Termostat: optimalna sobna temperatura

1. Preporučena sobna temperatura - kako namjestiti sobni termostat?

1.1. Sobna temperatura prostorija za boravak

Prema stručnim preporukama, temperature u prostorijama bi trebale biti niže od onih na koje su mnogi navikli. U stambenim prostorima (npr. u dnevnoj sobi ili blagovaonici) zdrave temperature su temperature između 20 i 22 stupnja. U kuhinji i servisnim prostorima one mogu biti čak i nešto niže.

1.2. Sobna temperatura u spavaćoj sobi

Temperature u spavaćim sobama trebale bi biti još niže jer boljem snu pogoduju niže temperature. Temperatura u spavaćoj sobi trebala bi biti između 17 i 20 stupnjeva, no ako u njoj spava i malo dijete, trebala bi biti najmanje 18 stupnjeva.

1.3. Sobna temperatura u dječjoj sobi

Temperatura u dječjoj sobi, gdje djeca spavaju, igraju se i uče, trebala bi biti nešto viša. Tako bi sobna temperatura danju trebala biti oko 22 stupnja, dok noću može biti i nešto niža.

1.4. Sobna temperatura u kupaonici

Temperatura u kupaonici trebala bi biti malo viša jer smo u kupaonici obično bez odjeće. Optimalna temperatura kupaonice je od 22 do 25 stupnjeva. Energiju za grijanje kupaonice možemo uštedjeti ako naprimjer kupaonici ugradimo odnosno postavimo dodatno električno grijaće tijelo koje možemo uključivati po potrebi i tako dodatno zagrijati kupaonicu kada je to doista potrebno.

2. Što je sobni termostat?

2.1. Sobni termostat jednostavno se upotrebljava

Sobni termostat je uređaj koji omogućava reguliranje sobne temperature u unutrašnjosti našeg doma. Na najjednostavnijim sobnim termostatima možemo ručno namjestiti temperaturu zraka. Kada se postigne željena sobna temperatura, automatski se isključuje lokalni izvor topline (radijator ili podno grijanje). Uključuje se kada temperatura zraka ponovno padne ispod željene vrijednosti. Isto vrijedi i za hlađenje prostorija ljeti. Termostat se može upotrebljavati za regulaciju rashladnih uređaja, bilo da se radi o klimatizacijskim uređajima ili stropnom hlađenju.

Sobni termostat je pogodan za sve prostorije budući da regulira i održava željenu optimalnu temperaturu zraka i tako stvara ugodniji životni ambijent u bilo koje doba dana, bez potrebe za stalnim podešavanjem radijatora ili podnog grijanja.

2.2. Sobni termostat i pametne instalacije

Postoji nekoliko vrsta sobnih termostata. Zahvaljujući brzom razvoju tih uređaja danas imamo na raspolaganju sve više dodatnih funkcija, poput odgađanja uključivanja grijaćeg tijela ili automatskog smanjenja temperature noću. Termostat se također može povezati na sustav pametnih instalacija te tako možemo daljinski regulirati sobnu temperaturu.

3. Gdje treba postaviti sobni termostat?

Sobni termostat treba postaviti otprilike 100 - 150 cm od poda i najmanje 3 metra od grijaćeg tijela, ako se radi o točkastom grijaćem tijelu, kao što je radijator ili konvektor. Ako termostat ugradimo neposredno uz radijator, nećemo postići željeni učinak jer je prostor uz radijator puno topliji od prostora u sredini prostorije (nekoliko metara udaljen od radijatora), gdje se zapravo zadržavamo veći dio dana. Ako imamo podno grijanje, termostat se može postaviti bilo gdje u prostoriji budući da je temperatura poda svugdje ista; no ipak treba voditi računa da termostat postavimo 100 - 150 cm iznad poda, a ne niže ili više. Također nije poželjno da termostat ljeti bude izložen izravnoj Sunčevoj svjetlosti, koja može jako zagrijati njegovu površinu, zbog čega termostat neće raditi ispravno i počet će naglo i pretjerano hladiti prostoriju.

4. Sobni termostat: idealna temperatura poda

Ako nemamo podno grijanje, održavanje temperature poda može biti izazovno. Pod je uvijek nešto hladniji, osobito ako se ispod njega nalaze negrijane prostorije, poput podruma i garaže za automobile. Kada je u pitanju klasičnog centralno grijanje pod može biti jako hladan, temperatura može pasti i do 15 stupnjeva. Tako hladan pod hladi cijelo naše tijelo i može imati negativan učinak na zdravlje. Povoljna temperatura poda osobito je važna u dječjim sobama jer se djeca stalno igraju na podu. Na temperaturu poda možemo utjecati i tepisima, koji će svakako pridonijeti ugodnijem ili toplijem kontaktnom osjećaju.

Kod podnog grijanja imamo suprotan problem: temperatura poda ne bi trebala prelaziti 27 stupnjeva. Naime, dokazana je povezanost previsoke temperature poda s nastankom proširenih vena i drugim negativnim utjecajima na krvne žile. Idealna temperatura poda s podnim grijanjem je dakle 23 - 25 stupnjeva.

5. Sobni termostat za manje troškove grijanja

Budući da nam termostat omogućava održavanje odgovarajuće sobne temperature, možemo uštedjeti puno energije ako ga ugradimo u prostor. Umjesto da prostoriju stalno držimo na 24 stupnja, termostat možemo namjestiti tako da za vrijeme naše odsutnosti (npr. kad smo na poslu) održava manju temperaturu, naprimjer 19 stupnjeva, a da zatim jedan sat prije našeg dolaska temperaturu podigne na 22 stupnja. Termostat se može namjestiti i tako da se noću održava temperatura od 17 stupnjeva ili da se čak potpuno isključi, a da se temperatura podigne nešto prije nego što ustanemo. Ovim jednostavnim uređajem možemo uštedjeti i do 25 % energije za grijanje i tako smanjiti troškove grijanja.

Nižim temperaturama ne samo da pomažete sebi i svom novčaniku, nego se i brinete o okolišu zbog manje potrošnje energije.

6. Termostat ponekad nije dovoljan

Termostat je vrlo koristan uređaj, ali taj uređaj ne može nadoknaditi neke ozbiljne građevinsko-arhitektonske greške koje utječu na energetsku učinkovitost vaše kuće.

Prije svega treba spomenuti fasadni termoizolacijski sloj koji je, osobito kod starih kuća, poddimenzioniran u odnosu na suvremene standarde, pa kuća zbog nedovoljne debljine toplinske izolacije gubi puno energije kroz fasadu. Iako termostat može pomoći u smanjivanju potrošnje energije, trošak će ipak biti veći u usporedbi s pravilno izoliranom kućom.

Drugi problem su toplinski mostovi, odnosno loše izolirana mjesta na spojevima različitih materijala kroz koja odlazi više topline. Osim toga, ta su mjesta sklona razvoju plijesni. Također treba obratiti pozornost na to jesu li grijaća tijela pravilno postavljena u prostoriji i rade li ispravno. Ako je grijaće tijelo (npr. radijator) skriveno u kutu iza namještaja, njegova je učinkovitost niska.