1. Zeleni krov - nekoliko općih informacija

1.1. Povijest zelenog krova

Povijest razvoja zelenog krova seže u početak 20. stoljeća. U to vrijeme je poznati arhitekt Le Corbusier izumio je jardin au toit jer je tvrdio da bi arhitekt trebao nadoknaditi onoliko kvadrata vrta koliko ih je zazidao s vrtom na ravnom krovu. Međutim, u slučaju Le Corbusierovih kuća još ne možemo govoriti o takvim zelenim krovovima kakve danas poznajemo. Biljke su se uglavnom sadile u posudama ili visokim gredicama. Le Corbusierova arhitektura potaknula je važnu raspravu o očuvanju zelenih površina i načinu kako zamijeniti one prirodne površine koje smo zauzeli građevinom. Tijekom posljednjih stotinu godina tehnologija i filozofija zelenih krovova su izuzetno napredovale, čineći današnje zelene krovove ekološki mnogo prihvatljivijima, tehnološki i strukturno naprednijima i svestranijima.

1.2. Ravni i kosi zeleni krovovi

Ima i ravnih i kosih zelenih krovova. Ravni zeleni krovovi mogu biti prohodni ili neprohodni, a prednost ravnih prohodnih krovova je što mogu funkcionirati kao dodatni vanjski prostor kuće. Kosi krovovi obično nisu prohodni jer se zbog nagiba ne mogu upotrebljavati za sadnju ili uzgoj uroda. Padine veće od 45 stupnjeva često nije moguće ozeleniti u kišnim danima zbog ubrzanog odnošenja i proklizavanja zemlje.

1.3. Tehnološke prednosti zelenog krova

Zeleni krovovi imaju mnoge prednosti. Danas je tehnologija toliko napredovala da su zeleni krovovi izrađeni po najvišim građevinskim standardima, naravno lijepi, a pored toga su - i to je njihova najveća prednost - izrazito ekološki prihvatljivi. Najveća prednost zelenog krova je njegov povoljan učinak na okoliš, jer sprječava pregrijavanje atmosfere zbog odbijanja Sunčeve energije od krova i upijanja topline koju materijal potom postupno ispušta u atmosferu. Zeleni krovovi ne samo da sprječavaju pregrijavanje atmosfere, već sprječavaju i pregrijavanje vaše kuće odnosno objekta u kojem se nalaze. Biljke na zelenim krovovima stvaraju povoljnu bioklimu. Zeleni krovovi zimi djeluju kao dodatni sloj toplinske izolacije, i tako pridonose smanjenju troškova grijanja prostora.

Još jedna prednost je što zeleni krovovi upijaju kišnicu, a kao rezultat toga, mnogo se manje vode odvodi u kanalizaciju. Zbog toga nema začepljenja odvoda u kišnim dijelovima godine, a značajno se smanjuje i mogućnost poplave. Zeleni krovovi također štite objekt i konstrukciju od tuče i UV zračenja, čime produžuju vijek objekta.

Dodatna prednost zelenog krova je što vezuje emisije iz zraka. Biljke upotrebljavaju ugljični dioksid za proces fotosinteze i pretvaraju ga u kisik, a mogu i pokupiti čak 80 % ostalih atmosferskih čestica iz zraka.

1.4. Upotreba zelenog krova

Uz brojne tehnološke prednosti koje smo naveli, zeleni krovovi također nude mnoge mogućnosti upotrebe. Povrh svega, ravne zelene krovove možemo upotrebljavati kao dodatni vanjski prostor koji svojim zelenilom stvara ugodan ambijent. Na zelenom krovu možemo organizirati vrtne zabave, postaviti igračke za djecu (pješčanik, tobogan), ili čak zamisliti vrt na krovu ako nam ga na terenu nedostaje. Ovo je dobro rješenje jer je takav vrt zaštićen od štetočina poput puževa, divljači i glodavaca.

