Kamene ograde: gabionska kamena ograda i zidane kamene ograde

1. Kamena ograda nije nov izum

Kamene ograde nisu suvremena ideja, budući da su dio naše svakodnevice još od prapovijesti, kada su jedini građevinski materijali bili kamen, drvo i zemlja, odnosno glina. Ljudi su ih prije svega gradili kako bi zaštitili svoj dom, od vjetra ili neželjenih gostiju i pogleda, od lokalnih materijala koji su se nalazili u njihovoj neposrednoj blizini. Tamo gdje je bilo puno stijena i kamenja upotrebljavali su manje komade stijena i od njih gradili zid, često bez veziva i žbuke. Takva tehnika gradnje, koja se danas rijetko upotrebljava, naziva se suhozid. U nekim krajevima su kameni zid učvršćivali i vezivom, najčešće glinom, ili kasnije cementnim mortom, i tako ga konstrukcijski ojačali.

2. Kamene ograde – da ili ne?

2.1. Prednosti kamene ograde

Jedna od glavnih prednosti kamene ograde je njezin lijep, prirodan izgled koji se savršeno stapa s okolišem. Kamena ograda je poželjna ako živite pored šume ili u nekom drugom prirodnom staništu koje bi beton potpuno degradirao. Još jedna prednost kamene ograde je to što je izrađena od materijala koji je ekološki prihvatljiv. Ako se radi o suhozidu, kamena ograda se može u potpunosti reciklirati, pa i ako dodamo vezivo poput cementnog morta, njegov utjecaj na okoliš je još uvijek zanemariv. Čak je i ova opcija i dalje ekološki mnogo prihvatljivija od ograde od armiranog betona.

Ograde možemo zidati od pločastog kamena, lomljenog kamena i od rezanog kamena. Najpovoljnije su ograde od pločastog i lomljenog kamena.

Ograde od prirodnog kamena su stabilne i čvrste, praktički neuništive. Kombiniranjem boja kamena, njihovog presjeka i slično, dobivamo vrlo lijep dekorativni element koji će naš dom izdvojiti od ostalih u okolišu. Kamene ograde također ne zahtijevaju veće popravke. Relativno se lako održavaju, ali ih treba svake godine prati kerherima ili mlazovima vode pod tlakom, budući da se na njima nakuplja mahovina.

2.2. Nedostaci kamene ograde

Nažalost, kamene ograde danas nisu najjeftinije. Ako vam je cijena glavni faktor, kamena ograda će se vjerojatno pokazati skupom. Još jedan nedostatak kamene ograde u usporedbi s drvenima je da se pojedine vrste kamenih ograda ne mogu graditi bez bagera, zbog težine samih stijena. Također za razliku od drvenih,  za izradu kamenih ograda u pravilu ne možemo upotrebljavati domaće kamenje jer nije svejedno kojeg je oblika i veličine – kamenje za kamene ograde ćemo u većini slučajeva morati naručiti od dobavljača kamenih ograda, a to znači da se kamenje često prevozi iz drugih dijelova zemlje ili čak kontinenta.

Kamene ograde mogu se pokazati manje prikladnima ako živite u toplijim geografskim područjima, budući da će mnoge neželjene životinje, posebice zmije, gušteri i škorpioni, naći svoj dom u rupama između stijena.

3. Prva vrsta kamene ograde: zidanje kamenom

3.1. Suhozid ili suvremene inačice?

Prva vrsta kamenih ograda su „zidane” kamene ograde, gdje se komadi stijene slažu jedan na drugi. Suvremene inačice podrazumijevaju spajanje cementnim mortom, dok bez veziva dobivamo tradicionalni, takozvani suhozid, koji zahtijeva više strpljenja od prve metode, koja je puno jednostavnija i zahtijeva manje predznanja.

3.2. Polaganje kamena

Polaganje kamena nije tako lako kao što izgleda. Iako tradicionalne kamene ograde često nisu imale temelje, danas se izrada temelja preporučuje, kako bi se produžio vijek ograde. Zbog nepravilnih oblika i različitih veličina i debljina kamenja, polaganje kamena je znatno zahtjevnije od polaganja cigli od opeke ili betona. Počinje se sa slaganjem većih komada kamena, zatim se dodaje cementna žbuka (ako smo se odlučili za nju) i manji komadi stijene, koji služe za popunjavanje praznina. Odlučimo li se za cementni mort, treba težiti tome da fuge budu ravnomjerne. S estetskog gledišta, najbolje je da fuge budu što manje, idealno do 2 cm debljine.

3.3. Dodatni savjeti za fugiranje

Cementna masa može se sastojati od pijeska, cementa, vode i aditiva za elastičnost. Prije početka cementiranja prazni prostor ili fuge između kamenja treba očistiti od prašine, lišća i drugih nečistoća. Izbjegavajte fugiranje pregrijanog ili hladnog kamena jer se takav materijal maksimalno skuplja ili rasteže, pa takve fuge kasnije mogu brzo popucati. Kada završite s radovima, treba pričekati nekoliko dana da se kamena ograda potpuno osuši. Na kraju slijedi čišćenje kamena, uklanjanje cementnog mlijeka i komadića žbuke. Također treba zaštititi kamen od prljavštine posebnim premazima za mokar ili suh izgled.

4. Kamene ograde: gabioni, žičani koševi

Gabion je još jedna vrsta kamene ograde, koja predstavlja moderniziranu i pojednostavljenu verziju tradicionalne zidane kamene ograde. Sama riječ je talijanskog porijekla, gdje riječ gabbia znači kavez, a gabbione velika košara. Kao što sam naziv govori, radi se o zatvorenim žičanim košarama koje su nastale spajanjem rubova mrežastih panela pomoću spiralnih žica. Popunjavaju se kamenom ili kombinacijom kamena i nekog drugog dostupnog materijala. Preporučuje se da se za ispunu upotrijebi kamen s certifikatom zaštite od smrzavanja. 

Gabioni se jednostavno montiraju i dugo traju. Održavanje gotovo da nije potrebno. Imaju veliku prednost u odnosu na zidane kamene ograde zbog uštede materijala i rada. Osim toga, ove ograde pridonose zadržavanju buke iz okoliša i estetski su vrlo privlačne. Na račun prirodnog, ali i modernog (estetskog) izgleda, kamene ograde – gabioni – savršeno se uklapaju u okoliš i vašu kuću. Mogućnosti izgleda kamenih ograda – gabiona su gotovo neograničene. 

Gabioni su modernija i jednostavnija verzija tradicionalne kamene ograde. Njihova proizvodnja je nešto jeftinija.