1. Bušenje zdenca i bušotina – što sve trebate znati?

1.1. O bušenju općenito

Duboke bušotine se uglavnom buše kada se želi eksploatirati nešto skriveno duboko pod zemljom. Na našim prostorima, naravno, to je voda koja se može upotrebljavati za sustave toplinskih pumpi za grijanje kuća, ali se može zahvatiti i upotrebljavati za druge svrhe. Dubinsko bušenje i pravljenje bušotina potrebno je i za sustav toplinske pumpe zemlja – voda, pri čemu se eksploatira dubinska geotermalna energija tla kao izvor topline.

2. Dubinsko bušenje za dizalice topline

2.1. Toplinske pumpe

Posljednjih godina toplinske pumpe, poznate još i kao dizalice topline, vrlo su popularan način grijanja. Naime, toplinske pumpe upotrebljavaju geotermalnu energiju iz zemlje, podzemnih voda ili zraka te preko sustava grijanja prenose toplinu u stambeni prostor. Radi se o izrazito ekološkom načinu grijanja jer dizalice topline upotrebljavaju energiju koja se nalazi u okolišu. Takva je energija uvijek dostupna, ekološki je prihvatljiva, čista i neiscrpna i upravo zbog tog obilježja sve više zemalja subvencionira taj način grijanja. Pa ako se odlučite za kupnju toplinske crpke, možete se prijaviti i dobiti financijsku potporu, te će vas kupnja koštati puno manje. Druga prednost grijanja pomoću toplinske pumpe su troškovi rada i održavanja cijelog sustava, koji su u usporedbi s drugim sustavima uvjerljivo najniži. Prednost je svakako još veća ako eksploatirate vlastiti izvor, a to znači da niste vezani, odnosno ovisni o nepredvidim čimbenicima poput variranja cijena goriva i plina, opskrbe plinom i slično.

2.2. Vrste toplinskih pumpi i bušenje

Postoji nekoliko vrsta i tipova toplinskih pumpi, budući da dizalice topline mogu crpiti energiju iz tla, vode i zraka. Toplinska pumpa zemlja – voda eksploatira geotermalnu energiju zemlje, toplinska pumpa zrak – voda upotrebljava energiju zraka, a toplinska pumpa voda – voda iskorištava toplinu vode. Za sustav zrak – voda nisu potrebna bušenja, budući da se vanjska jedinica pumpe postavlja negdje na parceli bez dodatnih radova. No za toplinske pumpe voda – voda i zemlja – voda potrebno je bušenje. Možete se odlučiti za površinsku verziju, gdje se mreža cijevi postavlja na veću, točno izračunanu površinu, na dubini oko metar ispod površine. Ali ako se odlučite za toplinsku pumpu zemlja – voda s geosondom, onda se zbog ugradnje sonde u zemlju mora bušiti do dubine veće od desetak metara.

2.3. Toplinska pumpa voda – voda

Budući da se voda nalazi duboko u zemlji, odnosno metrima ispod njene površine i vrlo rijetko se diže prema površini (samo u slučaju obilnih kiša), do nje se može doći samo dubokim bušenjem. Ovaj sustav grijanja veoma je učinkovit jer njegov toplinski koeficijent doseže vrijednost veću od 5, što u prijevodu na jezik prakse znači iznimno niske godišnje troškove grijanja.

2.4. Toplinska pumpa zemlja – voda

Toplinska pumpa zemlja – voda može se ugraditi na dva načina: prvi način je površinska ugradnja, gdje se ona postavlja na svega nekoliko metara ispod zemlje. No nedostatak takvog načina ugradnje je što sustav zahvaća prilično veliku površinu parcele, koja je praktički neupotrebljiva za bilo što drugo. Biljke svakako slabo rastu, a drveće se ne smije saditi kako korijenje ne bi oštetilo ugrađeni sustav. Upravo zbog toga je sustav toplinske pumpe zemlja – voda s geosondom popularniji. Za ugradnju ovog sustava treba bušiti čak nekoliko desetaka metara da bi se u bušotinu mogla staviti geosonda. Geosonda po svom izgledu podsjeća na vrlo dugu i usku kapsulu koja svojim vrhom seže duboko pod zemlju (čak 100 metara ili više) i eksploatira akumuliranu toplinu dubokih slojeva zemlje.

2.5. Dubina bušotine za pumpu voda – voda

Za razliku od sustava zemlja – voda, dubina bušenja za pumpu voda – voda nije tako velika. Obično kolektorska cijev ili sonda doseže više desetaka metara ispod površine, ali to varira od lokacije do lokacije budući da razina podzemne vode nije svugdje jednaka. Specijalizirani ponuditelji, odnosno proizvođači pumpi i izvođači radova od kojih se toplinske pumpe naručuju, imaju stručnjake koji će točno izračunati kako duboko treba bušiti.

