Zeleni krov: cijena i slojevi zelenog krova

1. Koje su prednosti zelenog krova?

1.1. Zeleni krov vraća dio površine prirodi

Zeleni krov vraća dio izgubljene površine prirodi, kako je već spomenuto u uvodnom dijelu, a predstavlja i estetski element okoliša. Prostor koji se dobiva s ravnim krovom može se iskoristiti kao dodatna terasa na kojoj možemo kvalitetno provoditi slobodno vrijeme. Zeleni krov s biljem unosi u prostor zelenilo, koje nas smiruje i povećava kvalitetu našeg boravka. Ako živimo u gradu i rijetko posjećujemo zelene površine, zeleni krov može biti dobra alternativa.

1.2. Zeleni krov je toplinski učinkovit

Zeleni krov također pridonosi toplinskoj i zvučnoj izolaciji našeg objekta. Zeleni krov blagotvorno utječe na održavanje ugodnog životnog okoliša. Sprečava gubitak topline zimi, a ljeti hladi prostor ispod krova. Svi znamo kako zagušljivo vrući mogu biti tavani u ljetnim mjesecima – ali to se ne događa kada je krov prekriven slojem zemlje i biljaka. Osim toga, zeleni krov štiti hidroizolaciju objekta i na taj način produljuje njezin vijek.

1.3 Zeleni krov upija čestice prašine

Na kraju, ali ne i najmanje važno, zeleni krovovi također upijaju dio čestica prašine iz atmosfere te na račun zelenog bilja pridonose boljoj mikroklimi naselja. To je osobito poželjno u urbanim sredinama, gdje su čestice prašine vrlo prisutne.

2. Nagib zelenog krova

2.1. Nagib određuje vrstu zelenog krova

Nagib određuje koju vrstu vegetacije možemo zasaditi na krovu. Ako je nagib prestrm, oborinska voda će tijekom obilnih kiša isprati sloj zemlje, tako da veće biljke, poput grmlja i ukrasnih trava, ne dolaze u obzir. U tom bi slučaju ispiranje zemlje imalo katastrofalne posljedice jer bi biljke počele odumirati, a zemlja bi se morala stalno dodatno nanositi. Za strme nagibe krova u obzir dolaze niske trave, lišajevi i mahovine. Krov također treba opremiti protukliznim slojem, koji sprečava klizanje zemlje.

2.2. Intenzivno ili ekstenzivno ozelenjavanje?

Nagib, dakle, utječe na vrstu zelenog krova. Ovdje prije svega razlikujemo zeleni krov s ekstenzivnim ili intenzivnim ozelenjavanjem. Debljina sloja zemlje ovisi o vrsti zelenog krova. Ekstenzivno ozelenjavanje podrazumijeva biljke niskog rasta, koje trebaju manje njege, na primjer mahovine, kaktusi, nešto grmlja, manja zimzelena stabla. Intenzivno ozelenjavanje zbog veće debljine supstrata više opterećuje nosivu konstrukciju, a biljke treba stalno održavati i zalijevati. Možemo se odlučiti i za ozelenjivanje postojećeg krova, ali trebamo biti oprezni. Postojeći krov možemo lako ozeleniti ekstenzivnim rastom, ali ako se odlučimo za intenzivni sustav, prvo moramo provjeriti statiku objekta. Problem je, naime, deblji sloj zemlje, koji ima veliku težinu, a i same biljke su, naravno, teže.
Ekstenzivni zeleni krov je također prikladan za krovove sa strmim nagibima. 
Intenzivni zeleni krov nije prikladan za krovove sa strmim nagibima, već za ravne ili vrlo položene krovove.

3. Koje slojeve ima zeleni krov?

3.1. Zeleni krov i vrsta konstrukcije

Vrsta konstrukcije ne utječe na odluku o zelenom krovu. Drugim riječima, zeleni krov je prikladan za svaki objekt, bez obzira na konstrukcijski sustav i materijal konstrukcijskih elemenata. Obično se zeleni krov izrađuje na konstrukciji od armiranog betona, ali se može napraviti i na konstrukciji od porobetona, trapeznog lima ili drva. Bez obzira na vrstu konstrukcije, ona se prije početka izgradnje zelenog krova mora zaštititi. Zeleni krov predstavlja dodatni izazov jer uz neadekvatnu zaštitu korijenje biljaka može prodrijeti sve do nosivih elemenata i načeti njihovu statičku stabilnost.

3.2. Nagib zelenog krova

Nagib zelenog krova ne razlikuje se od nagiba bilo kojeg drugog krova, no istina je da se velika većina biljnih vrsta ne može saditi na strmim padinama. Na krovovima sa strmim nagibom možemo upotrijebiti lišajeve, mahovine i nisku travu, ali ako želimo bogato zelenilo s cvjetnicama, grmljem ili čak niskim drvećem, strme padine zbog odnošenja sloja zemlje ne dolaze u obzir. Kao i svaki ravni krov i ravni zeleni krov treba minimalni nagib uz pomoć kojeg se odvode oborinske vode prema odvodima. Odgovarajući nagib se može postići kosim betonom ili još bolje pomoću XPS toplinske izolacije (npr. FIBRANxps INCLINE).

3.3. Slojevi zelenog krova

Prije nego što se odlučimo za izradu zelenog krova trebamo razmisliti koja će biti njegova namjena i koje će slojeve sadržavati. Možemo se odlučiti za klasični ravni krov ili obrnuti ravni krov. Razlika između njih je u tome što se na klasičnom ravnom krovu može lakše postaviti izolacija, dok je obrnuti ravni krov postojaniji odnosno izdržljiviji. Također trebamo odlučiti hoće li krov biti prohodan ili će nam služiti samo kao vizualni element. Ovisno o tome, treba prikladno dimenzionirati AB ploču.
Klasični zeleni krov sastoji se od sljedećih slojeva:
1. Konstrukcija, koja može biti (kao što je gore spomenuto) od raznih materijala i sustava. Možemo se odlučiti za konstrukciju od armiranog betona, čeličnu odnosno limenu ili drvenu konstrukciju objekta;
2. Bitumenski premaz, kojim se štiti konstrukcija od oborinskih voda i vlage;
3. Parna barijera, koja sprečava prolazak vodene pare iz unutrašnjosti objekta u pojedine slojeve konstrukcije;
4. Toplinska izolacija, koja sprečava ili smanjuje prijenos topline iznutra prema van i na taj način održava ugodan životni okoliš, kako u zimskim tako i u ljetnim mjesecima. Izolacija treba biti odgovarajuće debljine jer to sprečava gubitak topline zimi, a povećanje ljeti, te pomaže u održavanju konstantne sobne temperature. Obično je debljine oko 30 cm. Treba napomenuti da je prednost zelenog krova i to što posljednji sloj zemlje i biljaka također djeluje kao toplinska zaštita. Zimi sprečava prijenos topline iznutra prema van, a ljeti povoljno utječe na snižavanje temperature, zbog čega su unutrašnje prostorije ugodno hladne;
5. Hidroizolacija, koja štiti toplinsku izolaciju od vode i vlage, čime štiti i sve druge konstrukcijske slojeve objekta;
6. Drenaža, pomoću koje se odvodi meteorska voda i kojom sprečavamo prekomjerno zastajanje vode na površini krova. Međutim, djelomično drenažni sloj zadržava vodu jer je biljkama potrebna za njihov rast. Za drenažni sloj se obično upotrebljavaju čepaste folije, koje zadržavaju vodu i štite donje slojeve od mehaničkih oštećenja;
7. Filtar, kojim se pokriva drenaža i tako sprečava ispiranje zemlje;
8. Zaštita protiv korijenja, koja štiti od prodora korijena i posljedičnih mogućih mehaničkih oštećenja. Korijenje može biti vrlo agresivno, pa može prouzročiti ogromnu štetu na objektu ako nema te zaštite ili ako je ona loše provedena;
9. Zemlja za biljke, koja ovisi o vrsti biljaka koje želimo posaditi. Zemlja je potrebna za intenzivno, kao i za ekstenzivno ozelenjavanje. Debljina tog sloja također je određena vrstom biljke jer neke biljke imaju plitko korijenje, ali ako želimo zasaditi manje grmlje i drveće, treba nam dublji sloj zemlje za rast korijena. U principu, taj bi sloj trebao biti debljine od 5 do 100 cm;
10. Sloj protiv klizanja, koji je potreban samo za krovove s nagibom od 10 ° ili više, dok za ravne zelene krovove nije potreban. Sloj protiv klizanja sprečava pretjerano ispiranje supstrata (zemlja) tijekom obilnih kiša;
11. Na kraju slijedi sloj vegetacije, koji predstavlja ekstenzivno, ali i intenzivno ozelenjavanje;

4. Zeleni krov – cijena

Cijena zelenog klasičnoga ravnog krova kreće se između 25 - 65 EUR/m2. Cijena, naravno, ovisi o vrsti zelenog krova jer je bogati zeleni krov skuplji od krova ukrašenog lišajevima i mahovinama. Ali to nije sve. Također treba uzeti u obzir troškove koji će se pojaviti prilikom održavanja zelenog krova i koji mogu biti pretjerano visoki ako je zeleni krov bogato ozelenjen.