1. Krajobrazna arhitektura - planiranje okoliša i vrtova

1.1. Povijest krajobrazne arhitekture

Počeci krajobrazne arhitekture sežu nešto prije 1800. godine. Tada se krajobrazna arhitektura nazivala planiranjem vrtova i parkova, a krajobrazni arhitekti uređivali su isključivo parkove i vrtove ljetnikovaca, dvoraca i palača, kao i reprezentativne državne objekte. Jedan od najpoznatijih primjera krajobraznog uređenja kojemu se i danas dive svi krajobrazni arhitekti je park Versailles, projektiran po baroknim načelima. Prije 1800. godine postoje i prvi zapisi koji sustavno govore o krajobraznoj arhitekturi kao stručnoj disciplini. Krajobrazna arhitektura se prvi put spominje u spisima Josepha Addisona iz 1712. godine, no naziv „krajobrazna arhitektura” tada još nije postojao. Koncept je bio usidren tek 1828. godine, kada ga je stvorio Gilbert Laing Meason i bio je ključna točka u povijesti jer krajobrazna arhitektura službeno postaje jedna od profesija prostornog planiranja.

Ako je krajobrazna arhitektura počela u Europi, svoj procvat je doživjela preko bare, u SAD-u, kada je ta zemlja ubrzano gradila svoje gradove te projektirala urbano i krajobrazno uređenje. U Sjedinjenim Državama, dakle, još uvijek svjedočimo zadivljujućem vanjskom uređenju, a knjige i članci o struci se u toj zemlji objavljuju ubrzanim tempom, što je dovelo do njezina brzog napretka i prosperiteta. Godina 1899. bila je prekretnica u tom pogledu jer je u to vrijeme osnovano Američko društvo.

1.2. Definicija

Krajobrazna arhitektura je industrija koja se bavi oblikovanjem i planiranjem vanjskih uređenja, poput parkova, nasada, drvoreda, igrališta. Dakle, prije svega radi se o oblikovanju zelenih površina, a to uključuje javne zelene površine, spomenike i druge znamenitosti. Krajobrazna arhitektura utječe na prostor s društvenog, estetskog, ekološkog i iskustvenog stajališta. Krajobrazna arhitektura pri planiranju uzima u obzir lokalne karakteristike tla i druge procese prirodnog krajolika, koje nastoji očuvati, poticati i nadograđivati odnosno formirati u novu cjelinu. Osim oblikovanja nasada i prirodnih krajolika, uključuje i oblikovanje urbanih odnosno parkovnih staza i urbane opreme, kao što su klupe, košare za otpatke, dječja igrališta itd.

1.3. Opseg djelovanja

Ova profesija je vrlo opsežna i uključuje uređenje različitih okoliša, krajolika i prostora. Oni se mogu međusobno razlikovati u smislu opsega, položaja, vegetacije i načina uređenja. Krajobraznom arhitekturom oblikuju se veće javne urbane površine (trgovi, kampusi, rekreacijski centri), parkovi, parkovne staze i druge zelene površine, a danas sve više i privatni vrtovi, okoliš stambenih naselja i slično. Danas je krajobrazna arhitektura specijalizirana i za upravljanje prirodnim krajolikom i većim površinama nenaseljene divljine, kao i za regeneraciju degradiranih zona poput odlagališta i rudnika. Opseg nije ograničenje za nastanak krajobraznog dizajna - on se može planirati na desecima hektara velikih parkovnih površina, kao i do nekoliko stotina četvornih metara velikih privatnih vrtova za kuće.

