1. Plijesan i vlaga u prostoriji – opće informacije

1.1. Optimalna vlaga u prostoru

Bez obzira nalazimo li se u uredu ili u kući, optimalna klima u bilo kojoj prostoriji je osnovni preduvjet za ugodan boravak, ali i za naše zdravlje. Za dobre klimatske uvjete bilo koje prostorije odgovorna su dva čimbenika, sobna temperatura i relativna vlažnost. Svaki zrak u sebi ima određenu količinu vode, odnosno vlagu. Idealni uvjeti za život čovjeka podrazumijevaju relativnu vlažnost od 40 do 60%. Stoga je optimalna relativna vlažnost 50%. Ako je vlažnost u prostoriji preniska, dolazi do isušivanja, nadraženosti,pa čak i krvarenja iz nosne sluznice i kože, dok previsoka vlažnost dovodi do bolesti dišnog sustava.

1.2. Izlučivanje vlage

Vlaga u prostoriji je posljedica vlage vanjskog zraka, konstrukcije objekta, vlastitih metaboličkih procesa ali, i posljedica naših aktivnosti u prostoru.Puno vlage, dakle, izlučujemo vlastitim metaboličkim procesima i disanjem, znojenjem, koji su izraženiji tijekom tjelesne aktivnosti. Puno vlage stvara se u kupaonici tijekom tuširanja, kupanja, kao i u kuhinji tijekom kuhanja, pogotovo ako kipuće posude za kuhanje ne pokrivamo poklopcima. Vlagu također izlučuju sobne biljke, zatimmokra odjeća koja se suši u zatvorenom prostoru. Velika količina vlage izlučuje se iz konstrukcije, koja se zbog loše hidroizolacije vlaži i zadržava veću količinu vlage. Ta vlaga zatim prelazi u prostoriju. Na vlažnost u prostoriji utječe i vlaga vanjskog zraka, koja je visoka tijekom jeseni, zimi i u rano proljeće, kada su oborine najveće. Suhi zrak možemo osjetiti ljeti i u vrlo hladnim, a sunčanim zimskim danima, kada je relativna vlažnost zraka vrlo niska.

1.3. Prostorije s većom vlagom

S obzirom na različitu upotrebu i namjenu, različite prostorije imaju i različitu vlažnost. Najveća vlažnost zraka bit će sigurno u kupaonici, u kojoj se tuširamo, osobito ako je kupaonica mala, bez prozora i zatvorena vratima. Već zamagljeni prozori tuš-kabine i ogledala upozoravaju na visoku vlažnost u kupaonici. Veća vlažnost zraka bit će i u kuhinji, gdje voda zbog zagrijavanja ubrzano isparava, kao i u zimskom vrtu, gdje ima mnogo biljaka koje se redovito zalijevaju. U tim prostorijama treba osobito obratiti pažnju na pravilnu regulaciju vlage, što ćemo detaljno opisati u nastavku. U svakom slučaju, sve prostorije treba uvijek dobro prozračiti nakon bilo koje aktivnosti koja povećava relativnu vlažnost prostorije.

1.4. Biološka obilježja zidne plijesni

Zidna plijesan spada u kategoriju opasnijih plijesni. Riječ je o vrsti gljivica koje rastu u obliku hifa (za razliku od gljiva koje rastu kao kvasac i makroskopskih gljiva, koje nazivamo gljivama). Kolonija plijesni sastavljena od hifa koje su međusobno povezane u mrežu tretira se kao jedan organizam, koji se naziva micelij. Zidna plijesan se dijeli na kapilarnu i kondenzacijsku. Plijesni se za hranu natječu s bakterijama, pri čemu mnoge vrste luče antibiotske sastojke koje suvremena medicina učinkovito iskorištava, dok druge izlučuju toksine štetne za zdravlje. Svim plijesnima za rast treba puno vlage i zatvoreni prostor. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 250000 vrsta plijesni, od kojih je 100000 identificirano, a oko 100 se nalazi u našem životnom okolišu.

