1. Grijanje na biomasu – što trebamo znati?

Biomasa je obnovljivi izvor energije koji nastaje izgaranjem drva, biljaka i drugih organskih tvari, poput gnoja ili kućnog otpada. Pri sagorijevanju oslobađa se ugljični dioksid, ali znatno manje od fosilnih goriva. Sustavi grijanja na biomasu izgaraju drvene pelete, drvnu sječku ili drva da osiguraju toplinu u pojedinačnoj prostoriji ili za pogon kotlova za centralno grijanje i toplu vodu. Peć sagorijeva drvo ili pelet za grijanje pojedine prostorije – i može biti opremljena kotlom koji također osigurava grijanje vode. Kotao sagorijeva trupce, pelete ili sječku i povezan je sa sustavom centralnog grijanja i tople vode. S peći na biomasu možemo uštedjeti do 1000 EUR godišnje u usporedbi s električnim sustavom grijanja ili sustavom na lož-ulje.

1.1. Prednosti grijanja na biomasu

Iako se cijene drvnih goriva znatno razlikuju, one su uglavnom povoljnije od ostalih opcija grijanja.
Eko fond potiče upotrebu sustava grijanja na drvena goriva i nudi razne oblike financijske pomoći. Ugljični dioksid koji se oslobađa pri sagorijevanju drva jednak je količini apsorbiranoj u mjesecima i godinama kada je biljka rasla. Proces je održiv sve dok nove biljke rastu i dalje umjesto onih koje se upotrijebe za gorivo. Emisije ugljika uzrokovane uzgojem, proizvodnjom i transportom goriva su velike, ali sve dok se gorivo dobiva lokalno, one su mnogo manje od emisija fosilnih goriva.

1.2. Izbor sustava grijanja na drvna goriva

1.2.1. Kotao ili kamin?

Kotlovi se mogu upotrebljavati umjesto običnog plinskog bojlera za grijanje radijatora za cijelu kuću i za grijanje tople vode. Pojedinačne peći (kamini) upotrebljavaju se za grijanje pojedine prostorije, obično u kombinaciji s drugim sustavima grijanja, ali mogu imati i kotao za opskrbu toplom vodom.

1.2.2. Sječka, peleti ili drva?

Drvna sječka upotrebljava se za grijanje većih zgrada ili skupina kuća. Pelete je puno jednostavnije upotrebljavati i kontrolirati od drva za ogrjev. Kotlovi na pelete mogu automatski raditi slično kotlovima na plin ili ulje. Većina plamenika na pelete i drvnu sječku upotrebljava automatsko dodavanje goriva, pomoću čega se redovito pune. Peći i kotlove na drva treba ručno puniti, što zahtijeva mnogo više posla. Za grijanje cijele kuće trebat će vam puno drva za ogrjev, ali ako imate dobru lokalnu opskrbu, to može biti jeftinije od peleta.

1.2.3. Imate li prostora za kotao i spremnik?

Kotlovi za drvo, pelete ili drvnu sječku veći su od ekvivalentnih kotlova za plin ili loživo ulje. Potreban je i prostor za pohranu goriva. Taj prostor mora biti na mjestu koje je praktično za dostavu, a istodobno i prikladno za napajanje kotla.

1.2.4. Imate li gdje postaviti dimnjak?

Trebat će vam dimovodna cijev koja će biti u skladu s propisima za uređaje na drva. To može biti nova izolirana dimovodna cijev od nehrđajućeg čelika ili postojeći dimnjak, iako dimnjaci obično trebaju odgovarajuće obloge kako bi bili sigurni i legalni.

1.2.5. Trebate li dozvolu za ugradnju sustava grijanja na biomasu?

Možda vam neće trebati dopuštenje, ali uvijek biste trebali provjeriti. Svi novi sustavi grijanja na drveno gorivo moraju biti u skladu s građevinskim propisima, a najbolji način da se to osigura je angažiranje ovlaštenih ponuditelja i montera sustava grijanja na biomasu.

1.3. Uštede 

Uštede u emisijama ugljičnog dioksida velike su kada kotao na biomasu zamijeni sustav na kruto gorivo (ugljen). Financijska ušteda je promjenjiva. Zamjenom starijeg sustava grijanja na ukapljeni naftni plin sa sustavom za izgaranje drva uštedjet ćete do 500 EUR godišnje, ako zamijenite stari električni sustav grijanja, mogli biste uštedjeti oko 800 EUR godišnje. Međutim, ako trenutno imate noviji i učinkovitiji sustav, poput modernog kondenzacijskog kotla na plin ili ulje, kotao na biomasu će vas vjerojatno koštati više od vašeg trenutnog sustava.