1.4. Područja djelovanja krajobrazne arhitekture

Arhitektura je već sada vrlo multidisciplinarno područje djelovanja, koje obuhvaća znanja iz mnogih disciplina, a krajobrazna arhitektura je u tom pogledu gotovo nadmašuje. To je struka koja uključuje znanja iz botanike, vrtlarstva, arhitekture, urbanizma, dizajna, umjetnosti, psihologije okoliša, sociologije, geologije, geografije, ekologije, biologije i drugo. Osim dubokog poznavanja biljnih vrsta i njihovih karakteristika, mora se nositi s mnogim drugim stvarima. Krajobrazni arhitekt mora dobro poznavati održivo planiranje i utjecaj velikih intervencija u prirodni krajolik, navike i život ljudi u određenom krajoliku, ali prije svega mora dobro poznavati karakteristike krajolika - što je tlo, lokalne biljne i životinjske vrste, koje će raslinje optimalno napredovati na određenom području. Također mora poznavati urbanističko planiranje i razumjeti kako projektirati urbane zelene površine tako da se povezuju s drugim dijelovima gradova i integriraju u cjelokupno urbano tkivo. Posljednje, ali ne i najmanje važno, mora razumjeti ekologiju i kako regenerirati degradirane zone uspostavljajući biotičku ravnotežu u njima.

1.5. Upravljanje prirodnim krajolikom

Za razliku od prošlosti, krajobrazni arhitekti danas se ne bave samo planiranjem i projektiranjem prirodnog krajolika, već i njegovim upravljanjem i organizacijom. Dakle oni preuzimaju i ulogu menadžera koji kontrolira i planski upravlja krajolikom. Krajobrazni arhitekti najuže surađuju s botaničarima, vrtlarima, arhitektima i urbanistima. Također ih često susrećemo u timu sa šumarima, gdje kao upravitelji pomažu u donošenju odluka koje se tiču dugoročnog, održivog razvoja, njege i regeneracije krajolika.

2. Krajobrazni arhitekt

2.1. Tko je krajobrazni arhitekt

Krajobrazni arhitekt je onaj koji se bavi projektiranjem, planiranjem, organizacijom i upravljanjem prirodnim krajolikom. Kao što je već spomenuto, riječ je o urbanizaciji krajolika, poput uređenja parkova usred gradova ili oko većih sveučilišnih centara, kao i o uređenju privatnih vrtova ili osjetljivih zahvata u divlji krajolik. Krajobrazni arhitekt školovan je za krajobraznog arhitekta, a ne za arhitekta.

2.2. Trebamo li stvarno krajobraznog arhitekta?

Vaš vrt je, naravno po veličini, opsegu i složenosti radova neusporediv s većima u gradovima. Međutim, pomoć krajobraznog arhitekta može biti od neprocjenjive važnosti ako želite da vaš vrt bude savršen. Naime, krajobrazni arhitekt moći će vrlo dobro spojiti svoje znanje o svojstvima biljnih vrsta, o osjećaju za prostornu kompoziciju i estetiku. On će predvidjeti samo idealne biljke prema vašim zahtjevima, željama i očekivanjima i urediti ih tako da vrt djeluje harmonično i skladno, kao i da je zanimljiv i šarolik tijekom cijele godine. Za to je sposoban samo stručnjak s velikim znanjem, osobito ako je riječ o većem vrtu.

Uz projektiranje vrtova i položaja biljaka, grmova i drveća, krajobrazni arhitekt će projektirati i vrtne staze, stepenice i druge pristupe, terase i paviljone, čime će fizički povezati različite dijelove vrta. Također će vam ponuditi svu pomoć ili čak preuzeti cjelokupnu organizaciju sadnje, pronaći izvođače radova, voditi i koordinirati proces sadnje te se brinuti o kvaliteti izvedenih radova.

2.3. Arhitektura - uloga krajobraznog arhitekta

Krajobrazni arhitekt vodi računa da vanjsko uređenje nadopunjuje arhitektonski dizajn. To znači da se objekt što bolje uklapa u okoliš i dobro povezuje s vanjskim prostorom. Dobro krajobrazno uređenje podiže kvalitetu cjelokupnog izgrađenog prostora, stoga se za javne arhitektonske projekte uvijek angažira krajobrazni arhitekt koji će urediti okoliš. Nema ništa ljepše nego gledati kroz prozor u prekrasan vrt koji vas jednostavno poziva van. Bliska suradnja arhitekta i krajobraznog arhitekta relativno je nov fenomen jer je donedavno arhitekt manje-više sve radio sam.