1.5. Estetika zelenog krova

Zeleni krovovi nude mnoge mogućnosti sadnje. Koju ćemo vrstu biljaka moći posaditi, ovisi o vrsti zelenog krova i dubini tla koja nam je dostupna - o tome ćemo detaljno govoriti u nastavku. Ako naš zeleni krov omogućava nešto deblji sloj zemlje, možemo osmisliti nisko grmlje, travu, druge trajnice, pa čak i cvijeće. Neki zeleni krovovi s dubljim slojevima zemlje dopuštaju čak i sadnju stabala, koja ljeti pružaju ugodan hlad. Cvjetni zeleni krov osobito je lijep i pristaje svakoj kući. Objekti sa zelenim krovom dobro će se uklopiti u okolinu.

2. Vrste ozelenjavanja zelenog krova

2.1. Trajnice i zimzelene biljke

Ako želimo na krovu imati drugu vrstu biljaka, a ne samo mahovinu i travu, možemo krov projektirati tako da bude zelen tijekom cijele godine. To se postiže odabirom zimzelenih biljaka. Osim godišnjih doba i ciklusa cvatnje, moramo također obratiti pozornost na prikladnost pojedinih biljnih vrsta za postojeće vremenske uvjete. Najotpornije i najprikladnije su, naravno, autohtone biljne vrste koje su navikle na klimu. Prije odabira biljnih vrsta posavjetujte se s vrtlarom.

2.2. Ekstenzivni ravni krov

Najpopularniji je, naravno, ekstenzivni zeleni krov. Ova vrsta zelenog krova najmanje je zahtjevna za održavanje jer se na krovu s ekstenzivnim ozelenjavanjem sade prije svega niskorastuće biljke koje ne opterećuju krov. Popularne biljne vrste za ovu vrstu zelenog krova su lavanda, mali borovi grmovi, ukrasne trave, perunike, stolisnici, šimširi i slično, ali možemo posaditi i začinsko bilje, poput bosiljka, kadulje ili ružmarina. Mogućnosti je doista mnogo.

Takav krov treba održavati i njegovati samo kako bi biljke pravilno rasle, a potom same od sebe uspijevale. Samo ih ljeti, u slučajevima suše i ekstremnih temperatura, treba malo češće zalijevati. Ova vrsta ozelenjavanja prikladna je i za ravne krovove, kao i za kosi krov s nagibom, ali se ne preporučuje u slučaju krovova s izrazito strmim nagibima jer bi obilne oborine mogle pretjerano odnositi zemlju, koja je ovim biljkama neophodna. Između biljaka ima i nešto više praznih površina nego kad bismo na krovu posadili samo običnu travu. Prekomjerni nagibi također su nepovoljni za održavanje biljaka u početnim fazama. Debljina sloja zemlje za takvu vrstu krova je oko 15 cm.

2.3. Intenzivno ozelenjavanje

Intenzivno ozelenjeni krov je vjerojatno najljepši i najatraktivniji zeleni krov, koji nažalost zahtijeva puno posla. Zapravo, s njim ima posla koliko i s vrtom. Intenzivni zeleni krov sadrži sve vrste biljaka, od niskog grmlja do manjih stabala, cvjetnica, grmova i slično. Zbog toga vegetaciju treba redovito rezati, gnojiti, presađivati i, naravno, zalijevati, a zimi, u slučaju ekstremnih temperatura, i prikladno štititi. Na takvim krovovima često nalazimo niskorastuće javorove, borove, ruže, božure i slično.

Takvi zeleni krovovi osobito su prikladni za objekte u kojima su krovne terase središnji vanjski prostor zadržavanja, gdje se provodi doista puno slobodnog vremena. To opravdava investicije koje moramo uložiti u održavanje takvog krova. Intenzivno ozelenjavanje je pogodno samo za ravne, prohodne krovove jer moramo stalno pristupati biljkama i održavati ih. Debljina zemlje kod ovog tipa krova je minimalno 20 cm, ali ako želimo posaditi i manja stabla, do 100 cm. Time se znatno povećava težina krova, što utječe na cjelokupnu konstrukciju i količinu materijala.

