Kako smanjiti račun za plin?

Mnogi tvrde da je plinsko grijanje zapravo grijanje budućnosti. Danas suvremeni plinski kotlovi omogućavaju izgaranje svih vrsta plina - uključujući i bioplinske smjese.  Moderni plinski sustavi grijanja koji se zasnivaju na kondenzacijskoj tehnologiji optimiziraju potrošnju energije dobivene izgaranjem plina. To omogućuje uštedu troškova čak do 30 % u usporedbi sa starom, konvencionalnom tehnologijom.

Grijanje na plin smatra se jednim od najučinkovitijih i najčišćih vrsta grijanja. Kod plinskog grijanja nije potrebno skladištiti energiju u kući. Plin se putem cijevi doprema do vaše kuće, pa je takvo grijanje pogodno za svaki dom, jednostavno je i pouzdano.

Iako se odmah iza ogrjevnog drva grijanje na plin smatra najjeftinijim, uvijek kada primimo račun za plin pomislimo - bilo bi dobro kad bismo idućeg mjeseca mogli uštedjeti više. Mali koraci mogu dovesti do velikih promjena, stoga u nastavku donosimo nekoliko jednostavnih načina kako možete smanjiti račun za plin.

Kombinacijom modernih sustava grijanja i savjesnog odnosa prema potrošnji možete znatno uštedjeti.

O samom prirodnom plinu

Prirodni plin nema boju, miris, vrlo je zapaljiv i oslobađa veliku količinu energije. To je mješavina plinova ugljikovodika, uglavnom metana (metan je prevladavajuća komponenta -CH4), etana, propana, butana i pentana (njegov sastav varira ovisno o mjestu gdje se pojavljuje). To je fosilno gorivo koje se u prirodi pojavljuje u plinovitom stanju, samostalno, kao suhi prirodni plin ili kao vlažni prirodni plin u nalazištima nafte, zajedno s naftom.

U usporedbi s drugim fosilnim gorivima, prirodni plin ima najniži koeficijent emisije ugljičnog dioksida (CO₂) po jedinici oslobođene energije.

Prirodni plin puno je lakši od zraka (gustoća prirodnog plina je oko 0,68 kg/cm³, a zraka 1293 kg/cm³) i gori plavim plamenom, pa se stoga o njemu često priča kao o plavom energentu. Izvlači se i pročišćava iz prirodnih nalazišta, a zatim se transportira mrežom plinovoda.

Prirodni plin je bez boje i mirisa, a budući da se radi o vrlo opasnom mediju čije istjecanje može biti uzrok raznih nesreća, poput gušenja, eksplozije ili požara, preventivno mu se dodaju odoranti, tvari karakterističnog, oštrog i intenzivnog mirisa.

U kućanstvima se prirodni plin upotrebljava za grijanje, pripremu tople vode, toplinsku obradu namirnica u kuhinji odnosno za kuhanje. Plin se također upotrebljava u poljoprivredi, kao i za proizvodnju toplinske energije i tehnološke pare u toplanama i raznim industrijskim granama.

Plinski kotlovi

Za potrebe grijanja na plin proizvode se peći i kotlovi na plin. Plinske peći se često upotrebljavaju kao dopuna centralnom grijanju ili kao samostalno rješenje za pojedine prostore. Pružaju trenutnu toplinu uz jednostavno upravljanje i podešavanje temperature. Budući da se radi o mobilnim uređajima, omogućavaju veću fleksibilnost u postavljanju i upotrebi. 

Plinski kotlovi predstavljaju učinkovito i praktično rješenje za grijanje domova, pružajući korisnicima pouzdan izvor topline s visokim stupnjem kontrole i ekonomske isplativosti. Princip njihovog rada je sljedeći: izgaranjem plina stvara se toplina koja se upotrebljava za zagrijavanje vode u kotlu. Kroz sustav cijevi ta se voda zatim dovodi do radijatora koji emitiraju toplinu izravno u prostorije.

Plinski kotao najčešće je fasadni. Takav kotao ispuhuje dimne plinove izravno van, a zrak za izgaranje prima izvana. Dimnjačke varijante se danas izbjegavaju zbog toga što su dimnjaci uglavnom stari i nekvalitetni, ali i zbog obveznog dovođenja vanjskog zraka u prostoriju.

Ponuda plinskih kotlova na našem tržištu je danas doista velika. Mogu se pronaći po različitim cijenama i različitim rasponima snaga. Koji je plinski kotao najbolji za vaš dom, ovisi uglavnom o vašoj situaciji. Pored klasičnih inačica neki proizvođači nude i plinske kondenzacijske kotlove, koji postižu stupanj iskoristivosti iznad 100%.