1.4. Održavanje 

Kotlove i peći na biomasu treba redovito čistiti kako bi se uklonio pepeo. Količine pepela uglavnom su vrlo male (manje od 1 % volumena goriva), ali svejedno ćete morati isprazniti spremnik za pepeo u peći ili kotlu na drva, najmanje jednom tjedno, ali nikada više od jednom dnevno. Ložište zahtijeva uklanjanje pepela prije svake upotrebe. Neki uređaji, osobito kotlovi, imaju sustave za samočišćenje koji skupljaju pepeo iz rešetke za izgaranje i cijevi izmjenjivača topline. Ako nije ugrađen automatski mehanizam za čišćenje pepela, kotao treba povremeno isključiti da bi se čišćenje moglo obaviti ručno. Ako pepeo ne čistite redovito, nakupit će se i negativno utjecati na uvjete izgaranja, što može dovesti do kvara i isključivanja kotla. Neki kotlovi imaju mehanizam za sabijanje pepela koji smanjuje broj pražnjenja spremnika za pepeo. Kod automatskog uklanjanja pepela i čišćenja izmjenjivača topline jedini ostali zahtjevi održavanja bit će povremeno uklanjanje pepela i godišnji pregled održavanja.
Ako imate peć ili kotao na drva, dimnjak i dimovodnu cijev treba redovito čistiti kako biste uklonili naslage čađe i spriječili začepljenje. Dimnjačari to rade najmanje dva puta godišnje, prije sezone grijanja, kako bi provjerili nije li dimovod zatvoren, na primjer gnijezdima ptica, a također i na kraju sezone grijanja kako bi se spriječilo nakupljanje čađe u dimnjaku tijekom razdoblja mirovanja.

2. Peleti, drveni briketi, sječka, drva – cijena

Energenti imaju različite cijene, koje ovise o više čimbenika svojstava, kvalitete... Potrošača mogu brzo dovesti u zabludu neadekvatne deklaracije i različiti navodi. U Hrvatskoj se drvo za ogrjev i dalje upotrebljava među drvnim gorivima, kao i sječka i pelet. Proizvođači nude mnoge oblike drvnih goriva, koji se također razlikuju po svojstvima. Ponuda na tržištu je bogata i raznolika. Dostupna su drva za ogrjev različitih vrsta, različitih duljina (od 200 do 1000 mm) i promjera. Drvo ima različit sadržaj vode (suho ili vlažno drvo). Proizvođači nude i sječku u nekoliko veličina, odnosno u različitim fazama obrade. Drvna sječka može biti zelena ili sušena. Uza sva svojstva koja smo već spomenuli, važna svojstva drvenih peleta i briketa su i da su dovoljno gusti, da su mehanički izdržljivi, ali i koliko pepela sadrže.

2.1. Drva – cijena

Konačna cijena koju ćete platiti za ogrjevno drvo ovisi o vrsti drva, vlažnosti, postupcima obrade, sezoni i naravno o ponuditelji i sl. Za gotovinsko plaćanje mnogi ponuditelji nude dodatan popust.
Opća razina cijena drva je već godinama više-manje ista, 43 EUR za metar ispiljenih, a 47 EUR za prostorni metar nacijepanih drva (bukva, grab).

2.2. Drvna sječka – cijena

Najpovoljnija je od svih goriva iz biomase - za tonu drvne sječke platit ćete oko 75 EUR. Cijena drvne sječke ovisi o sadržaju vlage i njezinoj veličini. Obično su manje i suhe sječke skuplje, uz dulje sušenje i mljevenje, koje je uključeno u cijenu. Najprodavaniji oblik je drvna sječka s udjelom vlage od oko 30 % i veličinom čestica od otprilike 3 cm.

2.3. Peleti – cijena

Cijena za pelete kreće se od 0,20 do 0,30 EUR/kg (crnogorica, bukva i jela), ovisno o dobavljaču i naručenoj količini. Najbolju cijenu dobit ćete kupujete li izravno od proizvođača, a kod distributera će biti skuplja za njihovu maržu.

2.4. Briketi – cijena

Cijena za pakiranje briketa (bukva, grab) od otprilike 10 kg u foliji ili u kartonu (paket) kreće se, ovisno o kvaliteti, od 2 EUR do 2,5 EUR.
Ponuditelji drva, briketa, peleta i sječki
Pri odabiru ponuditelja drvnog goriva obratite pozornost na kvalitetu goriva. Nju osiguravaju europski certifikati. Kod ogrjevnih drva provjerite je li ogrjevno drvo pravilno osušeno. Provjerite i što sve uključuje cijena jer neki ponuditelji usluga u cijenu uključuju i isporuku goriva.

