1. Drvena fasada - neke općenite informacije

Fasada kuće je ono što prvo primijetimo na kući i ono što nas najviše impresionira. Danas na tržištu postoji puno fasada, međutim i dalje se preferiraju ožbukana pročelja. Drvene fasade su kod nas još uvijek rijetke. Dobro izrađena drvena fasada nema samo estetsku vrijednost, već je i ekološki prihvatljiva i održiva. Objekt obavija toplinom i prirodnim izgledom doma.

1.1. Drvo kao povijesni građevinski materijal

Drvo je jedan od najstarijih građevinskih materijala. No nekada se upotrebljavao uglavnom u unutrašnjosti objekata, na primjer kao krovna konstrukcija. Budući da drvo tada još nisu znali adekvatno zaštititi od vremenskih utjecaja, nisu ga mogli upotrebljavati kao vanjski element kuće jer bi brzo propalo. Iz povijesti znamo mnoge drvene skeletne konstrukcije koje su i danas važni arhitektonski spomenici. Drvenu krovnu konstrukciju imali su i antički hramovi, no istina je da su drvene kuće propadale puno brže od kamenih, stoga ih je danas malo sačuvanih.

1.2. Prednosti drvene fasade

Drvene fasade imaju mnoge prednosti. Budući da se radi o prirodnom materijalu, takve fasade su održive i ekološki prihvatljive. Drvo se može u potpunosti reciklirati i ponovno upotrijebiti, što potiče kružno gospodarstvo. Drvena fasada udahnut će u zgradu toplinu i donijeti dodatnu vrijednost. Drvo povećava kvalitetu stanovanja, zgrada lakše diše i djeluje povezanije s prirodom. To je osobito poželjno ako kuća stoji u prirodnom okruženju jer se drvena fasada dobro stapa odnosno uklapa u okoliš. Ako se ne štiti, drvena fasada će s godinama potamniti, što zgradi daje posebnu patinu. Jedna od važnih prednosti drvene fasade je i dobra izolacija.

Što se tiče vrsta drva, ističemo drvo sibirskog ariša. Sibirski ariš je vrlo izdržljiv, otporan na vlagu i ne treba mu dodatna zaštita, a elemente od ariša karakterizira dugi vijek trajanja.

1.3. Nedostaci drvene fasade

Glavni nedostatak drvene fasade i ujedno najčešći razlog zbog čega se ljudi ne odlučuju za nju je, naravno, cijena. Drvo je jedan od najskupljih građevinskih materijala, a zbog toga su i drvene fasade skupe. Dodamo li tome redovito održavanje i renoviranje, koje zahtijeva ovakva fasada, trošak je znatno veći nego kod ožbukane kuće.

1.4. Arhitektonski izgled

Drvena fasada obično se sastoji od drvenih letvica, koje mogu biti orijentirane vodoravno ili okomito. Takva fasada je arhitektonski nenametljiva i estetski učinkovita, a također se vrlo dobro uklapa u okoliš. Kuće s drvenim pročeljima su moderne i u skladu s odgovornošću za okoliš, što je posljednjih godina sve važnije. Drvene fasade se lako mogu kombinirati s betonom i kamenom. Tako dobivamo lijep kontrast između sivila i brutalnosti betona ili kamena, topline i bež nijansi drva.

2. Elementi drvene fasade

Kada govorimo o drvenim fasadama, govorimo o različitim fasadama. Nije nužno da je drvena fasada u potpunosti drvena. Može biti djelomično drvena i kombinirana s drugim materijalima. Može imati samo drvene prozorske kapke, koje zbog velikog broja staklenih površina presudno utječu na cjelokupni izgled objekta. Mogućnosti koji će elementi fasade biti drveni zaista su brojne.