1.5. Posljedice vlage i plijesni na konstrukciji

Najgora stvar koja se može dogoditi bilo kojoj konstrukciji je vlaga ili voda. Vlaga koja ulazi u konstrukciju zbog neispravne ili manjkave hidroizolacije, te zbog pukotina kroz koje prodire voda kondenzira se unutar konstrukcije i materijal počinje propadati. Konstrukcija postaje manje nosiva, slabije izolira, a čelična armatura počinje korodirati u armiranom betonu, drvene konstrukcije počinju trunuti, cigle počinju propadati, a čelik, unatoč zaštiti od korozije, također polako propada – na kraju cijela konstrukcija propada, a objekt se može urušiti. Sve to uvelike umanjuje sigurnost i kvalitetu života te, naravno, vrijednost nekretnine.

1.6. Plijesan je štetna za zdravlje

Prvi i najočitiji uzrok vlage u stanu je plijesan, koja se najčešće javlja zimi. Plijesan je štetna i opasna po zdravlje, stoga utječe na sigurnost i kvalitetu života. Dokazano je da čak i vrlo mali broj spora može izazvati alergijsku reakciju. Naime, spore su male čestice kojima se plijesan množi. Spore su prisutne svuda oko nas, a razvijaju se tako da naiđu na povoljne uvjete, odnosno odgovarajući omjer topline i vlažnosti. Na plijesan su osobito osjetljive bebe i mala djeca. Prema procjenama stručnjaka, čak 5% ljudi je alergično na zidnu plijesan.

1.7. Visoki troškovi grijanja

Na kraju, ali ne i najmanje važno, posljedice vlage su i nešto veći troškovi grijanja i hlađenja, jer se vlažne konstrukcije zagrijavaju puno dulje, što je osobito problem u zimskim mjesecima.

2. Uzroci za nastanak vlage i plijesni

2.1. Opći uzroci

Plijesan se stvara u onim prostorijama u kojima se vlaga diže iznad 80% i tu se trajno zadržava. U tako visokim uvjetima relativne vlažnosti na zidovima se stvara kondenzat već na temperaturi zida od 15,5°C. Dva su glavna razloga za kondenzaciju zraka, odnosno stvaranjevlage, a potom i stvaranje plijesni na zidu: dugotrajno previsoka vlažnost u prostoriji i hladni zidovi s unutarnje strane doma. Do razvoja plijesni, dakle, dolazi zbog prevelike kondenzacije vodene pare u stambenom prostoru koji se grije, koja se onda u kontaktu s hladnim zidovima pretvara u kapljice.

2.2. Kuća ne diše

Najčešći nam se višak vlage stvara jer prostorije svog doma ne provjetravamo dovoljno, ali uzroci mogu biti i “pretjerana“ ili loša izolacija zidova,a samim tim i prodor hladnoće u prostore. Veliki nedostatak suvremenih kuća, koje su do tančina zamotane i oblijepljenetermoizolacijom i hidroizolacijom je to što nedovoljno dišu, paje teško regulirati vlažnost zraka u prostorijama. Osim toga, dodatno su problematični PVC prozori, koji su, za razliku od drvenih prozora, doslovno nepropusni, pa zbog brtvljenja onemogućavaju izmjenu vanjskog i unutarnjeg zraka i regulaciju vlage u prostorijama. Kako bi se omogućio prolaz i regulacija vlage, treba redovito provjetravati prostorije, posebice one s većom vlagom. Prostorije treba prozračiti odmah nakon povećanja vlažnosti u prostoriji.

2.3. Toplinski mostovi

Sljedeći uzrok stvaranja povećane vlage i plijesni u prostorijama su hladne površine. Najproblematičnije su točkaste razlike u temperaturi, uzrokovane toplinskim mostovima. Toplinski most je po definiciji mjesto okrnjene izolacije, gdje je toplinska vodljivost prevelika. Razlozi za nastanak toplinskih mostova su brojni.Prije svega ih nalazimo na spojevima različitih materijala, u izvedbi balkona i terasa, gdje se ploča iz unutrašnjosti nastavlja van, na fasadu (ovdje je za sprječavanje toplinskog mosta nužan Schock element!), na spoju vertikalnih zidova s ​​krovom, a također nastaju zbog nedovoljne ili nepravilno ugrađene izolacije, proreza između prozora i vrata. Toplinski mostovi mogu biti proizvod lošeg projektnog koncepta i loše provedbe, iako je češće kriva loša provedba. Kuća ne bi trebala imati nijedan toplinski most. Toplinske mostove možemo izbjeći pomnim planiranjem konstruktivnih detalja.