2.6. Dubina bušotine za pumpu zemlja – voda

Kod toplinske pumpe zemlja – voda u vašem je interesu da bušotina bude što dublja jer što dublje geosonda prodire u unutrašnjost zemlje, više se njezine topline može eksploatirati, jer se toplina lakše zadržava u dubljim slojevima zemlje. Ovdje je važno naglasiti da dubinu bušotine geosonde može odrediti samo dobar stručnjak. On će utvrditi optimalnu dubinu prema lokaciji i tipu tla, vodeći brigu o tome da se geosondom iskoristi što više geotermalne energije zemlje a da, naravno, troškovi dubokog bušenja budu racionalni i opravdani. Također, trebate znati da ne postoji standard kako duboko treba bušiti, budući da se svi parametri razlikuju od lokacije do lokacije i ovise o mnogim čimbenicima. Jedan od njih, među najvažnijima, zapravo je sastav samog tla – u kamenitom i izrazito tvrdom tlu puno je teže bušiti u odnosu na meko i rahlo tlo. Bušotina za geosondu se stoga može kretati u rasponu od 50 do 150 m, a može doseći čak 300 m, iako je to prije iznimka nego pravilo za potrebe obiteljskih kuća. Mnogo je slučajeva u kojima se izvođač radije odluči za ugradnju više geosondi na različitim dijelovima parcele, ali onda one ne moraju biti tako duboko ukopane u zemlju.

3. Bušenje za zahvaćanje podzemnih voda

Drugo područje koje zahtijeva duboko bušenje je zahvaćanje podzemnih voda za potrebe proizvođača mineralne vode, općina i toplica. Nekada, kada nije bilo sustava tekuće vode i cijevi, svaka kuća je imala zdenac dubok od nekoliko do više desetaka metara, koji je služio za vađenje svježe podzemne vode za potrebe kućanstva. Većina zdenaca postoji i dandanas.

4. Ishođenje dozvola za duboko bušenje

4.1. Analize i dozvole

Duboko bušenje smatra se velikom intervencijom u prirodni okoliš ili teren, stoga prije početka radova trebate ishoditi odgovarajuće suglasnosti, osobito ako planirate eksploatirati vodu iz zemlje. Ovisno o projektu, morat ćete pripremiti program vodoistražnih radova, koji mora izraditi ovlaštena tvrtka, a na temelju kojeg se izdaju vodopravni uvjeti. Kazne za investitora, kao i za izvođače koji rade bez vodopravnih uvjeta, vrlo su visoke. Vodoistražni radovi uključuju geološke i hidrogeološke radove, tzv. stručnu analizu položaja i svojstava tla na kojem planirate bušotinu. Imajte na umu da nema bušenja u vodozaštitnim zonama. Na kraju, trebat će vam i potvrda Hrvatskih voda da su radovi obavljeni u skladu s vodopravnim uvjetima, kao i dozvola za korištenje vode ako je to predviđeno vašim projektom. Naravno, potrebna dokumentacija, kao i vrste potrebnih dozvola, razlikuju se ovisno o namjeni bušenja. Pa čak i kada je bušotina potrebna za toplinsku pumpu kao izvor energije za individualno kućanstvo, i za njezinu ugradnju će biti potrebno pripremiti određenu dokumentaciju, a moraju se istodobno poštivati i svi ​​standardi za vodovodne i električne instalacije.

U svakom slučaju, najbolje rješenje je da se posavjetujete sa stručnjacima tvrtke koju ste odabrali za svoj projekt. Oni će vas na temelju iskustva znati savjetovati o situaciji na terenu, kao i trenutačnim zahtjevima nadležnih organa kako bi se svi radovi proveli sukladno s trenutačnim propisima. Čim pregledaju teren i pojedine vrste prostornih planova i snimaka, moći će procijeniti kako stvari stoje. Neki od njih će čak i u vaše ime preuzeti obvezu ishođenja svih vodoopskrbnih dokumenata. Odnosno, možete ih angažirati za pripremu programa radova, projekata za bušenje, izradu elaborata o obavljenim radovima, pripremi dokumentacije potrebnu za izdavanje vodopravnih dozvola, vodopravnih uvjeta i koncesija za zahvat vode i sl.

4.2. Trajanje postupka

Sama priprema potrebne dokumentacije za ishođenje dozvola obično traje od 30, pa i do 60 dana, ovisno o složenosti projekta. Dakle, naoružajte se strpljenjem. Cijena koju ćete platiti za svu dokumentaciju također ovisi uglavnom o složenosti projekta odnosno dokumentacije koju trebate za ishođenje dozvole za bušenje. U slučaju strogo zaštićenih vodnih područja mogu biti potrebna i dodatna specifična istraživanja, a to znači da ćete morati angažirati stručnjake da dođu na teren radi geoloških i hidroloških analiza, što uzrokuje dodatne troškove.