3. Tehnička svojstva drvene fasade

3.1. Izolacija

Drvo ima dobra izolacijska svojstva - vrlo je dobar izolator. Kao dodatni, završni sloj, drvena fasada pridonijet će ukupnoj izolacijskoj učinkovitosti kuće. Ali ne smijemo zaboraviti da je još uvijek izolacija najvažnija – drvena fasada može pridonijeti energetskoj učinkovitosti, ali samo uz odgovarajuću debljinu sloja toplinske izolacije.

3.2. Vrste drva prikladne za fasade

Različite vrste drva dizajnirane su za različite namjene - a isto vrijedi i za drvenu fasadu. Nije svako drvo prikladno za fasadu. Najprikladnije drvo za drvene fasade je sibirski ariš ili smreka. Za izradu drvene fasade može se upotrebljavati i toplinski modificirano drvo smreke te drvo topole i jasena.

Fasada s letvicama od ariša vrlo je otporna na vremenske uvjete i ne zahtijeva dodatnu zaštitu. U tom slučaju ariš će s vremenom posijediti i dobiti posebnu patinu, koja s godinama postaje još intenzivnija. Pravilo da je bolje ono drvo koje je raslo sporije vrijedi samo za četinjače, dok za određena listopadna stabla vrijedi suprotno.
Drvo smreke je manje otporno na vanjske utjecaje, pa se preporučuje upotreba zaštitnih premaza. Također će s vremenom požutjeti na UV svjetlu. Sve se to može učinkovito spriječiti premazima.

3.3. Sivilo drvene fasade kao prirodni proces

Rezano drvo je osjetljiv materijal koji se mora pravilno zaštititi i održavati. Drvo sibirskog ariša ne treba štititi jer je vrlo otporno na vremenske utjecaje. Nezaštićen, s vremenom će posijediti i dobiti posebnu patinu. To ne znači da drvo trune i da je počelo propadati. To je potpuno prirodan i bezopasan proces. Štoviše, sivi sloj drva čak štiti, jer doseže debljinu od 2 do 3 centimetra. Sivilo dodatno štiti drvo od UV zraka i vode.

3.4. Zaštita drvene fasade

Želite li zadržati izvornu boju drva, odnosno ako ne želite da posijedi, onda ga morate zaštititi premazima. Drvo se može premazati lanenim ili borovim uljem za impregnaciju, što jača prirodni pigment drva ili ga čak neznatno mijenja.

Inače, svako drvo se mora zaštititi od vode i treba osigurati odgovarajuću drenažu vode. Također moramo osigurati provjetravanje drvene fasade kako bi se nakon obilnih kiša mogla osušiti i time spriječiti truljenje. U principu vrijedi pravilo da objekti s drvenim fasadama moraju imati nadstrešnice jer voda s ruba krova ne smije teći po fasadi.

3.5. Održavanje drvene fasade

Održavanje drvene fasade prije svega ovisi o tome koje drvo ćemo odabrati. Različite vrste drva su različito zahtjevne za održavanje. Upotrijebimo li ariš, drvo će s vremenom posijediti i dobiti lijepu, prirodnu patinu koja će djelovati kao zaštitni sloj dasaka. To je ujedno i najbolja moguća zaštita drva jer je potpuno prirodna. Zbog toga s drvom ariša nema puno posla. Termički obrađeno drvo je također lako održavati. Odlučimo li se za nauljeno drvo, treba biti svjestan da ga treba podmazivati svake godine, međutim, drvo i dalje neće biti zaštićeno od UV zraka, plijesni i gljivica, koje oštećuju drvo. No postoje i bolja ulja koja treba obnavljati svakih nekoliko godina, ali još uvijek ne omogućavaju UV zaštitu. Ako drvo bojimo i impregniramo, održavanje je nešto lakše, ali ipak ćemo morati obnavljati boju svakih nekoliko godina.

Osim načina obrade, važno je i kako je drvena fasada ugrađena na podlogu. Dobra montaža s kvalitetnim i profesionalno izvedenim detaljima sprječava mnoge probleme, npr. nepravilnu drenažu vode. Trajanju drvene fasade pridonosi i nadstrešnica. Dobro ugrađena fasada u principu je vrlo izdržljiva.

