Sve što trebate znati prije odabira solarne elektrane

Sve više se ljudi odlučuje biti neovisno o promjenjivim cijenama električne energije. Troškovi ugradnje solarnih elektrana svake godine su sve manji, dijelom i zahvaljujući programima financiranja koje povremeno raspisuje  nadležno ministarstvo. Ugradnja solarne energije u vaš dom može biti pametna investicija iz mnogo razloga, a prije svega zbog znatno nižih troškova električne energije i ekoloških prednosti za okoliš. Iako ne postoji jedinstveno rješenje koje bi odgovaralo svima, nastojali smo u nastavku ovog teksta rezimirati što više informacija koje vam mogu pomoći da shvatite što je doista najbolje rješenje za vas.

1. Zašto je solarna elektrana dobar izbor?

Solarna elektrana je investicija koja se vraća u cca. 7 do 8 godina, nakon čega praktički više nemate troškova električne energije i na taj način postajete neovisni o oscilacijama cijena električne energije. Postavljanje solarne elektrane strateški je smjer same države, zbog čega se i nude subvencije za kupnju solarne elektrane. Za solarnu elektranu na raspolaganju su i povoljni krediti, sa subvencioniranom kamatom, a to znači da investiciju možete otplatiti kroz uštede u troškovima električne energije.

2. Koje vrste solarnih elektrana postoje?

Solarne elektrane se dijele na mrežne, otočne (samostalne) i hibridne elektrane.

2.1. Mrežne solarne elektrane

Priključene su na javnu elektroenergetsku mrežu. One prenose električnu energiju u mrežu i preuzimaju je iz mreže. Država subvencioniranjem podupire proizvodnju električne energije u solarnim elektranama jer se tako smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, kao i štetno ispuštanje CO₂ u atmosferu. Klasične solarne elektrane u pravilu ne osiguravaju električnu energiju za vlastitu opskrbu u slučaju ispada, osim ako imaju spremnike za pohranjivanje električne energije.

2.2. Otočne solarne elektrane

Samostalne solarne elektrane su samodostatne i nisu priključene na javnu elektroenergetsku mrežu. Njihov rad se temelji na akumulatorima ili baterijama, u kojima se skladišti višak proizvedene električne energije. Otočne solarne elektrane najčešće se upotrebljavaju za vikendice, jahte, karavane, solarnu uličnu rasvjetu, komunikacijsku podršku itd.

2.3. Hibridne solarne elektrane

Hibridna solarna elektrana proizvodi električnu energiju za vlastite potrebe, ali je i preuzima iz javne mreže. U slučaju proizvodnje viška električne energije može je prenijeti u mrežu.

3. Solarna elektrana sa ili bez baterije?

Solarna elektrana s baterijom za pohranjivanje električne energije ima niz prednosti u odnosu na klasičnu elektranu:

• uzimajući u obzir subvencije, koje se prioritetno dodjeljuju solarnim elektranama na baterije, cijena elektrane s baterijom za pohranjivanje električne energije bit će  u konačnici slična cijeni klasične elektrane

• u slučaju nestanka struje raspoloživa električna energija će se pohraniti u bateriju koja služi za rezervno napajanje prioritetnih potrošača

• u slučaju nestanka struje solarna elektrana s baterijom za pohranjivanje električne energije će nastaviti s radom, ali klasična solarna elektrana neće.

4. Koje snage treba biti solarna elektrana?

Za male potrošače električne energije postoje programi solarnih instalacija koji osiguravaju neovisnost i samodostatnost. Prije svega ima smisla postaviti solarnu elektranu koja je tako snažna da uglavnom pokriva vaše potrebe za električnom energijom bez viškova. A evo i zašto. Na kraju svake godine obračunava se potrošena električna energija iz mreže i energija dobivena iz solarne elektrane. Ako ste potrošili više nego što je solarna elektrana proizvela, struju ćete doplatiti. Međutim, ako je solarna elektrana proizvela više struje nego što ste je potrošili, višak vam se neće platiti.