Cijena kotlova uglavnom varira ovisno o tome radi li se o klasičnim ili kondenzacijskim kotlovima. Klasične plinske kotlove možete pronaći već od 750 EUR naviše, dok se cijene kondenzacijskih plinskih kotlova kreću već od 1.200 EUR.

A koliko uopće koštaju plinske instalacije? Cijena plinskog uređaja i sustava grijanja za prosječnu obiteljsku kuću (do 150 m² i 10 radijatora) izrađenog od bakrenih cijevi, s razvodom instalacija do uređaja i štednjaka, s vodovima, glavnim osiguračem i ostalim materijalima i elementima može se kretati između 2.000 i 4.700 EUR.

Račun za plin je manji uz kondenzacijske kotlove

Prvi način smanjivanja računa za plin je pravilan odabir plinskog kotla. Kondenzacijski plinski kotlovi su puno bolji izbor od klasičnih. Iako im je cijena veća, investicija će se isplatiti već za nekoliko godina.

Zašto su kondenzacijski plinski kotlovi bolji izbor od klasičnih? Iz jednog jednostavnog razloga - kondenzacijski plinski kotlovi imaju znatno veći stupanj iskoristivosti i ostvaruju manju potrošnju. Naime, oni upotrebljavaju toplinsku energiju vodene pare, koja se kod klasičnih plinskih kotlova izbacuje van. Kondenzacijski plinski kotlovi imaju dodatni izmjenjivač topline koji preuzima toplinsku energiju vodene pare, pri čemu se ona kondenzira (prelazi u tekuće stanje - vodu). Otuda i njihov naziv.

Zanimljivo je da kondenzacijski plinski kotlovi imaju stupanj iskoristivosti od 98 %, računano s gornjom toplinskom snagom goriva, dok računano s donjom toplinskom snagom imaju nevjerojatnih 109 %.

Račun za plin može se znatno smanjiti zamjenom stare tehnologije

Odlučite li zamijeniti zastarjelu tehnologiju, isplatit će se i vama i okolišu. U našoj zemlji postoji ogroman broj grijaćih instalacija koje su starije više od dva desetljeća. Njihovi vlasnici često nisu ni svjesni koliko novca „bacaju” na energiju koja odlazi kroz dimnjak kao neiskorištena toplina. Ne smije se zanemariti ni ekološki aspekt - veća koncentracija ugljičnog dioksida i onečišćenje zraka.

Stare plinske instalacije čiji je radni vijek premašio dva desetljeća neusporedivo su manje učinkovite od novih sustava. Osim dotrajalosti, razlog manjoj učinkovitosti je vjerojatno i loše održavanje i začepljenje.

Procjenjuje se da zamjenom starog plinski kotla novim potrošnja energije može pasti od 15 do čak 40 %. Investicija u novi plinski sustav grijanja vratit će vam se za približno 3 ili 4 godine, kroz uštedu na mjesečnim računima.

To se također odnosi i na termostate, koji se obično ne mijenjaju godinama i koji su već izgubili svoju funkcionalnost. Novi, suvremeni termostati se lako  postavljaju i povezuju s internetom. Pružaju niz pogodnosti, od kojih je najvažnija daljinska regulacija temperature, pomoću koje možemo podesiti da se stan počne grijati, naprimjer, pola sata prije našeg dolaska ili da se tijekom dana, kada ne boravimo u kući, održava niža temperatura.

Programabilnim termostatima temperatura grijanja u stanu se jednostavno regulira i prilagođava potrebama stanara. Ako se pravilno upotrebljava, termostat može uvelike smanjiti vaš račun za plin.

Cijene programabilnih termostata kreću se od 40 EUR pa naviše, prosječna cijena je oko 80 EUR, dok oni skuplji mogu stajati i do 250 EUR. Sobni termostati mogu biti žičani ili bežični.

Zašto je potreban termostat? Kod svakog automatiziranog sustava grijanja (bilo da se radi o plinu, peletima ili struji) nužna je dobra regulacija sobne temperature. Ako nema termostata ili regulatora temperature, ne postoji ništa što će plinskom kotlu reći da je željena temperatura postignuta. Plinski kotao će nastaviti raditi istom brzinom i stoga će trošiti još više energije.

Pri postavljanju termostata važno je obratiti pozornost na pravilo da se ne smiju postavljati blizu grijaćih tijela ili prozora. No unaprijeđeni modeli danas imaju mogućnost da ne detektiraju trenutni protok hladnog zraka, na primjer pri otvaranju prozora tijekom provjetravanja.

Za zasebno podešavanje temperature u svakoj prostoriji pomoći će vam i termo glave (termostatske glave) na radijatorima. Toplo vam preporučujemo da ih ugradite!

Niža sobna temperatura = manji račun za plin

Kad pričamo o termostatima, važno je spomenuti utjecaj sobne temperature na povećanje potrošnje. Često ne shvaćamo da jedan stupanj čini veliku razliku, čak i dvoznamenkasti pad potrošnje plina.