2.4. Neizolirani temelji

U starijim kućama vrlo često možemo naići na konstrukcije bez izoliranih temelja, što je vrlo problematično zbog spomenutih toplinskih mostova.U kombinaciji s kapilarnim povlačenjem vlage na više katove, na zidovima zgrada će se prije ili kasnije početi formirati plijesni, stoga je najbolje pravilno sanirati temelje. Danas moraju biti svi temelji, kako točkasti, tako i trakasti, adekvatno izolirani, pa bi se to moglo dogoditi samo ako temelji nisu ispravno izolirani.

2.5. Pukotine

Pukotine u konstrukciji i na završnim slojevima kuće (fasada, krovni pokrov) izrazito su problematične jer kroz njih prodire voda, koja potom kondenzira i prodire sve dublje u konstrukciju i uzrokuje njezino postupno propadanje. Konstrukcija gubi svoja mehanička svojstva, a kuća je u konačnici u opasnosti od urušavanja. Drvo trune, čelična armatura u betonu počinje hrđati, cigle se počinju raspadati... U slučaju kondenzacije vode u konstrukciji, plijesan je zapravo najmanji problem, jer je statička stabilnost kuće doista minimizirana ako problem ne saniramo u najkraćem mogućem roku, kao i životna sigurnost u takvoj kući.

2.6. Natapanje vode i vlaga u konstrukciji

Ako nismo pravilno postavili parnu zapreku, odnosno ako je uopće nismo ugradili, ako hidroizolaciju nismo postavili sukladno pravilima ili je hidroizolacija postavljena na krivo mjesto, možemo očekivati ​​velike probleme s nakupljanjem kondenzata, stagnacijom vode, pa čak i prodorom vode u stan (osobito s krova). Voda koja je prodrla u prostore će osim opisanih oštećenja konstrukcije i plijesni, oštetiti namještaj, parket, tekstil itd. Pri projektiranju treba precizno odrediti svekonstruktivne detalje i paziti da su slojevi kuće u pravilnom slijedu. Njihov raspored, od interijera prema van, trebao bi biti: završni sloj, parna zapreka, toplinska izolacija, paropropusna folija, konstrukcija, hidroizolacija (može i u dva sloja), završni slojevi.

3. Vrste vlage u prostoru

3.1. Kapilarna vlaga

Kapilarna vlaga je voda iz tla koja se, izvana mikrokapilarama građevinskog materijala, podiže u konstrukciju. Najčešći uzroci su kišnica, natapanje i oslabljena hidroizolacija. Proces kapilarnog podizanja vlage po konstrukciji je sličan kao kada bismo krpu natopili u vodu i promatrali kako i drugi dijelovi tkanine, koji uopće nisu bili natopljeni vodom, upijaju vodu, a voda se diže sve više i više. Sa sobom donosi otopljene soli, čiji kristali uzrokuju velika oštećenja na objektu - materijali se počinju napuhavati, raslojavati, osipati i u konačnici otpadati. Kapilare u konstrukciji koje podižu vodu obično su tako male da ih uopće ne možemo otkriti golim okom, a mogu podići vodu i do 6 m visine. Kubični metar betonskog zida može apsorbirati do 450 l vode. Ako se kapilarna vlaga ne sanira, pojavit će se plijesan na zidu i konstrukcija će postupno propadati. Također je vrlo štetna za zdravlje osoba koje borave u takvim prostorijama.

3.2. Kondenzacijska vlaga

Kondenzacijska vlaga je česta pojava u praksi. Pretežno se događa na unutarnjim površinama objekta. Uzroci mogu biti različiti. Obično je posljedica povećanja vlage zraka u prostoriji koja se dugotrajno zadržava, ana zidu kada je zid hladniji od okolnog zraka, odnosno kad topli zrak dospije do površine hladnog zida. U domu se najčešće pojavljuje oko kade, tuševa i umivaonika te između fuga kupaonskih pločica, gdje se voda dugo zadržava. Kondenzacijska vlagas vremenom vodi do stvaranja plijesni, koja u malim količinama, kakvu susrećemo u kupaonici, nije štetna za zdravlje, ali je vrlo tvrdokorna, uporna i smeta. Pravilo je da kondenzacijska plijesan prvo izbija na najhladnijim mjestima, kao posljedica toplinskih mostova.