Obračun godišnje potrošnje električne energije - ako nemate namjeru u skorije vrijeme dodavati nove potrošače električne energije, onda zbrojite zadnjih 12 računa za struju. Zbir je godišnja potrošnja električne energije u kWh. Međutim, ako planirate dodatne potrošače električne energije (toplinska crpka, električni automobil, IC grijanje, električni radijatori, klimatizacijski uređaji, sauna i sl.), onda i ove vrijednosti trebate dodati trenutnoj godišnjoj potrošnji.

5. Gdje se obično montiraju fotonaponski moduli solarne elektrane?

Solarne ćelije mogu se postaviti na mnoga dostupna mjesta, ali postoje određena ograničenja koja trebamo uzeti u obzir ako želimo učinkovitu solarnu elektranu i brz povrat ulaganja.

•    fotonaponski moduli se u pravilu ugrađuju na krov objekta, u koji je ugrađeno brojilo potrošnje električne energije
•    smjer krova treba biti prema jugu, za ostale smjerove treba obratiti pozornost da će nam za istu snagu trebati više modula. Orijentacija prema sjeveru nije prikladna jer je vrijeme Sunčevog zračenja s te strane vrlo kratko
•    solarnu elektranu treba postaviti na krov stambenog objekta. Također je moguća ugradnja na krovove drugih pomoćnih odnosno gospodarskih objekata (garaža, nadstrešnica, radionica) 
•    postavljanje solarne elektrane na zemljišne površine je izvedivo, ali se ne subvencionira,
•    korisna površina objekta ne smije biti veća od 250 m2 u slučaju jednostambene zgrade odnosno 120 m2 u slučaju višestambene zgrade.

Adekvatnost objekta za ugradnju samodostatnog uređaja provjerava ponuditelj tijekom obilaska.

6. Kako položaj objekta, nagib i orijentacija krova utječu na količinu električne energije koju solarna elektrana proizvodi?

Maksimalna učinkovitost solarne elektrane se postiže kada sunce obasjava solarne ćelije pod kutom od 90 stupnjeva.

Optimalna orijentacija krova je prema jugu, a nagib krova je cca. 35 stupnjeva. Ovo je idealna lokacija za ljetno vrijeme, kada je kada je snaga Sunčevog zračenja najveća. U ljetnim mjesecima (od travnja do kraja kolovoza) dobivamo najviše električne energije. Međutim, kako većina krovova postojećih objekata nema idealan krovni položaj, treba izračunati koliko se električne energije može dobiti na određenom krovu iz 1 kW instalirane snage modula.

7. Jesu li sve regije Hrvatske pogodne za postavljanje solarnih elektrana?

Zbog svoga geografskog položaja Hrvatska ima visoku prosječnu godišnju osunčanost te je među europskim zemljama s najvećim solarnim potencijalom. Hrvatska je država s prosječnih 2.300 sunčanih sati godišnje. Najveći solarni potencijal je na područjima uz Jadransku obalu.

8. Koliku krovnu površinu trebamo za postavljanje solarne elektrane?

Površina koju zauzimaju fotonaponski paneli na krovu objekta ovisi o prethodnoj potrošnji električne energije, odnosno o procijenjenoj godišnjoj potrošnji električne energije (kWh) za svakog potrošača. Što je veća potrošnja, to će samodostatna elektrana zauzimati veću površinu na krovu radi pokrivanja svih energetskih potreba korisnika. Minimalna preporučena površina krova namijenjena za solarnu elektranu je od 31 m², i podobna je za kućanstva s najmanjom godišnjom potrošnjom električne energije.

9. Koje vrste krova su pogodne za montažu solarne elektrane?

Solarne ćelije odnosno fotonaponski paneli mogu se montirati na sve vrste krovnih pokrova (cigleni crijep, lim, tegola, bitumenske folije), različite vrste krovova (jednovodni, dvovodni, viševodni) i krovišta (drvo, čelik, beton).

10. Utječe li ugradnja fotonaponskih modula na garantni rok krova?

Montaža solarne elektrane ne oštećuje krov, a samim time i ne utječe na garantni rok krovnog pokrivača, ako su montažu izveli za to obučeni stručnjaci. Osim toga, izvođač u pravilu jamči nepropusnost krova na spojevima s nosivom konstrukcijom uređaja.