2.4. Biotopski zeleni krovovi

Posljednja vrsta zelenih krovova su takozvani biotopski zeleni krovovi, a njih je najlakše održavati. Biotopski zeleni krovovi imaju samo nisku, autohtonu vegetaciju, koja se sastoji uglavnom od mahovine i vrlo niske trave. Takva vegetacija ne zahtijeva nikakvu njegu i vrlo je otporna na sve vremenske uvjete. Takva vrsta ozelenjavanja prikladna je za sve vrste krovova, a najčešće se upotrebljava na krovovima sa strmim nagibima. Za biotopsko ozelenjavanje krova dovoljno je između 5 do 10 cm slojeva zemlje.

3. Održavanje zelenog krova

3.1. Vrsta ozelenjavanja

Na složenost održavanja zelenih krovova najviše utječe vrsta ozelenjavanja krova. Daleko najzahtjevnije je, naravno, intenzivno ozelenjavanje krova, koje zahtijeva grabljanje, gnojidbu, rezidbu te redovito zalijevanje i presađivanje. S takvim krovom posla je otprilike koliko i s bilo kojim vrtom srednje veličine. Za ekstenzivno ozelenjavanje krova potrebno je manje održavanja, pri čemu travu i nisko grmlje treba održavati samo u početnim fazama do razrastanja, a potom sve rjeđe. Međutim, za biotopsko ozelenjavanje krova koji se sastoji od mahovine i trave održavanje nije potrebno.

3.2. Zalijevanje ozelenjenog krova

Učestalost i količina zalijevanja zelenog krova ovisi o vrsti zelenog krova. Ako imamo intenzivno ozelenjavanje sa zahtjevnim biljnim vrstama koje su osjetljive na sušu, morat ćemo ih redovito zalijevati u proljetnim i ljetnim mjesecima, svaki drugi dan. Biotopsko ozelenjavanje nije potrebno zalijevati, iako se tijekom ljetnih mjeseci preporučuje stroža kontrola rasta, jer se trava i mahovina mogu osušiti i treba ih zamijeniti. U najgorem slučaju se takav krov u ljetnim mjesecima mora zalijevati 1 do 2 puta.

3.3. Kosi zeleni krovovi

Ako je prohodne ravne zelene krovove jednostavno održavati jer im se lako može pristupiti, priča o kosim krovovima je sasvim drukčija. Kosi krovovi sa strmim nagibima mogu biti vrlo opasni, stoga savjetujemo da održavanje takvog krova prepustite profesionalcima sa sigurnosnom opremom. Ako se radi o biotopskom krovu, koji ne zahtijeva gotovo nikakvo održavanje, njihova pomoć će vam trebati tek povremeno.

3.4. Odstranjivanje korova

Bez obzira na vrstu zelenog krova, treba redovito uklanjati korov koji na krov donosi vjetar. Ako se korov pretjerano razraste, njegovo korijenje može oštetiti krovne slojeve krova i prerasti biljke koje smo posadili na krov. To umanjuje učinkovitost zelenog krova i utječe na cijeli objekt.

4. Konstrukcija zelenog krova

4.1. Statički proračuni

Prije nego što se započne izgradnja zelenog krova, krov (kao i sve ostale elemente kuće) mora precizno izračunati statičar. Zbog zemlje i težine biljaka, zeleni krov predstavlja dodatno opterećenje koje je poprilično veliko - govorimo i o 100 - 150 kg/m² dodatne težine. Osobito pažljivo treba izračunati točke na kojima će se nalaziti veća i teža stabla ili grmlje.

Statičar će znati koliku dodatnu težinu treba uzeti u obzir ovisno o vrsti zelenog krova. Statičar mora također uzeti u obzir da će se po krovu najvjerojatnije hodati jer intenzivno i ekstenzivno ozelenjavanje treba održavati (gotovo nikakvo održavanje ne zahtijeva samo biotopsko ozelenjivanje). To znači da će morati uzeti u obzir dodatno opterećenje s mogućnošću zadržavanja više ljudi na krovu. Dodatno opterećenje krova utječe na količinu utrošenog materijala te na dimenzije zidova odnosno drugih okomitih elemenata, što može malo poskupiti cjelokupnu konstrukciju kuće.

4.2. Ugradnja zelenog krova

Ako se odlučite za vrstu zelenog krova koji je zahtjevnije održavati, morat ćete osigurati i sve potrebne instalacije koje će to održavanje uopće omogućiti. Za ekstenzivno ozelenjavanje potreban vam je barem izvor vode kako biste s vremena na vrijeme mogli zaliti krov, a za održavanje intenzivnog uređenja potreban vam je i obližnji izvor struje jer treba pokositi travu i obrezati grmlje. Ta se sredstva mogu osigurati na krovu ili u neposrednoj blizini ulaza na krov u unutrašnjosti objekta.

4.3. Vrsta konstrukcijskog sustava

Vrsta konstrukcijskog sustava načelno ne utječe na zeleni krov. Zeleni krov je moguće napraviti na pločama od armiranog betona, kao i na trapezoidnom limu ili drvu, no istina je da se za ravne krovove najčešće upotrebljava AB ploča, a za kose krovove imamo nekoliko različitih opcija na raspolaganju.

4.4. Dobra hidroizolacija

Dobra hidroizolacija je ključna za svaki objekt, a isto vrijedi i za zelene krovove. Ali potonji imaju jednu veliku prednost, a to je upijanje vode, koja najčešće ne prodire do nižih slojeva konstrukcije, koji su skriveni pod zemljom. Kuće sa zelenim krovovima tako imaju manju šansu da se krov natopi, a sloj zemlje djeluje i kao dodatni toplinski izolator.

5. Slojevi zelenog krova

U klasičnoj kompoziciji zelenog (ravnog) krova, pojedinačni slojevi slijede jedan za drugim sljedećim redoslijedom:
- ploča od armiranog betona s kosim betonom i debljine prema statičkim proračunima
- bitumenski premaz
- parna brana, koja je točkasto zavarena 
- toplinska izolacija u dva sloja (ukupna debljina min. 30 cm). XPS se najčešće montira na krov jer je otporan na vodu i vlagu, a rjeđe se može vidjeti EPS.
- Zatim postavljamo standardnu hidroizolaciju u prvom sloju, a odmah zatim drugi sloj sa zaštitom od prodiranja korijena. To je vrlo važno jer korijenje biljaka može prodrijeti sve do strukturnih elemenata i uzrokovati veliku štetu.
-slijedi drenaža, koja osigurava odgovarajuće otjecanje vode
- završni sloj je plodno tlo, koje se stavlja na mineralna vlakna i zasađuje biljkama. Preporučuje se upotreba L profila na rubovima zemljanih površina, koji sprječavaju odnošenje zemlje. 
- za zelene krovove s nagibom od 10 stupnjeva ili više potreban je i protuklizni sloj, koji se ugrađuje ispod zemlje i sprječava klizanje zemlje u slučaju obilnih kiša.

6. Koliko košta zeleni krov?

Investicija u zeleni krov je 2 do 3 puta veća od ulaganja za obični krov sa standardnim krovom. Dakle, razlika je velika, ali morate biti svjesni da je zeleni krov gotovo 2 puta izdržljiviji od običnoga i da ima puno duži vijek. Održavanje vegetacije također je jeftinije od zamjene cijelog krovnog pokrivača. Uštedjet ćete i na troškovima grijanja i hlađenja jer zeleni krovovi osiguravaju povoljan bioklimatski okoliš. I na kraju, ali ne i najmanje važno, prohodan, bogato ozelenjen ravni krov pridonosi kvaliteti objekta s malo ili nimalo vanjskog prostora ili vrta, što je neprocjenjivo.