1. Zidarski radovi

Zidarski radovi odnose se na izgradnju polaganjem pojedinih jedinica (cigla, betonska opeka, kamen itd.). Obično se jedinice polažu na cementnu žbuku, koja ih veže međusobno i tako čine ujednačenu strukturu. Zidarski radovi mogu osigurati lijepe zidove i podove po ekonomičnim cijenama. Zidarski radovi obično su prilično fizički intenzivni. Zbog prirode cementa, betona, cigle ili kamena, gradnja je obično trajna i često zahtijeva vrlo malo održavanja.

1.1. Povijest

Kamen, cigla, žbuka i beton su materijali koje upotrebljavaju zidari. Osnovni i prvobitni od svih ovih materijala je kamen, koji se može polagati na tlo, kao put, ili od kojeg se mogu stvoriti zidovi sa ili bez upotrebe zidane žbuke. Ni cigla u povijesti građevine ne zaostaje puno za kamenom. Mi smo ljudi ubrzo shvatili da se glina i pijesak mogu miješati i oblikovati u pojedinačne jedinice, kvadrate, koji se mogu slagati. Negdje na ovoj vremenskoj liniji također smo otkrili da vezivo poput žbuke ubrzava i olakšava izgradnju. Prva veziva bila su jednostavno blato, zatim vapno i pijesak. Osnovna komponenta moderne žbuke je portlandski cement, koji je istodobno i aktivni sastojak betona.

1.2. Zidarski radovi zahtijevaju čvrstu podlogu - temeljenje

Svim zidanim materijalima zajedničko je da su teški i čvrsti te da su podložni pucanju. Ako se površina na kojoj se nalazi zidana konstrukcija može pomicati, cigle će na kraju puknuti. Svi zidovi moraju biti izgrađeni na stabilnom tlu, bilo na čvrstom stabilnom tlu ili na komprimiranom nasipu. U većini slučajeva temelji moraju biti i ispod dubine mraza. Kad se tlo zaledi, voda se u njemu širi kada se pretvori u led, a to može stvoriti dovoljno snage za podizanje zgrade ili pucanje krutog zidanog materijala.

1.2.1. Trakasti temelji, temeljne ploče

Na stabilnim podovima su zidane konstrukcije građene na trakastim temeljima ili temeljnim pločama. U većini slučajeva to su armiranobetonske konstrukcije, iako mogu biti upotrebljiva i ležišta od šljunka ili lomljenog kamena. Temelji, koji su uvijek širi od građenih zidova, raspoređuju težinu zida na veću površinu kako bi se spriječilo nejednako slijeganje i pucanje zida. Širina trakastog temelja ovisi o težini koju podupire i nosivosti tla. Većina trakastih temelja je približno upola toliko duboka koliko je široka, osiguravajući tako dovoljno dubine da podloga može poslužiti kao nosač u podupiranju težine.

1.2.2. Podloga temelja

Betonske ploče, kao i kamene ili opečne staze, također moraju biti poduprte na čvrstom tlu, ali umjesto betonske podloge, oslanjaju se na lomljeni kamen. Poput temelja, i drobljeni kamen raspoređuje težinu, recimo automobila na tlo. Pijesak također osigurava odvodnju i više ili manje ujednačenu površinu za nošenje gornje konstrukcije. Također omogućuje poprečno pomicanje betona, kamena ili opeke iznad njega. Cijela se konstrukcija širi i skuplja s promjenama temperature i ako je ometana kod pomicanja, puknut će.

1.3. Što je zapravo beton?

