1. Kotao na biomasu – sve što trebate znati

1.1. Što je kotao na biomasu?

Kotlovi na biomasu vrlo su slični konvencionalnim kotlovima na plin koji osiguravaju grijanje prostora i toplu vodu za cijeli dom, ali umjesto plina, loživog ulja ili električne energije kao goriva upotrebljavaju trajniji materijal, drvo u obliku cjepanica, peleta ili sječke. Upotreba drva umjesto fosilnih goriva pomaže u sprječavanju dugoročnih klimatskih promjena jer se ugljični dioksid, koji se oslobađa tijekom izgaranja, zapravo apsorbirao dok je drvo raslo, što ga u osnovi čini ugljično neutralnim gorivom. Puno je otpadnog drva u cijelom svijetu. Ovaj drveni otpad mogao bi se upotrebljavati u kotlovima na biomasu ili u pećima na drva. Osim što bi se time osigurala toplina i topla voda, smanjio bi se pritisak na kapacitet odlagališta.

1.2. Prednosti kotla na biomasu

Goriva iz biomase smatraju se obnovljivom energijom – ugljični dioksid proizveden tijekom izgaranja zamjenjuje ugljični dioksid koji drveće apsorbira tijekom rasta. Uštede u emisijama ugljičnog dioksida su značajne – do 9,5 tona godišnje, manje ugljičnog dioksida ispušta u atmosferu jedan kotao na drva, koji zamjenjuje kotao na kruta goriva (ugljen, lož-ulje) ili električno grijanje. Ušteda goriva manje je važna. Ako sustav plinskog grijanja zamijenite sustavom grijanja na drva, na kraju ćete možda još više platiti za gorivo. Međutim, ako kotao na kruta goriva ili grijanje na električnu energiju zamijenite najjeftinijim kotlom na biomasu, možete prilično uštedjeti. Međutim, ako imate na raspolaganju vlastita drva, za gorivo nećete platiti ništa.

1.3. Nedostaci kotla na biomasu

Rad s kotlovima na biomasu zahtijeva više posla nego s ostalim kotlovima na druga goriva. Primjerice, drvene pelete treba redovito stavljati (ovisno o kotlu ili peći, svaki dan, svakih nekoliko dana ili jednom tjedno). Osim toga, spremnike za pepeo treba redovito prazniti. Kotao na biomasu zahtijeva mnogo više prostora u kući ili stanu od ostalih kotlova. Usto, treba imati prostor za skladištenje, treba skladištiti cjepanice, pelete ili drvnu sječku.

1.4. Subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za kotlove na pelete ili drvnu sječku

Subvencije Fonda u obliku bespovratnih sredstava kreću se do 60 % investicije za ugradnju sustava na drvnu sječku ili pelete. Fond gotovo svake godine objavljuje javni poziv za sufinanciranje.

1.5. Ne zaboravite na detektor ugljičnog monoksida!

Pri sagorijevanju bilo koje vrste ugljikovodičnog goriva (prirodni plin, ugljen, biomasa) zaista je važno instalirati detektor ugljičnog monoksida u dom. Teoretski, ako sve gorivo potpuno izgori, proizvodi toplinu, vodu i ugljični dioksid, ali u stvarnosti ne gori sve gorivo. To znači da se ponekad mogu stvoriti štetni plinovi, poput ugljičnog monoksida, što može biti opasno za zdravlje. Sve dok imate ispravan detektor ugljičnog monoksida moći ćete se u potpunosti koristiti svim blagodatima koje kotao na biomasu može donijeti.

2. Odaberite kvalitetnog ponuditelja i montera za kotao na biomasu

2.1. Odabir ponuditelja kotla na biomasu

Preporučujemo da pretražite internet i zatražite informacije od ponuditelja prije nego što se odlučite za kupnju. Suzite odabir, odaberite najmanje tri ponuditelja i od njih pribavite informativne procjene na temelju stvarnih podataka o toplinskim potrebama zgrade, postojećem stanju, tlocrtu kotlovnice i spremišta, sanitarne vode itd. To će vam omogućiti da usporedite cijene i možda ispregovarate smanjenje cijene od željenog ponuditelja. Na ovaj način saznat ćete i usporediti uvjete plaćanja, moguće popuste, rokove isporuke i je li dostava uključena u cijenu. Također je važno provjeriti nudi li ponuditelj uslugu ugradnje opreme. Ako se pažljivo pripremi ponuda, iz toga se može zaključiti da će i odnos ponuditelja prema kupcu biti uzoran. Također preporučujemo savjetovanje s odabranim stručnjakom i razgledavanje njegovih referentnih uređaja za grijanje. Kotlovi na cjepanice obično su unaprijed sastavljeni i spremni za ugradnju, dok se kotlovi na pelete obično isporučuju u dijelovima, a zatim se montiraju na licu mjesta.

