Pjeskarenje drva, betona i metala – sve što morate znati

1. Što morate znati o pjeskarenju?

Pjeskarenje je napredna tehnika pripreme površina koja se upotrebljava za čišćenje različitih površina, kao i za otklanjanje stare boje te prilikom pripreme podloge prije nanošenja svježe boje. Postupak se obavlja pomoću pijeska ili različitih drugih abrazivnih sredstava koja se pod visokim tlakom zraka i velikom brzinom nanose na pogođene površine.
 

Rad u kabini za pjeskarenje.

1.1. Za što se upotrebljava pjeskarenje?

Čišćenje i renoviranje površina
Na različitim materijalima nakuplja se tvrdokorna prljavština koju običnim čišćenjem ne možemo otkloniti. Bilo da se radi o velikim ili malim površinama, prljavština smanjuje njihovu upotrebljivost i narušava estetiku te ubrzava habanje površine.

Priprema za obradu
Pjeskarenje se upotrebljava kod obrade poluproizvoda u proizvodnom procesu, pripreme automobilskih naplataka (felgi) za bojenje ili lakiranje i drugih površina koje treba očistiti prije nego što odu dalje na obradu.

Učvršćivanje površina
Posebnom tehnikom koja se naziva shoot peening mogu se učvrstiti različite površine promjenom strukture površina na mikro razini. Površina postaje otpornija i tvrđa.

1.2. Koje su vrste materijala prikladne za pjeskarenje?

Pjeskarenje je postupak kojim se potpuno otklanja prljavština i druge tvari s raznih površina. U nastavku nabrajamo najčešće: 

Pjeskarenje betona
Beton izložen vremenskim utjecajima se s godinama zaprlja, po njemu se crtaju grafiti, u interijeru se prekrije bojom... ako beton želimo očistiti tako da zasja u svom prirodnom obliku, to postižemo pjeskarenjem.

Pjeskarenje metala
S vremenom se boja na raznim metalnim predmetima može napuhati i oguliti. Te površine možemo očistiti pjeskarenjem prije nanošenja nove boje ili ih učvrstiti i zaštititi bez ponovnog nanošenja boje.
Pjeskarenje drva
Kao kod metala, boja se na drvenim površinama s vremenom oljušti. Drvo također mijenja boju zbog oksidacije i utjecaja svjetlosti, na njemu se također skuplja prašina, koju površinski sloj s godinama upije. Pjeskarenje je prikladan način obrade drvenih površina jer pomaže očuvanju njihovog sjaja.

Pjeskarenje opeke
Opeka nakon pjeskarenja izgleda kao nova. 

1.3. Prednosti i nedostaci pjeskarenja

Glavne prednosti pjeskarenja su sljedeće:
Osim za čišćenje površina, pjeskarenje se upotrebljava i za uklanjanje boje s raznih površina. To je također korisno kada površine ne želite ponovno obojiti, već ih želite sačuvati sirovima, odnosno prirodnima. Tehnike pjeskarenja upotrebljavaju se i pri profiliranju metala da bi površina zadržala sjaj.
Mane
Materijal koji pjeskarimo može se oštetiti. Kod pjeskarenja se upotrebljavaju visokoabrazivni materijali koji stvaraju statičku struju i toplinu. Ako postupak nije dobro kontroliran postoji opasnost od požara. 

2. Odabir izvođača u odnosu na opremu

Bilo koje pjeskarenje treba prepustiti profesionalcima. Samo oni imaju stručno znanje i obučeni su za rukovanje alatima i opremom koja je potrebna za pjeskarenje. Razni izvođači nude različite načine pjeskarenja, ovisno o opremi koju imaju na raspolaganju.

2.1. Prijenosna oprema za pjeskarenje

Mobilne alate za suho pjeskarenje obično pokreće dizelski zračni kompresor. Zračni kompresor dovodi komprimirani zrak jednom ili više „pištolja”. Alat također ima tlačnu posudu napunjenu abrazivnim materijalom koja omogućuje podešavanje jačine pjeskarenja. Potpuno opremljeni sustavi često su namješteni na poluprikolice, koje osiguravaju mobilnost i jednostavno pomicanje po prostoru. Postoje također alati s košarama koji se prenose na stražnjoj strani, što ih čini lakšima i još mobilnijima.