Beton koji se koristi za temelje je mješavina šljunka, pijeska i portlandskog cementa. Portlandski cement je kombinacija gline i vapnenca koji se peku na vrlo visokoj temperaturi i zatim melju u fini prah. Smjesi se na licu mjesta dodaje voda. Portlandski cement i voda se miješaju i drže zajedno pijesak i šljunak. Istodobno, voda kemijski reagira s portlandskim cementom i cijela se mješavina počinje stvrdnjavati. U mješavinu treba dodati samo minimalnu količinu vode – višak vode slabi konačni beton. Sušenje betona traje oko 28 dana da bi se potpuno stvrdnuo, iako obično postaje prohodan u roku od 12 do 24 sata. Ovisno o namjeni betona, u smjesu se mogu uključiti i aditivi. Vlakna smanjuju šanse za pucanje. Omekšivači omogućuju dodavanje manje vode, a pritom se stvara beton koji je upotrebljiv. Određena sredstva usporavaju postupak stvrdnjavanja, što može biti korisno po vrućem vremenu, kada se beton može prebrzo stvrdnuti i popucati. Suprotno tome, akceleratori ubrzavaju stvrdnjavanje betona, što je korisno u hladnom vremenu, kada se beton polako suši. Za veće projekte beton se naručuje u betonari i isporučuje u kamionima – takozvanim kruškama. Potpuno natovaren kamion s mješavinom sadrži oko 10 kubika mokrog betona, odnosno oko 20 tona materijala. Radovi koji trebaju manje od jednog kubičnog metra betona obično se obavljaju ručnim miješanjem betonskih smjesa koje kupujemo u vrećama.

1.4. Što je žbuka?

Žbuka je mješavina portlandskog cementa i pijeska i upotrebljava se za zidanje zidova od betonskih cigli, opeke i kamena. Tradicionalna žbuka također uključuje vapno, što je čini ljepljivijom. Žbuka se prije kraja 19. stoljeća sastojala samo od vapna i pijeska. U današnje žbuke dodaju se aditivi umjesto vapna, za postizanje dobrih korisnih svojstava i prodaju se u nekoliko formulacija namijenjenih za polaganje opeke, betonske cigle ili kamena.

1.5. Različite vrste zidarskih materijala

Žbuka ima važnu ulogu u zidanim konstrukcijama i djeluje kao ljepilo, odnosno vezivo koje drži sve zajedno. Žbuka je dostupna u mnogim inačicama s različitim stupnjevima čvrstoće.

1.5.1. Opeka

Opeka je danas najpopularniji zidarski materijal. Poznato je da je opeka izdržljiva i lijepog izgleda, da traje generacijama i da je uvijek u modi. Opeke su također dostupne u raznim inačicama, od tradicionalnijih pa do modernih tekstura i boja. Opeke se mogu polagati na različite načine i u različitim uzorcima. Opeke su obično izrađene od gline, pijeska, vode, a ponekad i vapna ili pepela. Različite vrste opeke mogu sadržavati različite sastojke koji se miješaju, a zatim utiskuju u kalup. Kada su opeke lijepo oblikovane, stavljaju se u vrlo vruću pećnicu i peku u čvrstim jedinicama.

1.5.2. Kamen

Za izradu kamenih zidova mogu se upotrijebiti dvije vrste kamena, bilo obrađenih ili neobrađenih. Obrađeni kamen ujednačenijih je dimenzija i različitih je tekstura. Neobrađeni ili grubi kamen osigurava rustikalni izgled i uključuje postavljanje zida bez uzorka. Neobrađeni kamen daje prisniji ili prirodniji izgled, koji može biti neuredniji, ali zapravo nudi prekrasan rezultat.

1.5.3. Betonski blokovi

Betonski blokovi postavljaju se slično kao opeka, s tim da se jedna cigla pritisne na drugu u raspoređenom obliku. Budući da su betonski blokovi mnogo veći od opeke, potrebno je puno manje vremena za njihovo postavljanje. Zbog ovog svojstva, kao i drugih svojstava, betonski zidarski elementi vrlo su popularan građevinski materijal. Obično su cjenovno pristupačniji i otporniji na vatru. Betonski blokovi dostupni su u raznim veličinama, oblicima, kao i u posebnim oblicima, što ih čini vrlo široko primjenjivim građevinskim materijalom. Veći objekti poput škola, tvornica i stambenih zgrada često se izrađuju od betonske cigle.

