Kondenzacija - prvi korak do stvaranja plijesni

Svima su nam poznate sljedeće situacije tijekom zime: zamagljeni prozori, zagušljiv zrak, puno vodene pare, zamagljena kupaonska ogledala, a da ne spominjemo miješane mirise… Da bismo doznali na koji način riješiti problem kondenzacije u domu, prvo pogledajmo što je uopće kondenzacija i što je uzrokuje.

Što je kondenzacija?

Proces stvaranja kondenzata najjednostavnije se može objasniti sljedećim primjerom: kada izvadimo bocu vode iz hladnjaka, na njoj se pojave kapljice. Do kondenzacije dolazi kada topao, vlažan zrak dođe u kontakt sa znatno hladnijom površinom, poput prozorskog stakla. Pri tom kontaktu temperatura zraka počne naglo opadati, a s tim se smanjuje i njegova sposobnost zadržavanja vlage koja se stvara na hladnoj površini u obliku kondenzata.

Tijekom kondenzacije zapravo dolazi do prijelaza iz plinovitog stanja u tekuće stanje - vodena para u zraku pri dodiru s hladnom površinom stvara kapljice vode.

Zbog čega se javlja kondenzat?

Dva su razloga zbog čega najčešće dolazi do kondenzacije: prvi je prevelika vlažnost zraka u prostoriji, odnosno prevelika količina vlage, a drugi hladne površine unutar objekta.

Kondenzat nastaje zbog visoke razine vlage koja se dugo zadržava u prostoriji i posljedica je trajnog opterećenja.

Prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature jasan je razlog kondenzacije.

Zašto do kondenzacije najčešće dolazi zimi?

Odgovor na ovo pitanje nalazi se u prethodnoj rečenici. Tijekom zimskih mjeseci vanjski zrak je oštar i hladan, a unutarnje prostorije se zagrijavaju, pa svaki put kada vanjska temperatura padne, vodena para se kondenzira na unutarnjoj strani stakla.

Topli sobni zrak sadrži više vlage od hladnog vanjskog zraka i kada vlažan unutarnji zrak dođe u dodir s hladnom staklenom površinom, stvara se kondenzat.

Drugi razlog svakako je nedostatak provjetravanja, a samim time i veća prisutnost vlage u zraku. Pretjerana vlažnost u stambenim prostorima tijekom zime jedan je od najčešćih problema s kojima se susreću stanari.

Koji su najčešći uzročnici kondenzacije?

Kao što smo rekli, do kondenzacije dolazi zbog visoke vlažnosti zraka i nedovoljno zagrijanih površina, pa je lako zaključiti da su najčešći uzročnici nedostatak ventilacije i izolacije, s naglaskom na toplinskim mostovima.

Dobra ventilacija stambenih prostora ključna je za udoban i kvalitetan život u njima. Ona omogućava cirkulaciju zraka, regulaciju vlage, smanjuje koncentraciju štetnih mikroorganizama i prašine... Nedostatak ili neadekvatna ventilacija dovodi do akumulacije vlage. Ako vodena para koja se stvara u zatvorenim prostorima nema mogućnost izlaska, dolazi do kondenzacije.

Visoka vlažnost osobito je prisutna u kupaonicama i kuhinjama, budući da se u tim prostorijama stvara najveća količina pare, a s druge strane nema dovoljno protoka svježeg zraka. Osim što kvari izgled cjelokupnog interijera, vlaga uzrokuje i brojne zdravstvene probleme, uključujući respiratorne probleme i alergijske reakcije. Osim toga, stalna prekomjerna vlaga može dovesti do strukturalnih oštećenja objekta, a to podrazumijeva skupe popravke i manju vrijednost same nekretnine.

Otkrivanje uzroka vlage prvi je korak za njezino učinkovito rješavanje. 

Visoka vlažnost zraka u zatvorenim prostorijama uzrokovana je svakodnevnim kućanskim aktivnostima, kao što su pranje i sušenje odjeće, kuhanje i održavanje osobne higijene. Jeste li znali da četveročlana obitelj u prosjeku dnevno proizvede oko 10 litara pare? A za osam sati sna dvije odrasle osobe proizvedu 0,64 litre vodene pare?

Živa bića - ljudi tijekom metaboličkih procesa i disanja, ali i biljke procesom transpiracije - dovode do povećanja razine vlage.

Može se dogoditi da vlaga ostane zarobljena u konstrukciji i strukturi objekta zbog nedovoljnog sušenja građevinskog materijala.

