kontrolnih sustava. Također se preporučuju redoviti stručni pregledi i servisiranje. Općenito, možemo očekivati da će prije svega dobro projektirani i održavani sustavi grijanja, kao što su plinski kotlovi ili dizalice topline, trajati između 15 i 20 godina, ili čak i dulje. Drugi sustavi, poput drvne biomase ili loživog ulja, mogu imati čak i dulji vijek.
Poznati su nam sustavi centralnog grijanja, gdje se toplina proizvodi na jednome mjestu, a zatim se kroz cijevi koje prolaze kroz objekt dovodi do radijatora ili podnog grijanja i širi po cijelom prostoru. Postoje i varijante tzv. lokalnog ili točkastog grijanja, a to su zapravo zasebna ogrjevna tijela, poput peći ili kamina, koja izravno griju pojedine prostorije, ali ne mogu biti jedini sustav grijanja. Osim toga, postoje sustavi za distribuciju tople vode (toplovodi) koji prenose toplinu kroz cijevi do radijatora ili podnog grijanja.
Podno grijanje i radijatori razlikuju se prema načinu prenošenja topline i raspodjeli grijanja. Kod podnog grijanja su cijevi za grijanje skrivene ispod podnih obloga ili u zidu, odakle emitiraju toplinu u prostoriju. Rezultat takvog djelovanja je ravnomjerna raspodjela topline, koja osigurava ugodnu sobnu temperaturu. Radijatori rade na principu prolaska tople vode ili zraka kroz zidne cijevi. Ova metoda često stvara tople i hladne zone u prostoriji.
Prvo, termostat treba postaviti na odgovarajuću visinu, obično u razini očiju, dalje od izvora topline. Također, termostat ne smijemo izlagati izravnoj Sunčevoj svjetlosti jer to može uzrokovati krivo očitavanje temperature. Postavite željenu temperaturu koja će biti ugodna vama i vašoj obitelji. Preporučuje se da parametre termostata prilagodite godišnjim dobima i svojim potrebama. Na primjer, tijekom noćnog odmora možete smanjiti temperaturu za nekoliko stupnjeva kako biste uštedjeli energiju. Upotreba pametnih termostata može pomoći u automatskom podešavanju temperature prema vašim rasporedima i smanjiti troškove grijanja.
Prvi korak je angažiranje stručnjaka koji će obaviti termovizijski pregled objekta i utvrditi slabe točke na kojima se gubi toplina. Na temelju te slike izradit će plan izolacijskih radova. Najčešće slabe točke su vrata, prozori, balkoni, terase i krov. Obložite fasadu odgovarajućom debljinom izolacije i smanjite toplinske gubitke ugradnjom kvalitetne stolarije. Također, redovito čistite i održavajte grijaće uređaje kako bi radili ispravno i učinkovito. Podesite termostat kako biste optimizirali grijanje i tako smanjili troškove. Provjerite možete li se prebaciti na energetski učinkovitiji sustav grijanja, kao što je dizalica topline ili kondenzacijski kotao.