4. Sanacija vlage i plijesni

4.1. Sanacija uzroka, ne samo posljedica

Treba imati na umu da sanacija vlage i plijesni u prostorima zahtijeva cjelovit tretman, a prije svega saniranje UZROKA problema, a ne samo ublažavanje i saniranje posljedica problema. Čak i da se plijesan uspješno ukloni sa zidova, sljedeće sezone bi se ponovno pojavila i problem ne bi bio riješen.

4.2. Izolacija zidova i temelja

Ključan je pregled toplinske vodljivosti objekta i identificiranje svih toplinskih mostova. Nakon što se pronađu svi toplinski mostovi, treba ih sanirati dodavanjem toplinske izolacije na identificiranim mjestima, zatim sanirati proreze i pukotine koji propuštaju toplinu, ili po potrebi porušiti i ponovno izgraditi balkon i nadstrešnice bez Schock elemenata.

4.3. Injektiranje zida

Prodor vlage u konstrukciju i stvaranje kondenzata u njezinim slojevima dovodi do nestabilnosti cijele konstrukcije. Ponekad vlaga uđe u konstrukciju zbog statičke nestabilnosti objekta, odnosno pukotina nastalih tijekom potresa. Međutim, najčešći uzroci su slabo utvrđena podloga prije početka izgradnje, deformirani temelji zbog neravnomjernog slijeganja temelja ili zbog temelja koji nisu odgovarajuće veličine, ispiranje materijala ispod temelja zbog nepravilne drenaže, postupno propadanje konstrukcije zbog vremenskih utjecaja i kiše ili čak zbog neprikladne kanalizacije.

Injektiranje je postupak kojim se popunjavaju nastale pukotine i rupe i tako se učvršćuje cjelokupna konstrukcija objekta i sprječava daljni prodor vlage u konstrukciju, čime se postiže vodonepropusnost. Za injektiranje se upotrebljavaju različiti materijali, kao što su epoksidna smola (uglavnom za sanaciju betonskih konstrukcija), silikonska emulzija, poliuretani, kojima rješavamo velika oštećenja, i cementna masa za injektiranje radi ojačavanja kamenih zidova i zidova od kamena i cigle. Zbog hidrofobnih svojstava, injektirana masa djelomično rješava i problem kapilarne vlažnosti temelja.

4.4. Grijanje prostorija

Veliki problem je svakako nepravilno grijanje prostorija, koje dovodi do stvaranja uvjeta za povećanje vlažnosti i stvaranje plijesni. To se osobito odnosi na situacije kada dopuštamo da se u našoj odsutnosti kuća potpuno ohladi, a zatim ubrzano zagrijava, također ako mnoge prostorije zimi uopće ne grijemo. Vlaga za svoj rast treba hladne prostorije, pa se tamo širi iz toplih, zagrijanih. Čak i ako zimi ne želite grijati sve prostorije, pazite da se griju barem minimalno i da temperatura u njima nikada ne padne ispod 5-7 stupnjeva.

4.5. Ventilacija prostorija

Prozračivanje svih prostorija u kući je ključni korak ka upravljanju i sanaciji vlage. Najkritičnije su prostorije s velikom vlagom, poput kuhinje i kupaonice, a problem su i određena godišnja doba kada ima puno oborina, a temperature su niske, npr. zima. Najučinkovitiji način provjetravanja prostorija je takozvani cross ventilation, gdje otvaramo prozore na suprotnim stranama fasade, tako da se zrak doslovno provlači kroz cijelu kuću. Ovom metodom vrlo brzo i učinkovito možemo prozračiti cijelu kuću, samo treba paziti na lupanje prozora i vrata, koje se obično događa. Stan treba redovito provjetravati svaki dan, barem jednom dnevno na nekoliko minuta, a sobe s povećanom relativnom vlagom i više puta ako je potrebno. Ako imamo mehaničku rekuperaciju (ventilaciju), ne treba otvarati prozore jer sami uređaji održavaju optimalnu vlažnost.

4.6. Ploče od kalcijevog silikata

Obične OSB ploče bubre i propadaju u kontaktu s vlagom. Ploče od kalcijevog silikata zbog svoje visoke alkalnosti sprječavaju rast plijesni i istodobno djeluju kao izolacijski materijal. To znači da na sebe vežu višak vlage u prostoriji i stoga su dobro rješenje za smanjenje i regulaciju relativne vlažnosti u prostoriji.

