Za područje

    Grad traminca i bogate kulturne baštine – kakve sve ljepote krije Ilok?

    Članak je pregledalo čak 2746+ korisnika
    Ilok se razvio na Dunavu, između obronaka Fruške gore, na području Srijema. Najistočniji je grad naše zemlje i administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ilok je grad s dugom i bogatom vinskom tradicijom. Vinogradi su na njegovom području bili zasađeni još u doba Ilira. Među nadaleko poznatim vinima Iločkog vinogorja svojom se kvalitetom ističe traminac. Osim vinske, ovo je i grad bogate kulturne baštine, što zorno pokazuju građevine koje ponosno prkose zubu vremena već stoljećima. Mi vas upoznajemo s njima!

    Tekst: Tanja Prolić

    Srednjovjekovna jezgra grada Iloka, jedna je od najvećih i urbanistički važnijih fortifikacijskih kompleksa sjeverne Hrvatske i Podunavlja. U pitanju je nacionalna zaštićena kulturna baština, kompleks najviše kategorije, koji posjetiteljima omogućuje putovanje kroz vrijeme i šetnju kroz stoljeća. U srednjovjekovnoj jezgri grada Iloka smjenjivali su se vladari i narodi, gradile su se različite građevine, stoga se unutar jezgre grada nalazi više spomenika i arhitektonskih zdanja, među kojima se ističu tri – Iločka utvrda, palača Odescalchi i Crkva Sv. Ivana Kapistrana.

    Iločka utvrda – zidine koje skrivaju povijesne znamenitosti

    Područje na kojem se danas nalazi iločka utvrda bilo je naseljeno još u prapovijesti – mlađem kamenom dobu, a zatim u brončanom i željeznom dobu. Naselili su ga i Rimljani, koji su zbog kontrole Dunavsko-panonske ceste i granice uz rijeku podigli prvu graničnu utvrdu i naselje Cuccium.

    Hrvatsko-ugarski velikaš Nikola Kont Orahovički započeo je gradnju Iločke utvrde u 14. stoljeću, ali ju nije dovršio. To su uspješno izveli njegovi potomci Lovro Iločki i Nikola Iločki, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda Transilvanije i titularni kralj Bosne. Razdoblje njegove vladavine poznato je i kao zlatno doba grada Iloka.

    Iločka utvrda
    Iločka utvrda, izvor: Turistička zajednica grada Iloka.

    Kako bi spriječio prodor Osmanlija s istoka, Nikola Iločki je počeo utvrđivati Ilok. Cijeli je grad opasao bedemima u obliku izduženog četverokuta, čiji su temelji bili izgrađeni od čvrstog kamena, a zidovi od opeke. Ojačao ga je s tri kule u obliku četverokuta, tri zaobljene polukule, jednom cilindričnom kulom, a na jugozapadu jakom utvrdom i kruništima cijelom duljinom.

    S obzirom na tip konstrukcije i građevne elemente, može se reći da iločka utvrda ima stilske značajke kasnogotičke i ranorenesansne vojne arhitekture.

    U razdoblju od 1526. do 1688. godine Ilokom su vladali Turci, a iz tog su povijesnog razdoblja sačuvani vrijedni spomenici. Unutar čvrstih zidina utvrde Nikole Iločkog još uvijek možete vidjeti tursku kupelj – hamam i dobro očuvani grob – turbe svetog derviša iz vremena Sulejmana Veličanstvenog.

    Također, vrlo je zanimljiva arhitektura parka, unutar utvrde i na njenim padinama. Osobito se ističe vlastelinski iločki park, bogat raznim biljnim vrstama. Njegov najstariji stanovnik je takozvani živi fosil, stablo ginko biloba.

    Na ulazu u park nalazi se spomen povratku Iloka u granice Hrvatske, dar istarskog kipara Mate Čvrljka. Ova monumentalna kamena skulptura "Portal", dar Istre prognanom Gradu Iloku, dimenzija je 3,70x2,40x0,60m i težine oko 10 tona. Simbolizira ulazna vrata u konačno cjelovitu Hrvatsku, zatim križ kao simbol kršćanstva i patnje, dok istarski kamen predstavlja spomen na teške prognaničke dane Iločana provedene u Istri.

    Tu je također posebna verzija iločkog grba knezova Odescalchi, dok na samoj zgradi palače, o kojoj će biti riječi u nastavku, postoje inačice grbova te plemićke obitelji.

    Kompletna utvrda i pojedini objekti unutar nje su trenutačno u projektu rekonstrukcije i revitalizacije, financiranom iz EU fonda i Vlade RH, uz sudjelovanje lokalne zajednice.

    Tvrđava u Iloku
    Tvrđava i građevine u njoj, izvor: Turistička zajednica grada Iloka.

    Palača Odescalchi/Muzej grada Iloka - potpora vinarstvu i očuvanju kulturne baštine

    Riječ je o impresivnoj građevini koja je sagrađena na temeljima dvora najznačajnijeg iločkog vladara – Nikole Iločkog iz 15. stoljeća. A zašto baš dvorac Odescalchi? U 17. stoljeću, kao naknadu za pomoć u oslobađanju grada Iloka od Osmanlija, car Leopold je darovao ovu zgradu, zajedno s cijelim iločkim vlastelinstvom, koje se u to vrijeme prostiralo velikim dijelom Srijema, papi Inocentu XI Odescalchi, odnosno njegovoj kneževskoj obitelji. Razdoblje njihove vladavine bilo je drugo zlatno doba grada Iloka.

    Palača Odescalchi
    Palača Odescalchi, izvor: Turistička zajednica grada Iloka.