2.2. Komora za pjeskarenje

Komora za pjeskarenje u osnovi je sustav zatvorenog kruga koji omogućava istodobno puhanje i recikliranje abraziva. Obično se sastoji od četiriju komponenata: komore, sustava za pjeskarenje, sustava za recikliranje abrazivnih materijala i sustava za skupljanje prašine. Operator stoji izvan komore, ruke stavlja u rukavice koje su pričvršćene za komoru. Gleda u komoru kroz prozor i upravlja „pištoljem” pomoću papučice. Postoje i automatizirane komore koje se upotrebljavaju za obradu velikih količina jednakih komponenti i mogu sadržavati više mlaznica za puhanje.

2.3. Kabina za pjeskarenje

Kabina za pjeskarenje veća je verzija komore za pjeskarenje. Operator pjeskari stojeći u prostoru. Kabine za pjeskarenje postoje u raznim veličinama. Neke su čak toliko velike da mogu smjestiti avione, građevinske strojeve, razna vozila. Sama kabina je hermetički zatvoren prostor koji sprječava propuštanje abrazivnog medija. U kabini se obično upotrebljavaju mobilni, odnosno prijenosni alati za pjeskarenje. U prostoru je također tlačna posuda s abrazivom i sustav za skupljanje prašine, koji filtrira zrak u prostoru i sprječava propuštanje čestica. Kabine obično imaju sustav za recikliranje materijala za ponovnu upotrebu.

3. Različiti postupci pjeskarenja

3.1. Pjeskarenje

Pjeskarenje je također poznato kao abrazivno pjeskarenje, što je opći izraz za postupak glađenja, oblikovanja i čišćenja tvrde površine pomicanjem čvrstih čestica preko te površine velikom brzinom; učinak je sličan uporabi brusnog papira, ali osigurava ravnomjerniju površinu. Pjeskarenjem bez problema dolazimo i do nepristupačnih površina. Pjeskarenje je proces koji se također događa u prirodi, obično kao rezultat čestica koje je raznio vjetar. Oprema za pjeskarenje obično se sastoji od komore u kojoj se miješaju pijesak i zrak. Smjesa putuje kroz ručnu mlaznicu, tako da čestice usmjeri prema površini za obradu. Mlaznice su različitih oblika, veličine i materijala.

3.2. Mokro pjeskarenje s abrazivom

Postupak se izvodi u svim običnim oblicima koji se upotrebljavaju i kod suhog pjeskarenja, uključujući komore, kabine, automatizirane proizvodne strojeve i prijenosne uređaje. Prednost mokrog pjeskarenja je upotreba veoma finih i grubih medija s gustoćom od plastike do čelika. Prednost je mogućnost uporabe tople vode i sapuna, koji kod pjeskarenja površinu također istodobno odmašćuju. Kod postupka se stvara manje prašine, što omogućuje sigurniju uporabu silikatnih materijala za pjeskarenje ili otklanjanje štetnih materija, poput azbesta, radioaktivnih i otrovnih materija. Obrada površina odvija se sporije nego kod suhog pjeskarenja, međutim, konačni učinak je čišća površina.

3.3. Pjeskarenje s kuglicama

Pjeskarenje s kuglicama postupak je uklanjanja površinskih nečistoća puhanjem sitnih staklenih ili keramičkih kuglica pod visokim tlakom a da se pritom ne oštećuje obrađena površina. Upotrebljava se za čišćenje naslaga kalcija s pločica u bazenu ili na drugim površinama, za uklanjanje plijesni i gljivica, te za čišćenje i posvjetljivanje fuga između pločica. Upotrebljava se i za uklanjanje boje s dijelova automobila i svih materijala male gustoće i čvrstoće koji bi se mogli oštetiti manjim oštrijim česticama.

3.4. Turbinsko pjeskarenje

Kod pjeskarenja u turbini rotirajući kotač pokreće abraziv na objekt. To je postupak pjeskarenja abrazivnim materijalom, visokog kapaciteta, koji se može reciklirati (obično nehrđajući čelik ili pijesak). Postupak se odvija u komori. Obično se upotrebljava za uklanjanje plastičnih i gumenih slojeva s površina.