2.2. Odabir montera

Nikada nemojte sami ugrađivati kotao na biomasu, već posao prepustite odgovarajućem kvalificiranom i iskusnom monteru uređaja za grijanje. Ugradnju će najbolje obaviti monter kojeg je ovlastio proizvođač kotla jer je dobro upoznat s kotlom i ima iskustva s ugradnjom takvog kotla. Zbog toga će također znati riješiti sve probleme koji se mogu pojaviti tijekom ugradnje. Ovlašteni instalater također može samostalno pokrenuti kotao i obavijestiti vas o načinu uporabe kotla. Pored ovlaštenog instalatera, ugradnju kotla možete povjeriti i drugim monterima uređaja za grijanje ako uređaj ima upute za rad i upute za ugradnju. Ako kotao nema propratne upute za prvo pokretanje, nazovite ovlaštenu osobu proizvođača kotla, jer u suprotnom u slučaju kvara na kotlu ili greške, proizvođač možda neće biti spreman prihvatiti garanciju za kotao.

3. Kotlovi za pelete, sječku i cjepanice s automatskim ili ručnim punjenjem

O sustavu grijanja najbolje je donijeti odluku tijekom planiranja objekta, tako da možete predvidjeti izgradnju odlagališta za gorivo i prostora za uređaj za doziranje, mjesto kotla i drugi potrebni prostor.

Prije nego što odaberete uređaj za grijanje, trebate odlučiti koju ćete vrstu drvne biomase sagorijevati. Uređaj za grijanje mora biti prilagođen odabranoj vrsti drvne biomase. Možete upotrebljavati cjepanice, sječku, pelete, piljevinu itd. Pritom je pametno razmotriti dostupnost, prijevoz i cijenu goriva. Također je važno da uređaj bude što automatiziraniji, što znači da zahtijeva malo našeg vremena i bavljenja njime.

3.1. Kotao na cjepanice

Kotao na cjepanice će zahtijevati više posla s pripremom i punjenjem kotla, a ujedno nećete trebati dodatne strojeve i posebne alate. Kada se ugradi, zauzimat će puno manje prostora od kotla na drvnu sječku ili pelete. Međutim, treba osigurati mjesto gdje će se cjepanice istovremeno čuvati i sušiti. Listopadno drvo je tvrđe od crnogoričnoga i stoga ima veću ogrjevnu vrijednost po kubičnom metru. Stoga će u istom kotlu tvrđe drvo dulje gorjeti i trebat ćete ga rjeđe puniti. Međutim, unatoč tome, preporučuje se također upotreba četinastog drva jer će se tako brže postići potrebna radna temperatura procesa izgaranja. Preporučeni omjer zaliha četinjača i listopadnog drva je oko jedan prema pet ili jedan prema osam.

3.2. Kotao na sječku

Kotao na drvnu sječku nudi veću udobnost u radu sustava za grijanje od kotla na cjepanice. Osim kotla, kotlovnica mora osigurati i odgovarajući prostor za spremnik i uređaj za automatsko doziranje. Valja napomenuti da također treba voditi računa o kvaliteti drvne sječke, što znači da mora biti pravilno osušena i odgovarajućih dimenzija.

3.3. Kotao na pelete

Kotao na drvene pelete nudi najvišu razinu udobnosti. Peleti imaju veću ogrjevnu vrijednost od drvne sječke, pa je skladište peleta znatno manje. Međutim, pelete treba zaštititi od vlage. Zbog svog oblika, pelete možemo pumpati po cijevima i transportirati u cisterni. S druge strane, peleti su puno skuplji od drvne sječke. Kotlovi na pelete popularni su u ekološki osviještenim kućanstvima u gradovima u kojima ne postoje uvjeti za vlastitu pripremu biomase za grijanje.

3.4. Kotlovi na ručno punjenje

To su uglavnom kotlovi na cjepanice s ventiliranim ložištem u koje ručno postavljamo cjepanice na žar u spremniku. Ventilator usisava ili potiskuje nastale plinove kroz otvor u komoru ispod ili pored spremnika. U tu se komoru dodaje sekundarni zrak, pomoću kojeg plinovi izgaraju do kraja. Toplina iz nastalih dimnih plinova se u toplinskom prijenosniku prenosi na vodu za grijanje koja se dovodi do sustava grijanja.

3.5. Kotlovi s automatskim doziranjem

U kotlovima na sječku s automatskim doziranjem upotrebljava se drvna sječka kao gorivo, a skladišti se u spremniku i pomoću uređaja za punjenje i puža transportira u kotao. Uređaj je opremljen sigurnosnim sustavom koji sprječava povratni udar plamena u uređaj za punjenje i spremnik.

