Za područje

    Općina Viškovo: Očuvanje tradicije i ostavštine predaka

    Članak je pregledalo čak 3376+ korisnika
    Tražite destinaciju gdje ćete pobjeći od užurbane svakodnevice, „napuniti baterije” pozitivnom energijom i opustiti se? Mjesto gdje možete uživati u istraživanju povijesti i kulture kroz posjete veličanstvenim građevinama? Možda ste ipak planirali aktivni odmor i svoje slobodno vrijeme želite provesti vozeći bicikl ili u šetnji kroz zelene krajolike? Jeste li gurman koji pridaje veliku važnost gastronomskom užitku i bogatstvu restorana i konoba? Ako ste se pronašli u nekom od ovih pitanja, onda je vrijeme da posjetite općinu Viškovo!

    Tekst: Tanja Prolić

    Viškovo se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, sjeverozapadno od Rijeke. Smješteno je na 20 km² brežuljkastog terena. Od 6 000 stanovnika, koliko je općina imala prije 28 godina, danas je taj broj narastao na 17 000 ljudi. 

    Viškovo je nastalo u 18. stoljeću, a danas je sinonim za rast i razvoj te ugodan život. Ovdje će vas dočekati bogatstvo kulturnih dobara s UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, među kojima prednjače Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Primorja i Pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine. Općina Viškovo vrlo je atraktivna za život i za turističke posjete, zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti s Rijekom, blizini Opatije i graničnog prijelaza sa Slovenijom, zbog nestvarne prirode, mora, čarobnih plaža nadohvat ruke i prekrasnog pogleda na čitavi Kvarnerski zaljev. Svi koji vole aktivni odmor moći će uživati u vožnji biciklom kroz prekrasne predjele, a tu su i brojne pješačke staze i šetnice. Kraj je čuven i po ukusnoj hrani, pa tako ljubitelje dobrog zalogaja čekaju brojni restorani, slastičarnice i konobe.

    O zanimljivoj povijesti ove općine govore brojna građevinska umijeća i vrijedni elementi graditeljstva. U ovom članku osvrnut ćemo se na najzanimljivije.

    Crkva sv. Mateja – spomen zaštitnika bankara, računovođa i poreznika

    Ovaj sakralni objekt nalazi se u centru Viškova i svojim izgledom prostorno dominira središtem. Crkva potječe iz 19. stoljeća, točnije sagrađena je 1862. godine na mjestu nekadašnje niske kapelice s jednim oltarom, okrenute prema moru, čije je vrijeme izgradnje nepoznato.  Glavni oltar crkve izradio je domaći klesar Mate Širola. Godine 1902. na pročelju crkve su postavljeni blagoslovljeni kipovi sv. Petra i Pavla.

    Crkva sv. Mateja
    Crkva sv. Mateja, autor: Arsen Miletić

    Tri godine nakon izgradnje crkve tršćansko-koparski biskup Bartol Legat posvetio ju je svetom Mateju, o čemu svjedoči spomen-ploča na pročelju. Sliku sv. Mateja, zaštitnika župe i grada, koja krasi glavni oltar crkve izradio je domaći slikar Ivan Baštijan 1863. godine. Sveti Matej je inače po zanimanju bio carinik. Bio je i evanđelist, autor jednog od četiri evanđelja. Danas se smatra zaštitnikom bankara, računovođa i poreznika. Povodom blagdana zaštitnika Općine Viškovo sv. Mateja u gradu se svake godine u rujnu održava tradicionalna manifestacija Matejna, koja je ujedno i najveća viškovačka manifestacija.

    Umijeće suhozidne gradnje – preobrazba krša u svrhu agrarne proizvodnje

    Bilo da uživate u laganoj šetnji šetnicama ili vožnji biciklističkim stazama Viškova i Riječkog prstena, oduševit će ovaj način gradnje. Cijela općina Viškovo premrežena je vijugavim suhozidima – gromačama; protežu se uz ceste, razdvajaju parcele i podupiru lijehe. Po svojoj jednostavnosti i dugovječnosti gromače su metafora lokalnog života. Prekrivene mahovinom, sada kao i prije, čuvaju uspomene na mukotrpan rad koji ih je stvorio. Ovakav je način gradnje čovjek na jadransko-dinarskom području Hrvatske upotrebljavao od prapovijesti.

    Suhozid
    Umijeće suhozidne gradnje, autor: Marko Gracin

    Umijeće suhozidne gradnje podrazumijeva umijeće izrade kamenih konstrukcija, ali bez upotrebe vezivnog materijala; u užem smislu, odnosi se na zidanje lomljenim kamenom bez obrade ili s minimalnom obradom, dok kao širi pojam može podrazumijevati i polaganje kamenih ploča za popločavanje i pokrova, zatim gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva.

    Raširenost ovog načina gradnje, tehnička dostignuća i značaj za zajednicu povezani su s intenzitetom naseljenosti i gospodarske aktivnosti te s načinom i sredstvima preuređenja krša u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Kako je zemlja bila „škrta”, stvorila se potreba za mnogo manjih obradivih parcela kako bi se prehranilo stanovništvo. Parcele su se stoga redovito krčile, a izvađeno kamenje pažljivo postavljalo na međe kako stoka ne bi ušla na tuđu parcelu i napravila materijalnu štetu.

    Ovo nekada nezamjenjivo graditeljsko umijeće potpuno je opravdano zaslužilo svoje mjesto na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine.