3.5. Vodeno pjeskarenje

Vodeno pjeskarenje zapravo nije oblik pjeskarenja jer se ne upotrebljavaju abrazivna sredstva. Pjeskarenje vodom obično se upotrebljava za uklanjanje starih boja ili kemikalija, bez oštećenja prvobitne površine. Ta je metoda idealna za čišćenje unutarnjih i vanjskih površina jer operator obično može poslati mlaz vode na mjesta do kojih je teško doći drugim metodama. Druga prednost vodenog pjeskarenja je mogućnost ponovne upotrebe vode, zbog čega se smanjuje količina otpada i štetni utjecaj na okoliš.

3.6. Mikroabrazivno pjeskarenje

Mikroabrazivno pjeskarenje je postupak suhog pjeskarenja koji upotrebljava male mlaznice (obično promjera 0,25 mm do 1,5 mm) za točno usmjeren mlaz abraziva na manju površinu, odnosno manji dio površine (od 1 mm2 do najviše nekoliko cm2). Fini sitni abraziv dovoljno je precizan da piše direktno na staklo i dovoljno osjetljiv da ureže uzorak na ljusci jajeta. Veličina abrazivnih čestica može biti od 10 mikrometara do približno 150 mikrometara. Za rad su često potrebni veći pritisci.

3.7. Automatsko pjeskarenje

Automatsko pjeskarenje je jednostavna automatizacija postupka pjeskarenja. Automatsko pjeskarenje često je samo korak u većem automatiziranom postupku koji obično uključuje ostale površinske obrade, poput pripreme i samog premazivanja.

3.8. Pjeskarenje suhim ledom

Ova vrsta pjeskarenja upotrebljava zrak i suhi led. Površinski zagađivači uklanjaju se silom smrznutih granula ugljičnog dioksida koje udaraju na površinu velikom brzinom. Istodobno skupljanje materijala uslijed smrzavanja oslabljuje adhezivne veze. Suhi led je relativno mekan materijal, stoga uzrokuje manje štete na obrađenom materijalu od pjeskarenja.

3.9. Vakuumsko pjeskarenje

Vakumsko pjeskarenje je metoda koja stvara vrlo malo prašine. Alat za pjeskarenje istodobno ispuhuje suho abrazivno sredstvo i usisava upotrijebljeni medij i čestice. Kod te je metode potrošnja abrazivnog medija razmjerno mala jer se upotrijebljeni abrazivni medij automatski odvaja od prašine i čestica te ponovno upotrebljava.

4. Kako se odvija pjeskarenje?

4.1. Pripreme za pjeskarenje

Prvi korak je određivanje opreme koju trebamo za ovaj posao (pjeskarenje na terenu ili pjeskarenje u radionici, zračni pištolj, kabina, odnosno komora za pjeskarenje), a koja ovisi o veličini i vrsti materijala koji želite očistiti, odnosno obraditi. Sljedeći korak je priprema radnog okoliša. Iz prostora treba ukloniti sve što ne trebamo za pjeskarenje. Predmete i opremu koju ne možemo ukloniti iz prostora treba prekriti, odnosno prikladno zaštititi. To će osigurati da se ništa ne ošteti tijekom postupka. Nakon što pripremite teren radovi mogu započeti.

4.2. Zaštita kod pjeskarenja

Pjeskarenje može predstavljati rizik za zdravlje i sigurnost izvođača, osobito kod prenosivih uređaja za pjeskarenje ili u kabini za pjeskarenje. Kod pjeskarenja se oslobađa velika količina prašine iz abrazivnih materijala. Iako mnogi abrazivni materijali sami po sebi nisu opasni za zdravlje, drugi abrazivi (kvarcni pijesak, bakrena šljaka, nikalna šljaka i staurolit) mogu biti vrlo štetni. Pjeskarenje bilo kojim materijalom predstavlja rizik od raznih ozljeda, poput opekotina, padova, izloženosti prašini, iscrpljenosti zbog vrućine, izloženosti eksplozivnoj atmosferi i izloženosti prekomjernoj buci. Zbog toga pjeskarenje treba prepustiti profesionalnim, stručno obučenim izvođačima koji znaju osigurati prikladnu zaštitu.