Iako se temperatura u prostoriji podešava prema subjektivnom osjećaju, koji se, naravno, razlikuje od osobe do osobe, postoje određene smjernice kojih se možete pridržavati. U spavaćoj sobi temperatura bi trebala biti 20 - 22 stupnja. U kuhinji je sasvim dovoljno postaviti temperaturu na 18 stupnjeva, jer su tu električni uređaji koji oslobađaju toplinu, poput štednjaka, pa se ona na taj način dodatno zagrijava. Za dnevnu sobu termostat možete postaviti na 20 stupnjeva, dok bi u kupaonici temperatura trebala biti nešto viša, oko 23 stupnja, budući da se u njoj krećemo bez odjeće, kupamo ili tuširamo.

Tijekom noći ili kada niste kod kuće, termostat možete podesiti na 17 stupnjeva.

Ako sa 25 stupnjeva smanjite temperaturu u prostorijama na navedene preporučene vrijednosti, smanjit ćete potrošnju plina za čak 15 %.

Redoviti servis instalacija smanjit će vaš račun za plin

Plinsko grijanje, kao i ostale vrste grijanja, zahtijevaju redoviti servis i kontrolu instalacija. Redovita kontrola kotla je obvezna, ne samo iz financijskih, već i sigurnosnih razloga.

U sustavima gdje plinski kotao osim grijanja protočno priprema i sanitarnu vodu, a posebice u područjima s tvrdom vodom, potrebno je periodično ispirati sekundarni izmjenjivač topline od kamenca.

Kome povjeriti servis i kontrolu instalacija sustava grijanja? Pošaljite upit odgovarajućim i provjerenim majstorima u svom kraju koje su ocijenili njihovi klijenti - potpuno besplatno i bez obveza!

Nemojte potpuno isključiti grijanje kako biste smanjili račun za plin

Jedna od najčešćih pogrešaka kada je plinsko grijanje u pitanju je potpuno gašenje sustava grijanja pri izlasku iz kuće. Ova praksa ili navika proizvodi potpuno suprotan učinak.

Isključivanjem grijanja kada nas nema nećemo uštedjeti energiju, naprotiv, povećat ćemo potrošnju. Zbog isključivanja grijanja stijenke će se vrlo brzo ohladiti. A da bi se ponovno postigla željena temperatura, potrebno je puno više energije. Isto vrijedi i kada se grijanje isključi tijekom noći.

U slučaju odsutnosti ili tijekom noći najbolje je podesiti termostat na 15 - 17 stupnjeva.

Ostavite li termostat na ugodnih 17 stupnjeva tijekom noći, kotao će ujutro samo dogrijevati, što je svakako ekonomičnije od gašenja i ponovnog paljenja kotla.

Da bi se nakon gašenja grijanja ponovno postigla željena temperatura u prostorijama, treba puno više energije nego što se troši za održavanje temperature tijekom odsutnosti ili tijekom noći.

Pasivno grijanje prostorija povećava račun za plin

Da bi uštedjeli, mnogi griju samo prostorije u kojima borave, dok ostale prostorije griju tako da drže vrata otvorena. To se naziva pasivno grijanje ili grijanje „kroz vrata". Međutim, topli zrak koji iz grijanih prostorija ulazi u susjedne negrijane prostorije sadrži veliku količinu vlage. Rezultat te loše prakse može biti pojava plijesni.

Provjetravanje prostorija može utjecati na vaš račun za plin

Neovisno o godišnjem dobu, uvijek treba redovito provjetravati prostorije u kojima boravimo. Tako osiguravamo dotok svježeg zraka i izbacivanje ustajalog zraka. No mnogi griješe kada u svrhe provjetravanja drže prozor stalno odškrinutim. U tom slučaju svježi vanjski zrak hladi cijelu prostoriju, ali hladi i zidove. Najbolje rezultate postižemo provjetravanjem prostorije tri puta dnevno po 10 minuta (ujutro nakon ustajanja, popodne i prije spavanja). Na taj će način ustajali zrak i vlaga odlaziti van, a neće biti potrebno dogrijavati prostoriju, na što se troši puno energije.

Još tri korisna savjeta za kraj: kako bi se spriječilo rasipanje energije, preporučuje se toplinska izolacija svih toplovodnih cijevi. Kotlovnica se najčešće ne grije, a prozori u njoj su uvijek otvoreni, pa se sustav na taj način izlaže nepotrebnim toplinskim gubicima. Radijatore ne zaklanjajte namještajem radi što boljeg protoka zraka odnosno topline. Omogućite Sunčevoj svjetlosti tijekom zimskih dana, iako je slaba, da prirodnim putem dodatno zagrijava prostorije. Racionalnom potrošnjom plina ne samo da štedimo, već i čuvamo okoliš.