Legalizacija objekta

1. Legalizacija objekta

1.1. Neovlaštena ili bespravna gradnja

Neovlaštena gradnja odnosno tzv. gradnja na crno je objekt koji se gradi ili je već izgrađen bez pravomoćne građevinske i uporabne dozvole. Pod pojmom „neovlaštena gradnjaˮ podrazumijeva se cijeli objekt ili samo dio objekta koji je izgrađen i upotrebljava se bespravno, bez odgovarajućih navedenih dozvola. Dio objekta izgrađen bez građevinske dozvole može biti nadgrađen, dograđen ili je riječ o balkonu, terasi, dozidanoj garaži i drugim dijelovima objekta koji se ne mogu ukloniti bez oštećenja objekta.

Neovlaštena gradnja obuhvaća tri vrste gradnje - bespravnu (nelegalnu) gradnju, nesukladnu gradnju i opasnu gradnju.

1.2. Legalizacija objekta i bespravna gradnja

Bespravna gradnja obuhvaća objekte za koje je propisana građevinska dozvola, ali se radovi izvode bez odgovarajuće, pravomoćne građevinske dozvole. Bespravnom gradnjom smatra se i objekt za koji je građevinskom dozvolom dopuštena zamjenska gradnja, ali nije uklonjen u propisanom roku.

1.3. Legalizacija objekta i nesukladna gradnja

Nesukladna gradnja označava gradnju ili radove koji se izvode, a za koje je izdana pravomoćna građevinska dozvola, ali je gradnja  izvedena odnosno radovi se izvode uz kršenje određenih uvjeta iz građevinske dozvole. Nesukladnom gradnjom smatra se i objekt za koji je izdana pravomoćna građevinska dozvola, ali se objekt upotrebljava protivno određenim uporabnim uvjetima i uporabnoj dozvoli.

1.4. Opasna gradnja

Opasna gradnja je gradnja kojom se ugrožava imovina, zdravlje i život ljudi, promet, susjedni objekti ili okolni prostor. To se može odnositi na već izgrađeni objekt ili radove u toku.

2. Koju namjenu ima legalizacija objekta?

2.1. Legalizacija objekta omogućava upis zgrade u katastar

Legalizacijom objekta može se izvršiti uknjižba objekta u katastar. Na taj način vlasnik dobiva kućni broj, ima pravo upisa svoje nekretnine u zemljišne knjige i može dokazati svoje vlasništvo, uz pomoć kojeg se može urediti etažno vlasništvo u višestambenoj zgradi. Legalizacijom objekta vlasnik nekretnine može sklapati pravne poslove kao što je prodaja, kupnja, zamjena i hipotekarni kredit.

2.2. Problemi nelegaliziranih objekata

Ako ne legaliziramo objekt, riskiramo prijavu građevinskoj inspekciji. Bez legalizacije teže je i prodati nekretnine, a gomilaju nam se i problemi s administrativnim procedurama, poput dobivanja subvencije i sl. Građevinskom inspektoru može nas prijaviti fizička osoba ili općina, koja obično traži legalizaciju objekta u roku godinu dana.

Ako se objekt ne legalizira, građevinski inspektor može izreći inspekcijsku mjeru, a zatim i određene sankcije.

2.3. Inspekcija

U slučaju izricanja inspekcijske mjere zabranjeno je poduzimanje niza radnji vezanih za nekretninu, kao što su provedba komunalnog priključka na javnu gospodarsku infrastrukturu, upis i promjena upisa u zemljišne knjige, upotreba objekta ili obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti u objektu, promet zgradom ili zemljištem na kojem se nalazi te zabrana sklapanja svih pravnih poslova, uključujući sklapanje poslova u vezi s kreditom, najmom, osiguranjem, leasingom, kao i drugih pravnih poslova.

3. Koliko stoji legalizacija objekta?

Cijena legalizacije objekta ovisi uglavnom o veličini objekta. Okvirna cijena pregleda podataka, koji uključuje i pregled prostorno-pravnih podataka za parcelu i objekt kreće se oko 200 EUR.. Cijena postupka legalizacije za manje zahtjevne objekte odnosno kuće kreće se od 2 700 EUR. Cijena postupka legalizacije za veće, zahtjevnije objekte kreće se od 5 300 EUR.