2. Odaberite kvalitetnog izvođača zidarskih radova!

2.1. Možemo li sami obaviti zidarske radove?

Većina zidarskih radova je posao za prave profesionalce. Za veće projekte, osim znanja i iskustva koje smo usavršavali godinama, potrebni su i teški strojevi i specijalizirani alati. Zidarstvo se smatra jednom od pristupačnijih vještina, pa ga mnogi samograditelji žele isprobati. Međutim, zadatak nije lak, osobito ako ćete graditi nosive zidove. Najlakši način za postizanje izvrsnih rezultata je pronaći dobrog zidara. To je ujedno i najisplativija opcija jer će izrada biti brza, a mogućnost pogrešaka manja. Ipak, postoje mnogi zidarski radovi koje uz malo vještine možemo obaviti sami. Primjerice izrada / popločavanje vrtne staze može biti projekt „uradi sam”. Ili brojni zidarski popravci koje praktični čovjek može dobro obaviti sam s nekoliko alata i pravih proizvoda. Na primjer, popravak oštećene žbuke, krpanje betona ili obnavljanje istrošene betonske ploče ili pločnika. Montažni betonski blokovi otvaraju neke mogućnosti za izradu kamina i terasa itd.

3. Zidarski radovi - vrste

Pojam zidarski radovi upotrebljava se vrlo široko i nije uvijek u potpunosti razumljiv. Zidana konstrukcija obuhvaća sve što je napravljeno spajanjem različitih materijala uz pomoć žbuke. Žbuka je cementna smjesa koja kada se osuši djeluje kao vezivo za zgrade i konstrukcije od opeke, betona, kamena, mramora i drugih materijala. Zidarski materijali mogu biti umjetni ili prirodni. Ovdje objašnjavamo različite vrste zidarskih radova i dajemo odgovore o svakome od njih.

3.1. Zidarstvo kao oblaganje površina ili zidarstvo kao gradnja

Oblaganje zidova i podova ima obično estetsku svrhu, za razliku od gradnje zidova ili drugih čvrstih i nosivih konstrukcija. Takvi radovi uključuju oblaganje i lijepljenje materijala s vanjske strane nosivih zidova ili zidova i podova. Nosivi zid, međutim, može podnijeti vanjske elemente i boriti se s njima; samostalan je i nije pričvršćen ni za što drugo.

3.2. Različite vrste zidarskih radova

Iako još uvijek postoje profesionalci osposobljeni za izvođenje svih vrsta zidarskih radova, općenito je ta profesija sve više specijalizirana. Opsežan popis zidarskih radova pokazuje nam da svaka vrsta posla zahtijeva stručnost i puno iskustva. Evo nekoliko zidarskih radova:

Polaganje opeke i drugih elemenata
Izgradnja i popravak dimnjaka
Obnova i popravak zidova od opeke
Polaganje kamena sa žbukom ili suho slaganje
Lijevanje temelja, temeljnih ploča, stupova, etažnih ploča
Popravak cementa
Cementni premazi
Izrada žbuke
Izrada hidroizolacije
Izgradnja kamenih ili opečnih zidova, potpornih zidova, stupova, ukrasnih ili funkcionalnih struktura.

Ugradnja zidnih obloga od kamena ili umjetnog kamena

Rezanje betona

Ugradnja / obnova ukrasnih vapnenastih ili prirodnih kamenih pedimenata i arhitektonskih detalja

Izrada kamenih ili betonskih staza, terasa, vanjskih roštilja, kamina i stepenica

Popločavanje dvorišta

Izlijevanje betonskih stepenica

Izrada betonskih, kamenih ili asfaltnih prilaza

Obnova građevinske baštine, što uključuje ponovno stvaranje izvornih materijala i modela, uključujući žbuku u boji.

