Izolacija balkona i hidroizolacija terase

1. Toplinska izolacija balkona/terase

1.1. Zašto je izolacija balkona tako važna?

Izolacija balkona je poseban tehnički izazov jer se, konstrukcijski promatrano, radi o produžetku međukatne ploče, koja se nastavlja iznutra prema van. Naravno, svi znamo što to znači: unutarnji dio međukatne ploče mora biti toplinski odvojen od vanjskoga ili vanjski dio mora biti dobro zaštićen toplinskom izolacijom. Nepravilno postavljena toplinska izolacija balkona odnosno terase dovodi do stvaranja toplinskih mostova, koji su s aspekta dobre gradnje nedopustivi.

1.2. Loša izolacija balkona

Loša toplinska izolacija uzrokuje stvaranje toplinskih mostova, što smo već spomenuli. Pogledajmo zašto je to tako velik problem, koji u gradnji nije dopušten. Toplinski mostovi su mjesta na kući s povećanim odnosno prekomjernim propuštanjem topline. Oni mogu biti posljedica loše napravljenih detalja, kontakata odnosno spojeva različitih materijala i nepravilne toplinske izolacije. Najčešći problem kod izolacije balkona je pogrešno odnosno loše postavljena izolacija. Ako je balkon izrađen kao nastavak međukatne etaže iz unutarnjeg prostora prema vanjskom, odmah se pojavljuje toplinski most. Ako se toplinski most ne sanira i ako balkon toplinski ne izoliramo, toplina će u tom prostoru brže prelaziti iz unutrašnjosti u okoliš.

To znači da ćemo zimi gubiti puno energije i stoga imati veće troškove grijanja. Takva izolacija ne samo da je vrlo neekonomična, nego je i štetna za okoliš (jer nepotrebno trošimo previše energije) i za konstrukciju objekta. U točkama toplinskih mostova, odnosno tamo gdje je izolacija balkona loša ili je uopće nema, često dolazi do kondenzacije vlage.

To dovodi do pojave zidne plijesni u unutrašnjosti prostora i zadržavanja vlage u konstrukciji. Plijesan u prostoriji šteti zdravlju ljudi, a vlaga u konstrukciji ubrzava njezino propadanje i može dovesti do ozbiljnih konstrukcijskih oštećenja objekta, ugrožavajući sigurnost stanara. Ako je konstrukcija drvena, drvo počinje trunuti, a ako je betonska, vlaga dovodi do korozije armature, što znatno smanjuje nosivost ploče od armiranog betona.

2. Toplinska izolacija balkona ili terase - postavljanje

2.1. Slojevi balkona

Osnovna komponenta balkona je (AB) balkonska ploča od armiranog betona koja je sa svih strana okružena termoizolacijskim pločama (najčešće XPS). To vrijedi kada je balkonska AB ploča produžetak AB međukatne ploče objekta. Ugradnjom toplinske izolacije ispod AB balkonske ploče sprječava se stvaranje toplinskih mostova. Postoji i drukčija izolacija, za koju se upotrebljavaju Schock elementi.

2.2. Klasična izolacija balkona

Takozvana klasična izolacija balkona podrazumijeva betonsku ploču balkona, direktno povezanu s međukatnom pločom kuće. Kod takvog rješenja konstrukciju balkona treba izolirati sa svih strana (gornje, prednje i donje), kako ne bi došlo do toplinskih mostova i gubitaka te povećanja troškova grijanja. Samo tako će toplinska izolacija balkona ili terase biti besprijekorno provedena. Gornji sloj toplinske izolacije (XPS) mora biti izrađen pod nagibom, što omogućava nesmetano odvodnjavanje oborinskih voda s podne površine balkona (keramika, betonske prane ploče, drvo).

Nažalost, klasična izolacija balkona ili terase podrazumijeva vrlo debelu balkonsku ploču, što može biti nepoželjno s arhitektonskog i estetskog gledišta i kvari cjelokupnu sliku objekta.

2.3. Toplinska izolacija balkona sa Schock elementom

Najjednostavnija je toplinska izolacija balkona odnosno terase s tzv. Schock elementima. Riječ je o posebnom elementu koji se sastoji od toplinske izolacije i čelične armature, a koji se veže za međukatnu armiranobetonsku ploču, tako što se armaturne šipke zalijevaju betonom. To znači da je izolacija balkona završena, bez potrebe za presvlačenjem cijelog konzolnog dijela balkona u slojeve toplinske izolacije. Sa Shock elementom možemo postići najmanju moguću debljinu ploče balkona ili terase, što je arhitektonski vrlo poželjno.

