Potporni zid ili škarpa

1. Što je potporni zid?

Potporni zid je potporna konstrukcija čiji je primarni zadatak zaštita odnosno podupiranje nasipa. Pomoću potpornog zida zadržava se zemlja od odronjavanja, odnosno slijeganja, a osim toga, na račun postavljanja potpornog zida dobivamo i malo ravnog terena. Potporni zid osim svoje primarne (funkcionalne) zadaće ima i estetsku ulogu jer oživljava okolinu i daje joj dekorativno značenje.

2. Vrste potpornih konstrukcija

Potporne zidove odnosno konstrukcije dijelimo u dvije osnovne grupe, i to zasipane potporne konstrukcije i ugrađene potporne konstrukcije. O vrstama potpornih zidova bit će više riječi u narednim člancima.

2.1. Zasipane potporne konstrukcije

Ovu grupu čine gravitacijski (masivni) potporni zidovi izgrađeni od lomljenog kamena, nearmiranog ili armiranog betona i gabionski zidovi.

2.2. Ugrađene potporne konstrukcije

Potporne konstrukcije ukopane (umetnute) u tlo i savitljive potporne konstrukcije koje čine relativno tanki zidovi od armiranog betona ravnomjerne ili promjenjive debljine, čelični ili drveni zagatni zidovi, zidovi na šipovima, dijafragme, talpe ili platice...

2.3. Dimenzioniranje potpornih konstrukcija

Za gravitacijske potporne konstrukcije karakteristično je da se vlastitom težinom odupiru pritisku, odnosno opterećenju zemlje. Gravitacijske potporne strukture mogu biti krute ili fleksibilne i sastojati se od različitih materijala.

Pri dimenzioniranju potpornih konstrukcija moramo uzeti u obzir primarne sile koje se javljaju u statičkoj analizi. To su tlak zemlje i vlastita težina konstrukcije potpornog zida. Na gravitacijsku potpornu strukturu mogu utjecati i druga opterećenja osim spomenutih primarnih sila.

U statičkoj analizi potpornog zida uzimaju se su obzir granična stanja globalne nosivosti, prevrtanja, položaj odnosno pozicija rezultante sila na dnu temelja, moguće proklizavanje ispod temelja, nosivost temeljnog tla, granična stanja na račun strujanja podzemne vode, kao i dimenzioniranje kritičnih presjeka potpornog zida.

3. Izrada škarpe

Pri izradi potpornog zida treba uzeti u obzir pritisak tla na potporni zid, veličinu temelja, odgovarajuću armaturu i kvalitetu betonske smjese ili odgovarajući brend betona u slučaju potpornog zida od armiranog betona.

Potporni zid ne mora biti izrađen isključivo od armiranog betona. Potporni zid može se sastojati od betonskih opeka ili kamenih blokova. Kao što je spomenuto, glavna zadaća potpornog zida je spriječiti klizanje zemlje u slučaju nagnutog terena i spriječiti upad vode s više razine na nižu razinu.

Prije svega treba iskopati građevinsku jamu s temeljima. Šljunak se sipa na dno jame i pravilno učvrsti. Kada se podloga dobro pripremi i učvrsti, betoniramo je i postavljamo drvenu oplatu i ugrađujemo odgovarajuću armaturu. Armaturu predstavlja rebrasto željezo, povezano stremenima u takozvani armaturni koš. Slijedi ulijevanje betona u pripremljenu oplatu, što će činiti temelj za škarpu. S izgradnjom potpornog zida može se nastaviti nakon što se beton pravilno stvrdne.

Po završetku gradnje potpornog zida postavlja se odvodna cijev s filtrom po kojoj se kišnica i podzemna voda odvode u ponornicu ili meteorsku kanalizaciju.

3.1. Hidroizolacija škarpe

Pri izradi potpornog zida često se zaboravlja na pravilnu ugradnju hidroizolacije. Ako se ne postavi hidroizolacija, beton će biti izložen utjecaju i infiltraciji vode iz zaleđa potpornog zida. Upravo zbog toga da ne bi došlo do raznih oštećenja, korozije, hrđe, pucanja i drugih neugodnosti, hidroizolacija škarpe je još važnija.

4. Najjeftinija škarpa

Cijena škarpe u osnovi ovisi o dobavljaču, materijalima potpornih zidova i dimenzijama potpornog zida.

Najjeftinija škarpa stoji oko 100 EUR/m2. Za više informacija pošaljite upit putem naše web-stranice, gdje ćemo vam pomoći odabrati najboljeg izvođača za potporni zid.