4. Zidarski radovi - kako izgraditi zid od opeke

4.1. Količina opeke

Naravno, ako želite krenuti u zidarski projekt, ima smisla prvo se upustiti u mali projekt u kojem ćete vježbati osnovne vještine. Odličan početak je recimo zidanje vrtnih zidova. Prije nego što započnete svoj projekt, morate utvrditi koliko vam opeke treba. Standardna veličina opeke je 215 mm x 102,5 mm x 65 mm. Također morate uzeti u obzir sloj žbuke od 10 mm za točan izračun. Dakle, za točan izračun uzmite u obzir sljedeće dimenzije: 225 mm x 102,5 mm x 75 mm. Vjerojatno ćete htjeti dodati i neku dodatnu opeku za otpad (kalo), oko 5 %.

4.2. Što će vam trebati?

Gladilica

Stara oplatna ploča

Traka za mjerenje

Vodene vage

Uže/Vrpca

Lopata

Malj

Ojačanje (bolster)

Tvrda četka

4.3. 11 koraka do izgradnje zida od opeke

Korak 1: Sa zidanjem započnite od kutova

Prvo položite opeku na oba kraja zida, gdje ćete početi zidati stupove. To bi trebalo učiniti nakon pripreme temelja, ako je potreban. Upotrijebite uže između dvije vanjske opeke u visini opeke kako biste napravili ravnu vodilicu.

Korak 2: Napravite žbuku

Na staru oplatnu (OSB) ploču izlijte pet lopata pijeska i jednu lopatu cementa. Miješajte lopatom dok ne dobijete jednoličnu boju. Oblikujte šupljinu, u nju ulijte vodu i promiješajte. Ponavljajte dok tekstura ne postane glatka i kremasta i ne previše tekuća.

Korak 3: Položite prvi sloj žbuke

Uzduž užeta natresite 1 – 2 cm žbuke. Počevši od jednog kraja, položite prvu ciglu i lagano je tapkajte kako bi se slegla u posteljici. Namažite kraj sljedeće opeke žbukom i naslonite je na prvu. Upotrijebite uže kao vodilicu za ravnu liniju.

Korak 4: Izgradite stupove od opeke

U točki gdje želite da počnu vaši stupovi postavite opeku sa strane na kraj zida. Prilikom gradnje zida treba svaki uzastopni sljedeći stup od opeke postaviti u suprotnom smjeru.

Korak 5: Rezanje opeke

Prilikom gradnje stupova trebat ćete položiti samo pola opeke na određene dijelove. Da biste opeku prepolovili, postavite je na bok, na mjesto rascjepa postavite dlijeto i snažno udarite čekićem / maljem. Opeka bi se trebala prepoloviti nakon prvog udarca.

Korak 6: Stupovi bi uvijek trebali biti korak naprijed

Uvijek na stupovima napravite barem jedan red više od ostatka zida. Pritom pomaknite uže prema gore i umetnite ga u žbuku na stupovima. Za nosače, kraj svake opeke trebao bi biti iznad sredine donjega.

Korak 7: Provjerite jesu li fuge debljine 10 mm

Horizontalne i vertikalne fuge žbuke trebaju biti debljine 10 mm. Za običnu opeku, treba biti od vrha gornje opeke do vrha donje 75 mm.

Korak 8: Dovršetak stupova

Kad završite na vrhu stupova, možete napraviti atraktivan završetak po nižim troškovima tako da opeku umetnete u žbuku bočno.

Korak 9: Dovršetak zida

Za zanimljiv završetak zida okrenite opeku okomito po duljini i položite je duž cijele duljine zida. Upotrijebite drugo, više uže da linija ostane ravnomjerna.

Korak 10: Kako dovršiti fuge?

Da biste dovršili fuge, upotrijebite zaobljeni alat ili žličicu kako biste sastrugali višak žbuke i stvorili lijep završetak fuge. Započnite s vodoravnim fugama, a zatim okomitim – na taj način je lakše ukloniti višak žbuke.

Korak 11: Očistite opeku

Na kraju, nježno očistite zid i očistite žbuku koja je pala na pod prije nego što se osuši. Cement se s poda može isprati vodom, ali pripazite da tako ne zaprljate novi zid!