4. Kako pravilno izgarati peći na drva za maksimalnu toplinsku moć?

Drvo sadrži dvije vrste goriva. Prva je ugljik. To je tvrda materija u drvu koju vidite kako gori. Druga vrsta goriva su zapaljivi plinovi koji se ispuštaju kada se drvo zagrije. Kad se komad drva zapali, započinje zagrijavanje zapaljivih plinova i njihovo oslobađanje iz drva. Ako ti plinovi nisu izgorjeli, izlaze iz dimnjaka kao vidljivi dim ili stvaraju naslage u dimnjaku koje mogu izazvati požar u dimnjaku. Ako vidite više od vrlo male količine dima iz dimnjaka na drva, vaša peć zagađuje zrak zapaljivim plinovima. Polovina raspoloživog goriva u drvu može biti u dimu. Dakle, peć treba projektirati i upotrebljavati tako da oba goriva gore. Da bi to učinili, danas peći na drva imaju više ložišta unutar ložišta. Prvo ili primarno nalazi se u sredini ili na dnu peći. Ovdje gori čvrsti ugljik. Zona sekundarnog izgaranja nalazi se na vrhu ložišta, gdje su plinovi. Sagorijevanje ugljika je jednostavno, a nezgodan dio su plinovi. Za to nam trebaju toplina i kisik na vrhu ognjišta. Stoga moderne peći na vrhu ložišta imaju cijevi s rupama.

4.1. Pravilan postupak loženja

Drva stavite u peć. Zapalite vatru. Ostavite zračnik širom otvoren 10 – 30 minuta. Ako je drvo suho ili je peć već vruća, to neće trajati dugo kao kad bi peć bila hladna ili drvo mokro. Kad se peć zagrije, do kraja zatvorite dovod zraka. Na modernim pećima se zračnik zatvara, tako da se ne brtvi u potpunosti, zato neće ugasiti vatru. Ako je nužno, možete malo otvoriti zračnik. Nakon 5 – 10 minuta trebali biste vidjeti plavi i crveni plamen kako vodoravno plešu na vrhu vatre. To je ono što tražite, a zove se sekundarno izgaranje. Žuti plamen poput logorske vatre nije ono što želimo. Ako ne dobijete sekundarni plamen, trebate ponovno otvoriti zračnik na dodatnih 5 – 10 minuta i pokušati još jednom. Kad dosegnete takav plamen, nemojte više dodirivati ​​upravljačke elemente pećnice. Ako trebate više topline nego što dopušta niska postavka, otvorite vrlo malo zračni otvor. Kad peć postigne sekundarno izgaranje, zračnik nikada ne smije biti otvoren više od ¼. Previše zraka zapravo će ohladiti unutarnju temperaturu i poremetiti sekundarni ciklus izgaranja. Ovaj sekundarni ciklus treba obaviti svaki put kada otvorimo vrata kamina ili dodamo drva. Utvrđeno je da "stara škola" slaganja nekoliko komada drva svakih nekoliko sati ne funkcionira dobro u modernim pećima. Ovom metodom možete postići puno dulje gorenje s punim opterećenjem drva i puno više topline iz drva.

4.2. Upotrebljavajte samo suho drvo

Sadržaj vlage najveći je čimbenik koji utječe na količinu topline koju dobivate iz drva za ogrjev. Zbog vlažnosti drvo može izgubiti više od 50 % svoje potencijalne topline. Ogrjevnom drvu treba oko 2 do 3 godine da se osuši nakon rezanja, cijepanja, slaganja i pokrivanja. Drvo se ne počinje sušiti sve dok nije izrezano i raskomadano. Drvo na rastresitoj gomili se ne isušuje. Važno je da ne ograničite protok zraka. Drvo nemojte slagati u više od 2 ili 3 reda ako je naslonjeno na čvrstu površinu poput zida. Potreban mu je protok zraka između redova. Drva za ogrjev treba slagati podignute od zemlje. Stare palete su izvrsno rješenje za to.

Mnogi ponuditelji drva za ogrjev nemaju vremena, mogućnosti ni uređaja da bi pravilno skladištili drva za ogrjev dvije godine. Iskreno će vam reći koliko su se dugo sušila. Suhoću drva možete provjeriti pomoću mjerača vlage, koji se prodaje u većini trgovina poput Bauhausa  itd. Sadržaj vlage u drvima za ogrjev za upotrebu u tekućoj sezoni trebao bi biti između 15 i 20 posto. Druga mogućnost je da ogrjevno drvo sami spremite nekoliko godina prije nego što ga upotrijebite. Ako imate prostora, idealna bi bila rotacija od 3 godine. Kupite ga u proljeće/ljeto kao "zeleno", da biste postigli najbolju cijenu, a slažete ga svake godine tako da uvijek koristite gomilu koja je najstarija.