Centralno grijanje, Zagreb.

15 najboljih rezultata za instalateri centralnog grijanja u Zagrebu

Zadnji projekti u kategoriji Centralno grijanje, Zagreb

Česta pitanja o grijanju

Koji se izvori energije najčešće upotrebljavaju za grijanje?

Najčešći izvori energije za grijanje doma su toplovodne cijevi, plin, struja, drvna biomasa i lož-ulje. Grijanje na toplovodne cijevi i plin najčešće se vrši putem daljinskog grijanja. Posljednjih godina u porastu je i grijanje toplinskim pumpama.

Kako odabrati pravi sustav grijanja za svoj dom?

Odabir pravog sustava grijanja za dom ovisi o nekoliko preduvjeta, među kojima su veličina i izolacija objekta, lokacija, dostupnost goriva, ekološki čimbenici i financijske mogućnosti. Pri odabiru treba uzeti u obzir energetsku učinkovitost sustava, troškove ugradnje, troškove održavanja te osobne preferencije.

Koja energija za grijanje je najjeftinija?    

Što se tiče troškova grijanja, teško je izdvojiti samo jedan, najjeftiniji način grijanja, jer troškovi ovise o mnogo čimbenika, uključujući cijenu goriva, odnosno ogrjeva, učinkovitost sustava, izolaciju objekta i potrebe za grijanjem, kao i sve subvencije ili beneficije koje možete ostvariti upotrebom određene vrste energije. Općenito, drvna biomasa i plin smatraju se pristupačnijim izvorima energije za grijanje. Grijanje na dizalice topline, koje upotrebljavaju toplinu iz zemlje, zraka ili vode na parceli, spada među jeftinije opcije jer se nešto veća početna ulaganja brzo vraćaju.

Koji su načini grijanja najbolji sa stajališta ekologije?

Obnovljivi ili zeleni izvori energije smatraju se najpovoljnijim načinima grijanja sa stajališta ekologije i zaštite okoliša. Među njima su najpopularnije dizalice topline, koje za grijanje i hlađenje upotrebljavaju i do 80 % obnovljive energije, a samo 20 % električne energije za rad samog uređaja. Dizalice topline izvlače toplinu iz okoliša i pretvaraju je u korisnu energiju za dom.

Koje izvore energije upotrebljavaju dizalice topline?

Izvori energije koje upotrebljavaju dizalice topline mogu se podijeliti u tri glavne vrste: zrak, voda i zemlja. Pumpe zrak - voda izvlače toplinu iz zraka, pumpe voda - voda iz izvora vode kao što su rijeke ili jezera, a dizalice topline zemlja - voda upotrebljavaju toplinu iz zemlje putem kolektora ili sondi.

Kako povećati energetsku učinkovitost sustava grijanja?

Postoji nekoliko načina za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja. Neki od koraka uključuju poboljšanje izolacije objekta, redovito održavanje grijaćih uređaja, upotrebu termostatskih ventila za individualnu regulaciju, ugradnju visokoučinkovitih sustava grijanja poput kondenzacijskih kotlova i/ili pametnih termostata, koji omogućuju bolju kontrolu temperature i podešavanje tajmera.

Moram li se priključiti na plinovod?

U principu ne. Priključak je obvezan samo tamo gdje je to predviđeno prostornim planom općine. Odluka ovisi o dostupnosti plinske infrastrukture u vašem području, vašim potrebama za grijanjem, financijskim mogućnostima te ekološkim i energetskim preferencijama.

Kako održavati sustav grijanja i koji je njegov vijek?

Pravilno održavanje sustava grijanja podrazumijeva redovito čišćenje i pregled kotlova, dizalica topline, radijatora, cijevi i kontrolnih sustava. Također se preporučuju redoviti stručni pregledi i servisiranje. Općenito, možemo očekivati da će prije svega dobro projektirani i održavani sustavi grijanja, kao što su plinski kotlovi ili dizalice topline, trajati između 15 i 20 godina, ili čak i dulje. Drugi sustavi, poput drvne biomase ili loživog ulja, mogu imati čak i dulji vijek.

Koje vrste sustava grijanja postoje?

Poznati su nam sustavi centralnog grijanja, gdje se toplina proizvodi na jednome mjestu, a zatim se kroz cijevi koje prolaze kroz objekt dovodi do radijatora ili podnog grijanja i širi po cijelom prostoru. Postoje i varijante tzv. lokalnog ili točkastog grijanja, a to su zapravo zasebna ogrjevna tijela, poput peći ili kamina, koja izravno griju pojedine prostorije, ali ne mogu biti jedini sustav grijanja. Osim toga, postoje sustavi za distribuciju tople vode (toplovodi) koji prenose toplinu kroz cijevi do radijatora ili podnog grijanja.

Koje su razlike između podnoga grijanja i radijatora?

Podno grijanje i radijatori razlikuju se prema načinu prenošenja topline i raspodjeli grijanja. Kod podnog grijanja su cijevi za grijanje skrivene ispod podnih obloga ili u zidu, odakle emitiraju toplinu u prostoriju. Rezultat takvog djelovanja je ravnomjerna raspodjela topline, koja osigurava ugodnu sobnu temperaturu. Radijatori rade na principu prolaska tople vode ili zraka kroz zidne cijevi. Ova metoda često stvara tople i hladne zone u prostoriji.

Kako pravilno postaviti termostat i upravljati sustavom grijanja?

Prvo, termostat treba postaviti na odgovarajuću visinu, obično u razini očiju, dalje od izvora topline. Također, termostat ne smijemo izlagati izravnoj Sunčevoj svjetlosti jer to može uzrokovati krivo očitavanje temperature. Postavite željenu temperaturu koja će biti ugodna vama i vašoj obitelji. Preporučuje se da parametre termostata prilagodite godišnjim dobima i svojim  potrebama. Na primjer, tijekom noćnog odmora možete smanjiti temperaturu za nekoliko stupnjeva kako biste uštedjeli energiju. Upotreba pametnih termostata može pomoći u automatskom podešavanju temperature prema vašim rasporedima i smanjiti troškove grijanja.

Kako mogu smanjiti troškove grijanja?

Prvi korak je angažiranje stručnjaka koji će obaviti termovizijski pregled objekta i utvrditi slabe točke na kojima se gubi toplina. Na temelju te slike izradit će plan izolacijskih radova. Najčešće slabe točke su vrata, prozori, balkoni, terase i krov. Obložite fasadu odgovarajućom debljinom izolacije i smanjite toplinske gubitke ugradnjom kvalitetne stolarije. Također, redovito čistite i održavajte grijaće uređaje kako bi radili ispravno i učinkovito. Podesite termostat kako biste optimizirali grijanje i tako smanjili troškove. Provjerite možete li se prebaciti na energetski učinkovitiji sustav grijanja, kao što je dizalica topline ili kondenzacijski kotao.