Oblik krova: jednovodni, dvovodni ili viševodni krovovi?

1. Što sve utječe na oblik krova

1.1. Nagib krova ovisi o željama naručitelja

Prvi aspekt koji utječe na oblik krova i koji treba istaknuti su želje naručitelja. Naručitelji nerijetko traže robusne, neujednačene krovove odnosno krovove razlomljene na više cjelina. Međutim, treba naglasiti da odabir takvog krova nije najbolje rješenje. Što je krov razlomljeniji, veći je gubitak topline kroz krov. Takvi krovovi imaju i više krovnih ravnina, prema tome i više spojeva koji su osobito problematični s aspekta propuštanja, pa je kod takvih krovova veća šansa da će krov negdje prokišnjavati. Naravno, takav „razigrani” krov ni s estetskog aspekta nije baš najbolje rješenje i teško se uklapa u okoliš.

1.2. Vremenski uvjeti i nagib krova

Drugi aspekt koji utječe na takozvanu artikulaciju krova su vremenski uvjeti. Na primjer, arhitektura krova u alpskom okruženju razlikuje se od primorske arhitekture krova. Alpske kuće imaju strmiji krov kako bi voda i snijeg mogli brže otjecati s krova, dok su krovovi na primorju ravniji, uglavnom zbog jakog vjetra i manje količine oborina.

1.3. Nagib krova uvjetuje i mikrolokacija

Osim geografskog položaja i lokalne klime, na oblik i nagib krova utječe i mikrolokacija. Osobito u krševitim planinskim predjelima, gdje mogu biti velike razlike u oborinama, Sunčevoj svjetlosti i vjetru na vrlo malim udaljenostima.

2. Nagib krova i propisi

U nekim je područjima nagib krova zakonski propisan radi očuvanja tipične i autohtone arhitekture sela ili pojedinih geografskih područja. Na taj se način čuvaju arhitektonska obilježja izgrađenog krajobraza. Podatak koliki treba biti nagib krova možete pronaći u informaciji o lokaciji koju dobivate od upravne jedinice, ona ukazuje na raspon krovnog nagiba.

Obratite pažnju na propise jer ako krov ne uskladite sa zakonskim propisima, nećete dobiti građevinsku dozvolu!

3. Dvovodni krov

3.1. Klasični dvovodni krov

Najčešći oblik krova u našoj regiji je dvovodni krov. To je konstrukcija u kojoj se krov formira pomoću dviju kosina koje su pričvršćene zajedno pod određenim kutom. Ovisno o kutu nagiba, razlikujemo klasičan simetrični krov, slomljeni tip i asimetrični krov. Dvovodne krovove su u našoj regiji prije svega diktirala prirodna obilježja i vremenski utjecaji. Dvovodni krov je ujedno najčešće propisivani krov, s nagibom od 30 do 50 stupnjeva.

3.2. Nagib dvovodnog krova

Ovisno o stupnju nagiba krovnih ploha, razlikujemo strme i ravne krovove. Dvovodni krov s nagibom od 20 - 30 stupnjeva smatra se ravnim krovom, dok se dvovodni krov s nagibom između 50 i 55 stupnjeva smatra vrlo strmim krovom. Nagib dvovodnog krova je važan s aspekta upotrebljivosti potkrovlja odnosno prostora ispod krova. Ako želimo da potkrovlje ispod dvovodnog krova bude useljivo, potreban nam je ili strm nagib ili viši koljenasti zid. Minimalna korisna svijetla visina je 1,68 m. Niži dijelovi prostorije od ove granice ne smatraju se upotrebljivima odnosno stambenim prostorom i ne uračunavaju se u korisnu površinu objekta.

Naravno, u dijelove potkrovlja koji su niži od 1,68 m još uvijek možemo smjestiti određene komade namještaja, poput kreveta, stola i niskih ormara, ali se u tim dijelovima prostora ne možemo normalno kretati.

3.3. Dvovodni krov i koljenasti zid

Potkrovnim odnosno koljenastim zidom reguliramo visinu dvovodnog krova i utječemo na korisnu površinu prostora ispod krova. Što je viši koljenasti zid, to će biti viši strop u mansardi ispod krova. Ako ne želimo koljenasti zid, onda trebamo izgraditi vrlo strmi dvovodni krov. Idealan nagib je u tom slučaju nagib između 50 i 55 stupnjeva. No treba znati da veći nagib krova znači puno viši krov. Gotovo svugdje informacija o lokaciji određuje najveći dopušteni apsolutni kut objekta, koji dvostrešni krov ne smije prijeći, pa treba precizno izračunati visinu najviše točke krova u odnosu na nagib.

4. Jednovodni krov

Sve se više grade jednovodni krovovi, odnosno krovovi s blagim nagibom na jednu stranu. Taj oblik krova ima smisla kada želimo iskoristiti osunčanu stranu objekta. Ako želimo južnim dijelom objekta uhvatiti što više Sunčeve energije i svjetlosti te smanjiti toplinske gubitke objekta, onda je jednovodni krov najbolje rješenje. Jednovodni krov ima smisla i ako su sve spavaće sobe orijentirane na jednu stranu fasade, a s druge strane imamo samo hodnik koji ih povezuje. Osim toga, ovaj oblik krova je popularno rješenje za vikend kućice.

No ipak s ovim oblikom krova treba biti oprezan jer kuća često zna ispasti neskladna i dizajnerski neatraktivna.

5. Viševodni krov

Viševodni krov je prikladan za objekte koji ne trebaju korisnu mansardu ili potkrovlje. Budući da takav krov ima četiri strane koje se obično spajaju u sredini, može biti i nešto niži od dvovodnog krova. Ovaj tip krova je idealan za objekte s kvadratnim tlocrtom. Viševodni krovovi nekada su bili vrlo popularni. Posebice su krasili starogradske vile kvadratnog tlocrta, no danas se sve manje upotrebljavaju.

6. Ravni krov

Ravni krov je sve popularniji. Za javne objekte je praktički već uobičajeno rješenje, budući da ga je izrazito jednostavno izgraditi. Međutim, danas se sve više pojavljuje i na obiteljskim objektima. Ravni krov ima smisla ako se dobro uklapa u prostor. Obično je dobro rješenje za urbane sredine koje ne obiluju oborinama. Takav dizajn također ima veliku prednost kada želimo nadomjestiti prostor koji zauzima naš objekt, odnosno kada oko objekta nemamo dovoljno mjesta, pa taj manjak želimo nadomjestiti krovnom terasom ili zelenim krovom.

Informacije o cijenama možete pronaći u kalkulatoru cijena.

Za pomoć pri gradnji obratite se sustavu Emajstor.hr, pošaljite nam upit ili nam postavite pitanje.