Kondenzacija se najčešće javlja u objektima koji nisu dobro izolirani. Nedovoljna debljina toplinske izolacije i loše izvedeni spojevi prozora, vrata i fasada stvaraju hladne površine. Toplinski most je mjesto prekomjernog prolaza ili prijenosa topline, uzrokovano nedovoljnom debljinom izolacije i loše ugrađenom stolarijom, odnosno nepravilnim spojevima između različitih materijala. Upravo toplinski mostovi dovode do kondenzacije i gubitka topline i jedan su od najvećih problema s aspekta energetske učinkovitosti.

Ljudi također pridonose stvaranju kondenzacije s namjerom da uštede. Naime, mnogi se odluče tijekom noći ugasiti grijanje ili ga jako smanjiti, zbog čega se zidovi ohlade, a kada se ujutro temperatura ponovno poveća i počne zagrijavanje, promjena između toplog i hladnog dovodi do kondenzacije. Do kondenzacije dolazi i kada ljudi svoj dom griju samo djelomično, odnosno samo određene prostorije, zbog čega se vlaga iz toplih prostorija širi u hladne prostorije i tamo kondenzira.

Mišljenje da se kondenzacija javlja samo u starijim objektima nipošto nije opravdano. Kondenzacija se često javlja i u novogradnji, s odgovarajućom debljinom izolacije i novom stolarijom koja dobro brtvi i onemogućuje izmjenu vanjskog i unutarnjeg zraka. Pa u čemu je onda problem? U ovom slučaju problem je nedovoljno provjetravanje, što dovodi do prezasićenosti zraka vlagom.

Moderni prozori, koji su hermetički nepropusni, onemogućuju prirodnu izmjenu zraka i prolazak vlage.

Kako riješiti problem s kondenzacijom?

Prvo i najvažnije - osigurajte odgovarajuću ventilaciju. Redovito provjetravajte prostorije širom otvarajući prozore, najmanje tri puta dnevno po 10 do 15 minuta. Prirodna ventilacija najjeftiniji je način osiguravanja cirkulacije zraka.

No prirodna ventilacija nije najbolje energetsko rješenje, a samim time ni ekonomsko ni ekološko rješenje tijekom zimskih mjeseci, jer se zrak u prostoriji rashladi u trenu. U ovom slučaju potrebni su ventilacijski sustavi. Danas su sve češći ventilacijski sustavi s rekuperacijom. To su sustavi kojima se prostorije ventiliraju mehanički, tako da topli izlazni zrak predaje dio toplinske energije, odnosno zagrijava ulazni, svježi zrak, koji je znatno niže temperature. Na taj način se smanjuju toplinski gubici koji bi nastali prirodnom ventilacijom.

Koliko košta ventilacija? Okvirna cijena mehaničkog prozračivanja s rekuperatorom kreće se od 1500 do 2500 EUR, ovisno o veličini kuće.

Ako tražite stručnjake kojima biste povjerili ugradnju, a kasnije i održavanje ventilacijskog sustava, potražiti ih na emajstor.hr, i to potpuno besplatno, brzo i jednostavno. Ispunite upit na našoj web-stranici i uskoro će vam se javiti profesionalne tvrtke s odgovarajućom ponudom.

Kada kuhate, uključite aspirator. U kupaonici upotrebljavajte ventilator. Ako možete, nemojte sušiti rublje u zatvorenom prostoru, tako ćete ograničiti stvaranje vlage.

Osim toga, na smanjenje kondenzacije možete utjecati ravnomjernim zagrijavanjem stambenog prostora, ali i boljom izolacijom objekta kako fasadni zidovi ne bi bili hladni. Osim toga, odabir kvalitetne stolarije i pravilna montaža od presudne su važnosti kako se ne bi stvarali toplinski mostovi.

Nepravilno postavljeni prozori, s nedovoljnom ventilacijom, u kombinaciji s velikom količinom vodene pare idealni su za pojavu kondenzacije.

Standardni PVC prozor s dvostrukim staklom stajat će vas od 90 do 160 EUR/m², dok ćete za prosječni aluminijski prozor platiti od 150 do 300 EUR/m². Cijena drvenih prozora s dvostrukim ostakljenjem, prozorskom daskom i montažom kreće se od 100 do 180 EUR/m².

Koje su posljedice kondenzacije?

Kondenzacijska vlaga nakon nekog vremena uzrokuje plijesan, koja je vrlo postojana i teško ju je ukloniti. Kondenzacijska plijesan se prvo pojavljuje na najhladnijim mjestima, kao posljedica toplinskih mostova.

Stalna prisutnost vlage na zidu omogućava sporama plijesni da se razviju i pretvore u plijesan.

Plijesan je neugodnog izgleda, mirisa i može biti vrlo štetna za zdravlje, osobito za osobe s respiratornim problemima.