    Papini nećaci, aristokrati iz Italije, dograđivali su je i stilski mijenjali u nekoliko navrata, da bi konačno bila u barokno-klasicističkom stilu. Ispod palače su uredili, za ono vrijeme izrazito moderne vinske podrume te dali snažnu potporu vinogradarstvu i vinarstvu na ovim prostorima. Nakon Drugog svjetskog rata obitelj Odescalchi napustila je svoje iločko vlastelinstvo, a njihovi potomci i danas su dio talijanskog plemstva i žive nedaleko od Rima.

    Još jedna građevina koja predstavlja ostavštinu te plemićke obitelji je ladanjsko imanje palača Principovac, izgrađena 1864. godine. Nalazi se u neposrednoj blizini centra naselja, u vinogradima, na brežuljku odakle se pruža impresivan pogled na Ilok, Srijem i Bačku.

    Palača Odescalchi je središnje zdanje srednjovjekovne jezgre Iloka. Zaštićeni je spomenik hrvatske baštine. U njoj je smješten Muzej grada Iloka, koji čuva bogatu arheološku, povijesnu i etnografsku građu.

    Muzej u Iloku osnovan je 1952. godine kao Gradski muzej na inicijativu prof. dr. sc. Antuna Bauera, a 1969. godine preseljen je u obnovljenu palaču Odescalchi.

    U projektu „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedolˮ od 2005. godine provode se intenzivna arheološka, restauratorska i konzervatorska istraživanja. Između ostalog, obnovljen je spomenički dio palače, te pet godina kasnije predstavljen novi, suvremeni muzejski koncept i postav.

    Muzej grada Iloka obuhvaća više od 95 tisuća raznih artefakata prikupljenih uglavnom na području grada Iloka i njegovih naselja, ali i iz drugih izvora. Muzej grada Iloka podijeljen je na nekoliko odjela: arheološki, kulturno-povijesni, etnografski i galerijski odjel, muzejsku knjižnicu i dokumentacijski odjel. Jedna od pretpostavki muzeja je prezentacija i očuvanje srednjoeuropskih, podunavskih i multikulturalnih obilježja iločkog kraja.

    Na prvom i drugom katu prikazan je kulturno-povijesni i društveni razvoj iločkog kraja, ratovi u 20. stoljeću, te galerija umjetničkih djela i spomen-galerija uglednika, a u potkrovlju je etnografski odjel.

    No posjetiteljima nije privlačna samo palača Odescalchi, već i njena neposredna okolica, koja je dio cjelovite prezentacije kompleksnog spomenika kulture. Atrij palače, kao muzej na otvorenom, pruža, osim artefakata, veličanstven pogled na Dunav.

    Crkva, samostan i svetište sv. Ivana Kapistrana – mjesto nalaženja duhovne snage

    Franjevci se u Iloku prvi put spominju u 14. stoljeću, kada je vojvoda Ugrin sagradio ovu crkvu. Dovršena je 1349. godine. Kada je izgrađena, ova sakralna građevina bila je posvećena Majci Božjoj, a od 1700. godine posvećena je franjevcu Ivanu Kapistranu.

    Samostan sv. Ivana Kapistrana
    Crkva, samostan i svetište sv. Ivana Kapistrana, izvor: Turistička zajednica grada Iloka.

    Sv. Ivan Kapistran, apostol Europe i slavni borac protiv krivovjerja i osmanskih ratova, umro je i sahranjen je u Iloku. Ilok je bio cilj Kapistranovih želja, više puta je rekao neka se njegovo tijelo pokopa upravo u ovom gradu. Iločku utvrdu smatrao je veoma važnom, ne samo iz strateških razloga, nego prije svega iz kršćanskih razloga. Braći franjevcima poručio je: „Ovo mjesto treba čuvati. Kad moje kosti pokapate, ne idite iz Iloka!ˮ Ivan Kapistran proglašen je svetim 1690. godine, a ćelija – kapelica u kojoj je bolovao i umro 1456. godine – sačuvana je u izvornom stanju te je danas često odredište hodočasnika i svih onih koji u njoj pronalaze duhovnu snagu i vjeru.

    U čast i slavu sv. Ivana Kapistrana, nakon njegove je smrti Nikola Iločki obnovio i dogradio crkvu 1468. godine. Kao nadgrobna crkva sveca postala je pretijesna za mnoštvo hodočasnika.

    Građena je u gotičkom stilu, a obnavljana je u razdoblju baroka i neogotike, čime se  već izvana ističe svojom arhitekturom – kombinacijom stilova i posljednjom restauracijom, koju je vodio poznati arhitekt Herman Bolle. On je u interijer integrirao čak i elemente vinogradarstva, poput grožđa i lišća vinove loze, što je u tom razdoblju bilo vrlo hrabro i napredno.

    Unutar samostana nalazi se i postav „Zavičajniciˮ, a tu je i kula koja posjetiteljima omogućuje da dožive Ilok iz druge perspektive. Naime, kroz prozore kule, s visine od 100 metara, pruža se impresivan pogled na okolicu. To je vidikovac i mini muzej u jednom, s prikazima Kapistrana i Hunjadija (Sibinjanin Janka). U sklopu samostana dugo je bila bogoslovija.

    Ilok, grad na krajnjem istoku Hrvatske, ima doista mnogo toga za ponuditi svojim posjetiteljima. Ovdje sve vrvi od povijesti – od građevina koje govore o svojim tvorcima i vremenu kada su nastajale, do vinskih podruma koji uspješno čuvaju tradiciju ovoga kraja i stoljećima čuvaju najkvalitetnija vina, među kojima je i nadaleko poznato vino traminac.

    2746
    Autor: eMajstor.hr

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uredan dom

    Magazin sa svježim idejama i savjetima naših autora za uređenje doma.