4.7. Postupak elektroosmoze za kapilarnu vlagu

To je proces koji se odvija bez upotrebe ikakvih kemikalija, a cilj mu je preokrenuti kapilarni tok vode, što bi zauzvrat dovelo do toga da se voda počne vraćati prema tlu. Elektroosmoza se temelji na tehnici pulsne rezonantne elektroosmoze, koja se izvodi uređajem koji određuje rezonantnu frekvenciju navlaženog dijela zida, a zatim električnim strujama preokreće kapilarni tok vlage. Zahvaljujući tom procesu, kapilarna vlaga se zapravo počinje kretati natrag u tlo. Elektroosmoza znatno poboljšava energetsku učinkovitost zgrade i smanjuje količinu vlage u zidu. Sustav je ekonomičan i trajan.

Radi se o uklanjanju kapilarne vlage bez kemikalija ili drugih otrovnih materijala, proces je potpuno ekološki. Kada uređaj postigne punu snagu, radi u promjeru od 32 metra, što znači da je dovoljan za više prostorija, a kod manjih objekata čak može pokriti i cijeli objekt. Ako je objekt veći, treba više uređaja instalirati na više mjesta. Ovaj je sustav osobito koristan tamo gdje nisu dopuštene veće intervencije u objektu zbog zaštite baštine.

5. Ublažavanje posljedica

5.1. Sanacijom plijesni uklanjate samo posljedice

Kao što je gore spomenuto, jedini način za uklanjanje vlage i plijesni u prostoriji je sanacija uzroka. Sanacija same plijesni nimalo ne pomaže jer će se uskoro ponovno pojaviti. Ipak, dobro je znati što možete učiniti kako biste ublažili simptome problema u konstrukciji, pogotovo dok čekate sanaciju vašeg doma, koja će otkloniti problem.

5.2. Odvlaživači zraka

Odvlaživači zraka su veći električni uređaji koji vežu višak vlage u prostoriji. Uređaj mjeri i osjeti relativnu vlažnost same prostorije, koju potom usisava kada vlažnost u prostoriji prekorači optimalnu vrijednost vlažnosti.

5.3. Ovlaživači zraka

Funkcija ovlaživača zraka suprotna je funkciji odvlaživača zraka – oni vode brigu o optimalnoj vlazi u prostoriji, odnosno da vlažnost u prostoriji ne bude preniska. Niska vlaga u prostoru osobito je nezgodna u vrlo hladnim ali suhim i sunčanim zimskim danima, kadavlaga u stanu pada i ispod 35%, što može uzrokovati iritaciju sluznice dišnih puteva, nosa, očiju i kože, te je u takvom okruženju vrlo neugodno živjeti. Ovlaživači zraka sami detektiraju količinu vlage u zraku i s vremena na vrijeme ispuštaju potrebnu količinu vlage u zrak kako bi se podigla na optimalnu razinu.

5.4. Sredstva za sanaciju plijesni

Na tržištu postoji puno sredstava i kemikalija za uklanjanje plijesni. U osnovi sva su sredstva bazirana na agresivnim kiselinama. Sredstvom treba pošpricati mjesto na kojemu se pojavljuje plijesan i ostaviti da odstoji desetak minuta, a zatim krpom ukloniti sredstvo s površine. Najagresivnija su sredstva za čišćenje plijesni koje su zahvatile podove, kao i plijesni na fugama između kupaonskih pločica, a nešto manje agresivna su sredstva za uklanjanje plijesni sa zidnih površina. Uklanjanje plijesni običnom vodom i deterdžentom ne dolazi u obzir jer vam neće dati željeni rezultat. Oprez, ova sredstva ne smijete upotrebljavati u blizini sobnih biljaka, kao ni na metalnim površinama!

5.5. Ličenje

Ličenje neće otkloniti uzrok nastanka, ali je brzo i jednostavno rješenje koje će nam privremeno podignuti kvalitetu života. Nakonšto uklonimo plijesan sa zidova, zidove možemooličiti vapnom, koje djeluje antiseptički ili dezinfekcijski. Danas se na tržištu mogu nabaviti čak i boje sa sredstvom za suzbijanje plijesni.