Na tržištu postoje dvije vrste kotlova na pelete. Prva vrsta je slična kotlovima na sječku s automatskim doziranjem, a upotrebljavaju se kao kotlovi za centralno grijanje i opremljeni su spremnikom ili sustavom za punjenje. Prednost peleta u odnosu na drvnu sječku je u tome što su peleti homogenije gorivo, ogrjevna vrijednost u pogledu težine i volumena je veća, stoga spremnik može biti i do 4 puta manji. S druge strane, vrlo je važno da se pelet čuva na suhome mjestu jer se inače navlaži i raspadne. Druga vrsta su kaminske peći, gdje se gorivo automatski dovodi izravno u prostor za izgaranje. Uglavnom se upotrebljavaju za grijanje prostorije u kojoj se nalaze, iako mogu grijati i druge prostorije ili sanitarnu vodu s ugrađenim prikladnim prijenosnikom topline.

4. Postupak ugradnje kotlova na drvnu biomasu

4.1. Planiranje sustava za grijanje

S dobro planiranim sustavom grijanja možemo uštedjeti puno troškova i živaca koje bi zahtijevali kasniji popravci i izmjene. Treba utvrditi toplinske potrebe objekta s takozvanim proračunom toplinskih gubitaka, koji može izraditi stručnjak za grijanje koji je položio stručni ispit. Kod novogradnje je taj izračun osnova za izračun dimenzija sustava grijanja (cijevi, radijatori, kotao). U slučaju postojećih zgrada izračun određuje potrebnu snagu kotla. U većini slučajeva ne postoji kotao sa snagom potpuno jednakom onoj koja je izračunana. U takvoj situaciji treba birati kotao s manje, a ne više snage. Kotao najbolje radi, kako u smislu optimalnog iskorištavanja energije, kao i vrijednosti emisija, pri svojoj nazivnoj toplinskoj snazi. Emisije su također manje kada kotao dugo radi punom snagom ili kontinuirano uz što manje višekratnog uključivanja i isključivanja. U fazi planiranja također treba predvidjeti gdje će se smjestiti kotlovnica, dimnjak i spremnik te planirati kako će se pojedinačni uređaji razmjestiti u prostoru.

4.2. Ishođenje dozvola

Prije ugradnje kotla na biomasu vlasnik mora pribaviti odgovarajuće dozvole od upravne jedinice.

U slučaju novogradnje projektanti trebaju uključiti kotao na drvnu biomasu u projekt za dobivanje građevinske dozvole, što je osnova za dobivanje upravnih dozvola. U slučaju postojećeg objekta kada je u pitanju zamjena kotlova treba pribaviti barem rješenje o obavijesti o radovima ako se s ugradnjom kotla ne intervenira bitno u konstrukciju ili funkcionalnost postojećeg objekta. Ako se odlučite za izradu vanjskog spremnika, morate provjeriti kod nadležne jedinice koju dozvolu trebate, a koja ovisi o vrsti spremnika koji želite izgraditi. U slučaju većeg vanjskog skladišta najvjerojatnije treba ishoditi građevinsku dozvolu. U svakom slučaju, važno je da i kotlovnica i kotao budu u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara.

4.3. Postupak ugradnje

Provjerite je li kotlovnica dovoljno svijetla i uklonite iz nje sve što ne trebate za rad i održavanje kotla. Pod na koji ćete postaviti kotao mora biti ravan i čist. Barem s jedne strane kotla treba osigurati prostor za prolaz u širini od 0,8 m, gdje ćete pristupati kotlu i upravljati njime. Treba osigurati također otvaranje vrata i ostalih otvora za čišćenje s te strane. Novi kotao na cjepanice obično se može postaviti na mjesto prethodnoga jer je po dimenzijama sličan kotlovima na kruto gorivo i kombiniranim kotlovima. U slučaju kotla na sječku ili pelete treba ugraditi spremnik ili preurediti prostor za tu svrhu. Takvi kotlovi zahtijevaju više prostora zbog uređaja za doziranje. Minimalna veličina kotlovnice za kotao na drvnu biomasu je 8 m2, a za veću snagu kotla najmanje 12 m2. Kotao se najlakše prenese u kotlovnicu pomoću dizala ili viličara. Kad je prostor uzak, kotao se može pažljivo pomicati na valjcima ili s jakim kolicima. Kotao treba ugraditi monter uređaja za grijanje, a prvo pokretanje ovlaštena osoba proizvođača.

4.4. Dovod zraka u kotlovnicu

Za ugradnju uređaja za izgaranje treba udovoljiti svim građevinskim zahtjevima za kotlovnicu i ventilacijskim zahtjevima prema odgovarajućim tehničkim propisima. Moramo osigurati odgovarajuću opskrbu svježim zrakom, što omogućuje proces izgaranja i sigurno zadržavanje ljudi u kotlovnici. Otvor kroz koji se osigurava dovod zraka trebao bi imati promjer od 180 mm i trebao bi biti smješten blizu tla. Ako je otvor prekriven mrežom, njegov promjer treba u skladu s time povećati.