5. Performanse bušenja

Način bušenja ovisi o lokaciji na kojoj će se bušiti, ali i u koje svrhe će se upotrebljavati. Pri izboru metode bušenja treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: sastav tla, jer je mnogo teže bušiti na tvrdom, stjenovitom tlu nego na mekom, glinenom ili u blizini susjednih objekata.

5.1. Čvrstoća tla

Bušenje na tvrdom, stjenovitom terenu traje dulje i zahtijeva više posla. Samim time će i cijena bušenja biti proporcionalno veća nego kada se buši na mekšem tlu u močvarnim područjima, za koje je potrebno mnogo manje sati rada. No unatoč većoj cijeni, prednost stjenovitog tla je što je ono vodootporno, a to znači da izvođač neće naići na veliku količinu vode koju treba naknadno ispumpati tijekom bušenja, što može predstavljati velik problem na povodnim terenima.

5.2. Blizina susjednih objekata

Ako se buši u neposrednoj blizini objekata, upotrebljava se kombinirani postupak bušenja s preventerom (uređajem koji sprečava eksplozije), koji istodobno omogućuje da se izbušeni materijal i mulj odvode izravno u kolektor. Ako je bušotina namijenjena geosondi, onda se bušenje provodi u skladu s VDI smjernicama.

6. Održavanje i popravak bušotina

6.1. Čimbenici koji ugrožavaju bušotine

Kao i sve druge stvari, i bunari i bušotine se s vremenom zaprljaju i mogu se začepiti. U slučaju da je potrebno čišćenje, na raspolaganju je nekoliko metoda: jednostruki i dvostruki air-lift, ispiranje vodom i sl. Najčešći uzrok oštećenja ili onečišćenja bunara, bušotina i geosondi je agresivna kemijska i biološka struktura podzemnih voda, zatim nepravilno napravljena bušotina i snaga pumpe. Kako znati da nešto nije u redu s bunarom, bušotinom ili geosondom? Prvi znak na koji treba reagirati je svakako mutna i prljava smeđesiva voda, koja je pomiješana s muljem, koji se izlijeva na površinu. Ne treba zanemariti prve znakove lošijega rada crpke i manju količinu crpljene vode u slučaju zahvata podzemne vode. Toplinske pumpe također mogu začepiti izmjenjivač topline, što dovodi do kvara cijelog sustava grijanja. U svim tim slučajevima nemojte pokušati sami rješavati probleme, već je najbolje rješenje da odmah kontaktirate izvođača koji vam je ugradio sustav, a osobito ako jamstveni rok još nije istekao. 

6.2. Kako očistiti / popraviti

Ako dođe do nekih nepredvidivih situacija odnosno problema, vrlo je važno brzo reagirati. Bunar odnosno bušotinu treba propisno očistiti i sanirati, a obvezno treba provjeriti je li došlo do oštećenja na samoj geosondi. U najgorem slučaju pristupa se bušenju novog bunara ako se utvrdi da prvobitna bušotina još od samog početka nije bila tehnički ispravna.

Od profesionalnih tvrtki možete naručiti usluge čišćenje bunara odnosno bušotina do 1800 m. A to vam je sasvim dovoljno za potrebe svake toplinske pumpe. Osnovno čišćenje obično se provodi mehaničkim alatom, češće takozvanom muljnom pumpom, koja podiže talog i na taj način odčepljuje cijevi i protok. Po potrebi se upotrebljavaju i razni kemijski preparati za uklanjanje bakterija i mikroorganizama. Također, ako ima potrebe, mogu se zamijeniti potisne cijevi, prokromskim cijevima ili PVC cijevima.

7. Dubinsko bušenje - cijena

Cijena metra bušenja i postavljanja cijevi ovisi o nekoliko čimbenika, a najviše o namjeni bušotine odnosno zdenca. Cijena će, naravno, ovisiti o potrebnoj količini dotoka vode jer se upravo na temelju toga izračunava promjer bušenja te ugradnja cijevi i potopnih pumpi određene snage i protoka. Cijena bušenja bunara za navodnjavanje ili geosondu za toplinsku pumpu na terenu srednje kategorije kreće se između 30 - 70 EUR/m2. Imajte na umu da izgradnja kvalitetnog zdenca zahtijeva stručan pristup već od samog lociranja zdenca, izbora tehnologije bušenja, vrste ugradbenog materijala, konstrukcije itd. Tako da pri konačnom odabiru ponuditelja usporedite nekoliko ponuda i obvezno provjerite i reference. Također imajte na umu da usko specijalizirane tvrtke moraju imati licenciju za izvođenje vodoistražnih radova, odnosno takozvano rješenje za izvođenje vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova – bušenje istražnih bušotina i zdenaca koje je izdalo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Hrvatske. Na kraju ne zaboravite da na cijenu fizičkog rada treba dodati i cijenu za pribavljanje dokumentacije koja vam je potrebna da biste ishodili potrebne dozvole za projekt.