2.4. Mjesto - uloga krajobraznog arhitekta

Početkom 19. stoljeća je urbanizam doživio pravi procvat, osobito u Americi, kada se puno gradilo. Kao rezultat toga, porasla je potreba za stručnjacima koji bi u urbanu sredinu mogli unijeti neke uređene krajolike - dakle, potreba za krajobraznim arhitektima. Među najpoznatijim parkovnim aranžmanima su njujorški Central Park u New Yorku, park Brooklyn Proospect i Emerald Necklace u Bostonu. Upravo su brzorastući američki gradovi bili dobra prilika za krajobrazne arhitekte da prošire područje djelovanja i prodru u svijet.

3. Područja krajobraznog oblikovanja  

3.1. Planiranje vrtova i sadnja

Vrtovi su najčešće područje rada krajobraznih arhitekata, posebice kada su u pitanju obiteljske kuće ili privatne parcele. Svi se želimo diviti prekrasnom vrtu ispred svog doma, a krajobrazni arhitekt je osoba koja će s biljkama stvoriti čaroliju koja oduzima dah. Vrtovi uz naše domove obično se sastoje od dva dijela: manjeg prednjeg vrta i središnjeg dnevnog vrta, kojem se dodaju i drugi, tematski vrtovi, poput povrća, voća (bobičastog voća) i začinskog bilja. Iako se vrtovi razlikuju po biljnim vrstama, kao i po složenosti i održavanju, u dobrom krajobraznom dizajnu uvijek su estetski, vizualno i funkcionalno povezani i međusobno komuniciraju.

Obično ih u cjelinu spaja nekoliko istih biljaka namijenjenih za meke prijelaze iz jednog vrta u drugi. Vrtovi se planiraju s obzirom na smjer neba (sunce / polusjena / hlad), s obzirom na ostalo vanjsko uređenje (gdje će biti staze, prilazi, stepenice) i naravno, prema vašim preferencijama, potrebama, željama i zahtjevima. Neki preferiraju umjetno uređene francuske vrtove s bogatim zasadima i puno biljnih vrsta, drugi se radije vraćaju prirodi i biraju livadne i manje izražene vrste.

3.2. Planiranje staza, prilaza i terasa

Osim vrta, krajobrazni arhitekt će projektirati i staze, pristupe, stepenice, locirati prilaze i staze između pojedinih vrtova. Također će odrediti gdje će se nalaziti terasa, gdje se može nalaziti paviljon i sl. Čak i u takvom iznimnom uređenju ne možemo baš uživati ako nemamo pristup, pa je promišljen sustav staza koje usmjeravaju naše kretanje po parceli nužan.

3.3. Planiranje vanjske opreme

Krajobrazni arhitekt će nas savjetovati i predlagati koju vanjsku opremu upotrijebiti za naseljavanje vanjskih površina vrta. Određenom dizajnu bolje pristaju drvene stolice, ležajevi i stolovi, drugima malo rustikalniji stil. Također može za vas kreirati vanjski kamin ili čak vodene površine poput bazena, ribnjaka, bunara, fontana i ukrasnih fontana. Važno je također osmisliti dobar plan rasvjete, inače će vrt biti beskoristan u večernjim satima i ljetnim noćima.

4. Postupak krajobraznog planiranja

4.1. Pripremite listu želja

Najprije morate na komad papira zapisati sve svoje želje i očekivanja. Koje su vaše omiljene biljke koje biste željeli imati u vrtu? Također, jedna od osnovnih smjernica trebala bi biti korisnost uređenja vrta, koji mora biti održiv, kako biste mogli redovito brinuti o vrtu i obavljati sve potrebne poslove. Krajobraznom arhitektu također trebamo reći kakvu sliku cjeline imamo na umu: divlju, prirodniju ili izrazito uređenu? Međutim, moramo biti svjesni da su neki od čimbenika koji uvjetuju i utječu na planiranje iznad naših očekivanja i želja, a to su npr. orijentacija naše parcele, koja utječe na osunčanost (ne mogu sve biljke rasti u sjeni), količinu oborina, snijeg, jačina vjetra i okolna vegetacija, što nikako ne možemo zanemariti odnosno moramo ih uzeti u obzir u planiranju novog uređenja.

4.2. Odabir krajobraznog arhitekta

Pri odabiru krajobraznog arhitekta informirajte se o njegovim dosadašnjim projektima. Zamolite ga da vam pošalje fotografije svojih dosadašnjih projekata ili ih čak pogledajte uživo ako su to javna dobra kojima možete pristupiti.