    Tornice i šterne – izvor života i mjesto okupljanja

    Prije izgradnje modernih vodovodnih mreža ljudi su u naseljima koja su bila udaljena od izvora vode gradili šterne (cisterne), koje su se smatrale izvorom života. Bile su odlično rješenje i za područja u kojima nije bilo moguće zadržavanje vode, kao posljedica reljefnih karakteristika, pa su tu uvjeti za život bili vrlo nepovoljni.

    Svako mjesto u općini Viškovo je u svom središtu imalo barem jednu šternu. Najstarija šterna je sagrađena 1857. godine u Saršonima.

    Šterna
    Šterna, autor: Marko Gracin

    U početku su postojale samo poneke šterne, ukopane u zemlju i pokrivene posebno postavljenim kamenom. Već u 19. stoljeću počele su se graditi kolektivne, komunalne šterne, budući da je izgradnja šterne bila velik financijski i građevinski zahtjevan pothvat. Voda se dovodila cijevima sa svih obližnjih krovova.

    Šterne su bile i mjesto okupljanja, druženja, razmjene informacija i zabave – a danas podsjetnik na prošlost i nekadašnji način života.

    Tornica
    Tornica, autor: Marko Gracin

    Tornica je karakterističan graditeljski element ruralnih naselja Kvarnera. To je polukružna prigradnja kući koja je služila kao kuhinja gdje se nalazilo ognjište s napom, odnosno dimnjakom i često krušna peć. Ognjište je bilo središnji prostor domaćinstva, pa su kuhinju, kao glavnu prostoriju, nazivali: kućom. Tijekom zimskih mjeseci služila je za grijanje, a obitelj se tu svakodnevno okupljala radi zajedničkog obroka.

    Podaci o tornicama na području Kvarnera, Kastavštine, Liburnije i Grobnika sežu daleko u prošlost, čak i više od pola tisućljeća. Vezuju se isključivo za kuće koje su građene u ruralnim naseljima u zaleđu Kvarnerskog zaljeva, budući da gradske kuće, koje su bile zbijene jedna do druge nisu imale mjesta za tornicu.

    Spomen-dom „Ivan Matetić Ronjgov” – život i stvaralaštvo velikog umjetnika

    Viškovo je iznjedrilo mnoge poznate osobe tijekom svog razvoja. Jedan od njih je i Ivan Matetić Ronjgov, poznati skladatelj i glazbeni pedagog. Život je posvetio proučavanju i promicanju glazbenog folklora rodnog kraja, Istre i Hrvatskog primorja. Rođen je u Ronjgi kraj Viškova, 10. travnja 1880. godine.

    Spomen-dom „Ivan Matetić Ronjgov” u Viškovu je muzejsko-memorijalnog karaktera, u njega je smještena istoimena Ustanova u kulturi.  

    Njegova rodna kuća danas je spomen-dom muzejsko-memorijalnog karaktera. Spomen-soba nalazi se u istoj prostoriji u kojoj je rođen Ivan Matetić Ronjgov i predstavlja izložbeni nukleus spomen-doma. Tu se nalaze svi važniji dokumenti vezani za njegov život i stvaralaštvo. Uz originalne osobne dokumente, kroz fotografije i druge predmete, prikazan je njegov život od rođenja 1880. do smrti 1960. godine, njegov profesionalni put, učiteljski rad, domoljublje, kao i rad na buđenju nacionalne svijesti. Od fotografija izdvajaju se: fotografija s majkom, fotografija s njegovih praizvedbi u društvu poznatih domaćih skladatelja (Grgoševića, Gotovca i Tajčevića). Na zidu je i originalno odlikovanje Orden rada I. reda, koje je Matetić dobio od maršala Tita za stvaralački rad na području glazbene kulture.

    Spomen dom Ivan Matetić Ronjgov
    Spomen-dom „Ivan Matetić Ronjgov”, autor: Marko Gracin

    Glazbena učionica-slušaonica najveća je prostorija u spomen-domu, opremljena za audioreprodukciju i videoreprodukciju, a na zidnim vitrinama nalaze se faksimili skladateljevih autograma. U toj se prostoriji održavaju predavanja, pogovori, znanstveni skupovi i popratne priredbe vezane za značajnije manifestacije Ustanove, poput „Matetićevih dana”, „Proljeća u Ronjgima”, „Mantinjade pul Ronjgi”, „Kanata pul Ronjgi” itd.

    Ustanova u kulturi „Ivan Matetić Ronjgov” nastala je iz Kulturno-prosvjetnog društva „Ivan Matetić Ronjgov”, a osnovana je 1994. godine odlukom Skupštine Primorsko-goranske županije. Ustanova djeluje s ciljem očuvanja kulturne baštine, autohtonog folklora i oživljavanja običaja halubajskog kraja.

    Osim Ivana, među istaknute ličnosti koje su potekle iz Viškova ubrajaju se i pisac i svećenik Matka Baštijan, slikar i svećenik Ivan Baštijan, pokretač istarskog preporodnog lista „Naša sloga”, narodni učitelj, etnograf i domoljub Ivan Ivo Jardas, književnik Berto Lučić i Vladimir Jugo, novinar, reporter, kolumnist i dobitnik nagrade Općine Viškovo za životno djelo.

    Viškovo je mjesto koje odiše kulturom, u kojem tradicija i očuvano naslijeđe iz nekih davnih vremena živo odjekuju. Mi vam toplo preporučujemo da ga posjetite. 

    3376
    Autor: eMajstor.hr

    Da li Vam je članak bio koristan?


    Ideje za uredan dom

    Magazin sa svježim idejama i savjetima naših autora za uređenje doma.