4. Izrada drvene fasade

4.1. Izrada je važnija od vrste drva

Ako je drvena fasada kvalitetno napravljena i ako smo vodili računa o kvalitetnim detaljima, drvena fasada će nas služiti dugi niz godina. Ugrubo, prosječna drvena fasada traje oko 30 godina. Naravno, to ne znači da fasadu ne treba redovito održavati i obnavljati tijekom tih trideset godina. Postoje i stotinama godina stare fasade koje su zaštićene velikim nadstrešnicama kuća, a njihovu trajnost osigurava kvalitetno drvo i izrada. Moramo biti svjesni da je svako drvo najosjetljivije na vodu i vlagu, pa ga od tih čimbenika trebamo maksimalno zaštititi. To znači da drvena fasada mora biti malo podignuta od poda i da joj moramo osigurati odgovarajuću ventilaciju kako bi se fasada mogla brzo osušiti nakon obilnih kiša.

4.2. Konstrukcija drvene fasade  

Drvene fasade uvijek su sastavljene od podkonstrukcija iz tri prikladna dijela. Najprije se postavljaju letvice na koje pričvršćujemo drvene daske fasade. Mogu biti metalne ili drvene, ovisno o sustavu. U skladu s time treba odabrati i ankere preko kojih ćemo pričvrstiti drvene daske na podlogu. Nakon toga slijedi izolacija kako bi se popunile praznine između dasaka. Debljina izolacije može biti od 5 do 20 cm, ovisno o tome jesmo li već upotrijebili izolaciju u nekom drugom sloju fasade. Pojedinačne horizontalne ili okomite letvice ili morale se zatim pričvršćuju na L ili T profile ankera. Između njih moramo ostaviti minimalne fuge kako bi drvo moglo disati. Hoće li letve biti postavljene vodoravno ili okomito, ovisi o orijentaciji drvene fasade. U principu ćemo imati više problema s horizontalnim letvicama jer voda može teći po gornjoj strani letvica i tako namočiti fasadu. To se može izbjeći rezanjem potpornih letvi pod kutom kako bi voda mogla otjecati. Raster letvica ovisi o dimenzijama fasadnih dasaka, a u principu je oko 50 cm.

4.3.- Redoslijed slojeva drvene fasade

1. Podkonstrukcija: podkonstrukcija se sastoji od drvenih nosača odnosno stupova na koje sidrimo potporne letvice. Udaljenosti između potpornih letvica moraju biti precizno usklađene i izmjerene, bez obzira na to montiramo li ih vodoravno ili okomito. Ako se odlučimo za vertikalnu fasadu, trebamo vodoravnu orijentaciju potpornih letvica, kojima moramo zarezati gornju stranu kako bi voda mogla nesmetano otjecati.

2. Izolacija i paropropusna folija: Nakon postavljanja letvica prostore između njih treba ispuniti izolacijom, a zatim nastavljamo s paropropusnom folijom, koja omogućava kući da diše.

3. Završne drvene daske: kada je podkonstrukcija gotova, na nju treba pričvrstiti završne drvene daske naše fasade. Daske su dostupne u različitim dimenzijama i inačicama drva, a učestalost održavanja također je uvjetovana potonjim. Daske se mogu pričvrstiti vijcima horizontalno ili okomito, a ovisi kako ćemo pripremiti konstrukciju. Ako želimo vertikalnu drvenu fasadu, podkonstrukcijske letvice moraju biti orijentirane horizontalno i obrnuto.

5. Cijena drvene fasade

Drvena fasada je jedna od skupljih fasada. Drvo je prirodni materijal poznat po visokim cijenama i fasada nije iznimka. Cijene variraju ovisno o vrsti drva, načinu obrade, dimenzijama vanjskih ploča, debljini izolacije i detaljima izrade. U principu se cijena za izradu drvene fasade zajedno s radovima kreće oko 70 EUR/m2.