Shock elementi imaju nosivost sličnu nosivosti ploče od armiranog betona, pa se na njih bez problema mogu postaviti nosivi zidovi. Armaturne šipke zalivene betonom osiguravaju nosivost.

Glavni nedostatak ove toplinske izolacije balkona ili terase je visoka cijena. Budući da je Schock element vrlo napredna tehnologija, koja omogućava potpunu toplinsku izolaciju balkona bez dodatnih slojeva izolacije, cijena je, shodno tome, i znatno viša u odnosu na klasičnu izolaciju.

3. Kako debela treba biti toplinska izolacija balkona?

3.1. Izolacija balkona treba biti jednaka kao i izolacija objekta

Debljina toplinske izolacije balkona treba biti jednaka debljini toplinske izolacije na fasadi objekta ili barem približno jednaka, ako nemamo dovoljno prostora. Glavni problem sanacije balkona javlja se upravo kod postavljanja toplinske izolacije na gornju stranu balkonske AB ploče, a razlog je nedostatak visine do balkonskih vrata.

3.2. Nedostatak visine za izolaciju

Nedostatak visine za postavljanje svih slojeva na gornjoj strani balkona općenito je najveći problem sanacije balkona jer smo ograničeni visinom poda u unutarnjem prostoru. Konačna visina poda na balkonu ne smije prelaziti visinu poda u unutrašnjosti. Ako je onemogućena ugradnja toplinske izolacije jednake debljine kao na fasadi, preporučuje se debljina toplinske izolacije od najmanje 5 cm.

4. Hidroizolacija terase

4.1. Je li hidroizolacija terase doista potrebna?

Hidroizolacija terase je nužna jer je terasa izložena vodi na isti način kao i ravni krov. Za dobru hidroizolaciju terasa mora biti napravljena pod blagim nagibom od 1 do 2 stupnja, što će omogućiti otjecanje vode prema žljebovima.

4.2. Hidroizolacija terase je jednaka kao i hidroizolacija krova

Postupak hidroizolacije terase je jednak kao i postupak hidroizolacije ravnog krova, samo što je terasa, za razliku od ravnog krova, uvijek prohodna, pa će hidroizolacija biti skrivena pod slojem završnog vanjskog poda. Slojevi su također slični. Ako je terasa konzolna, mogu nastati komplikacije s toplinskom izolacijom, pri čemu se ona može postaviti na dva gore opisana načina izolacije. S hidroizolacijom, što se toga tiče, nema problema.

5. Kako se postavlja hidroizolacija terase?

5.1. Hidroizolacija terase - pravilno postavljanje

Hidroizolacija terase se postavlja na termoizolacijski sloj pod kosinom. Toplinska izolacija mora biti nagnuta zbog otjecanja vode. U pravilu se hidroizolacija balkona sastoji od dva sloja polimernih bitumenskih traka. Prvi sloj hidroizolacije (samoljepljiva traka) postavlja se izravno na toplinsku izolaciju pod kosinom, bez upotrebe plamena. Drugi sloj hidroizolacije se postavlja pomoću trake za zavarivanje (plamen).

5.2. Hidroizolaciju terase treba dobro zabrtviti

Važno je da su prvi i drugi sloj hidroizolacije međusobno dobro zavareni. Budući da se hidroizolacija terase sastoji od više traka, važno je da sve trake budu međusobno dobro zabrtvljene kako ne bi došlo do propuštanja vode. Hidroizolacija terase je, kao kod ravnog krova, najčešće bitumenska folija.

5.3. Spoj vertikalne i horizontalne hidroizolacije

Hidroizolacija terase prelazi iz horizontalne u vertikalnu direktno na toplinskoj izolaciji vanjskog zida ili praga balkonskih vrata. Stoga je vrlo važno da se hidroizolacija terase na mjestu prijelaza iz horizontalne u vertikalnu postavi preklapanjem. To znači da se postavi pod određenim kutom, manjim od 90°, kako se trake ne bi potrgale. Minimalna visina vertikalne hidroizolacije iznad konačne visine balkonskog poda mora biti 15 cm.

6. Što je s hidroizolacijom balkona?

Iako su neki uvjereni da zbog balkona na višem katu, koji našem balkonu osigurava krov ili nadstrešnicu, hidroizolacija balkona nije potrebna, istina je ipak drukčija. Budući da meteorska voda gotovo nikad ne pada na tlo pod kutom od 90 stupnjeva, možemo očekivati veliku količinu meteorske vode na svom balkonu po vjetrovitom vremenu ili jakoj kiši. Hidroizolacija balkona je stoga prijeko potrebna, a postavlja se na isti način kao i gore opisana hidroizolacija terase.