4.3. Razgledavanje lokacije i razgovor

Svaki profesionalni krajobrazni arhitekt prvo će pogledati lokaciju i tek onda početi razmišljati o dizajnu uređenja. Važno je identificirati smjer neba, nagib terena, karakteristike zemlje, autohtono odnosno lokalno raslinje, prilaze i dostupe. Novi dizajn se mora suptilno uklopiti u postojeću situaciju i odgovarati klimatskim i topografskim uvjetima jer u protivnom biljke neće uspjeti, a vrt će biti veoma zahtjevno održavati. Moramo obratiti pažnju na sve strme terene s kojih bi oborinske vode mogle odnijeti zemlju i te dijelove propisno zasaditi grmljem koje će spriječiti odron.

4.4. Uzorci i geodetska snimka

Krajobrazni arhitekt može na lokaciji prikupiti uzorke zemlje i poslati ih u laboratorij na analizu. Iz njih može odrediti sadržaj minerala (fosfora, kalija i organskih tvari), što je osobito korisno ako o zemlji ne znamo gotovo ništa, a u okolici nema vrtova (pa ne možemo znati uspijeva li raslinje).

Zatim je krajobraznom arhitektu potrebna geodetska snimka, jer inače ne može locirati pojedine vrtove i druge elemente. Geodetska snimka se naručuje od geodeta i potom prosljeđuje krajobraznom arhitektu.

4.5. Idejni koncept krajobraznog uređenja

Ovo je najbolji i najzanimljiviji dio projekta - idejno rješenje. U idejnom rješenju se kreira opći koncept koji će povezati vrt u skladnu cjelinu, vrt se dijeli na sektore i definiraju se površine trajnica, drveća, grmova, vrtova (voćnih, povrtnih, biljnih), jasena i drugo. Također se shematski označavaju i oblikuju staze, stepenice, terase i druga komunikacija te se biraju materijali. Uz tlocrte, krajobrazni arhitekt će pripremiti i planove. U fazi idejnog rješenja pojedine biljne vrste i njihova količina još se ne utvrđuju.

4.6. Projekt za provedbu uređenja

Provedbeni projekt sadrži detaljan popis količine i biljnih vrsta s latinskim nazivima, precizno definirane lokacije za svaku vrstu i precizno dimenzioniranje ostalih površina i putova koji povezuju vrt u smislenu cjelinu.

4.7. Odabir izvođača i kupnja biljaka

Kada sve bude spremno, krajobrazni arhitekt će vam pomoći u odabiru izvođača radova. Izvođači radova su vrtlari koji će posaditi biljke, vrtni centri koji će vam ih prodati, te izvođači zemljanih i građevinskih radova koji će se pobrinuti za ostale vanjske elemente, poput opločnika, staza i terasa. Savjetujemo vam da prikupite više ponuda kako biste mogli usporediti cijene pojedinih pružatelja usluga i opredijeliti se za najbolju vrijednost za novac.

4.8. Uređenje

Nakon što odaberete sve izvođače i naručite usluge, može se pristupiti uređenju vrta. Prvo se obavljaju zemljani radovi i rade škarpe, zajedno s vanjskim stazama, terasama i podovima. Zatim slijedi oranje gredica, odnosno površine na kojoj se planira sadnja. Na kraju se sade biljke i adekvatno štite od štetočina i drugih životinja, jer su mlade biljke najosjetljivije. Treba paziti da se posade u pravo vrijeme - neke se sade u proljeće, druge u kasno ljeto ili u jesen. Također se treba pobrinuti da imaju dovoljno vode odmah nakon sadnje.

4.9. Održavanje nasada

Nakon što sve bude obavljeno, trebamo se redovito brinuti o vrtu i održavati ga prema uputama vrtlara. Samo tako će naš vrt ostati besprijekoran i lijep.

5. Cijena za planiranje krajobrazne arhitekture

Cijena za idejni nacrt uređenja vrta i vanjskog uređenja kuće, to je nacrt zasađivanja, djelovi popločanja i puta, nacrt uređenja okoliša u mjerilu 1 : 100, iznosi oko 4500 KN.