11. Je li prije izgradnje solarne elektrane potrebno zamijeniti krov i/ili obnoviti krovište?

Zamjena krovnog pokrova i/ili obnova krovišta nije uvjet za izgradnju solarne elektrane, ali svakako ima smisla u slučaju starijeg krova i/ili krovišta jer će solarna elektrana dugoročno ostati na krovu.

12. Kako izgleda proces ugradnje solarne elektrane?

Ponuditelji solarnih elektrana obično ugrađuju elektranu po principu „ključ u rukeˮ, što znači da preuzimaju sve aktivnosti, od početnih konzultacija do konačne montaže.

Koraci u izgradnji solarne elektrane:
1. odabrani ponuditelj solarne elektrane će posjetiti vaš objekt i s vama utvrditi detalje
2. ponuditelj će sastaviti ponudu sa svim detaljima
3. vi se opredjeljujete za ponudu
4.  slijedi priprema zahtjeva i dokumentacije za dobivanje elektro suglasnosti i subvencije ako postoji mogućnost (priprema odabrani ponuditelj)
5. postavljanje solarne elektrane
6. priključivanje solarne elektrane na elektromrežu
7. ponuditelj vas na kraju upoznaje s upotrebom solarne elektrane.

13. Koliko stoji izgradnja solarne elektrane?

Cijena izgradnje solarne elektrane ovisi o više čimbenika. Ponuditelji vam može napraviti informativni izračun na temelju dvaju ključnih podataka: godišnje potrošnje električne energije na mjernom mjestu (kWh) i vaše adrese (lokacije). Za predodžbu navodimo da je trošak izgradnje solarne elektrane oko 1000 € po kW snage elektrane.Za manje (ispod 11 kW) elektrane može biti nešto veći, a za veće i manji. Cijena također ovisi o vrsti krovnog pokrova, potrebnoj konstrukciji i zahtjevnosti te opsegu svih ostalih radova.

Dobra vijest je da stopa PDV-a za ugradnju vlastite solarne elektrane iznosi 0 %. Ova stopa vrijedi za projektiranje, svu potrebnu opremu, kao i usluge za ugradnju solarne elektrane u kućanstvima i javnom sektoru.

14. Kako do subvencija?

Posljednjih godina objavljen je niz javnih poziva za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije, kako u kućanstvu tako i u industriji. Većina takvih natječaja može se pronaći na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i na stranicama europskih strukturnih i investicijskih fondova. Iznosi subvencija razlikuju se ovisno o vrsti natječaja te ovisno o tome gdje će se elektrana nalaziti.

15. Rok povrata investicije u solarnu elektranu

Rok povrata ulaganja u elektranu ovisi o trošku samog sistema i izgradnje, no u prosjeku je to oko 7,5 godina (bez subvencija i prema trenutnim tržišnim uvjetima), a solarna elektrana radit će 30 i više godina. Solarna elektrana se isplati svim potrošačima električne energije, a osobito velikim potrošačima. Nakon puštanja u rad znatno se smanjuju troškovi električne energije, čak i do 75 %.

16. Održavanje solarne elektrane

Solarna elektrana ne zahtijeva posebno održavanje. Preporučuje se pregled svake 2 godine i čišćenje modula ako je potrebno (svake 3 - 4 godine). Ovo se posebno preporučuje tijekom dugih razdoblja bez kiše i na mjestima gdje ima puno prašine.

Rad solarne elektrane moguće je pratiti putem internetske aplikacije. Tamo u nekoliko sekundi dobivamo informaciju o radu svih elemenata solarne elektrane te možemo odmah reagirati ako se pojave bilo kakve pogreške. Dostupni su podaci o trenutnoj snazi solarne elektrane, o proizvedenoj energiji (dnevna, tjedna, mjesečna, godišnja i ukupna energija), kao i podaci o radu pojedinih modula.

17. Garancije i osiguranje solarne elektrane

Osim osnovne garancije na pojedine elemente solarne elektrane vrijede i različiti rokovi garancija i jamstva (točni uvjeti navedeni su u dokumentima pojedinih proizvođača). Bez obzira na navedene garancijske i jamstvene uvjete, solarnu elektranu ima smisla osigurati u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta.