Zeleni krov i njegovi slojevi

Zeleni krov in njegova pozitivna svojstva

Zeleni krov prirodi vraća dio izgubljene površine, kao što smo spomenuli u uvodu, a osim toga predstavlja i estetski element okoliša. Prostor koji se stvori ravnim krovom možemo iskoristiti kao terasu za slobodno vrijeme. Jednako tako zeleni krov doprinosi toplinskoj, kao i zvučnoj izolaciji našega objekta. Štiti i hidroizolaciju objekta i tako produljuje njen životni vijek. Također, zeleni krov apsorbira i dio prašine iz atmosfere.

Travnati krovovi - ozelenjavanje terase ili ravnoga krova

Za ozelenjavanje već postojećeg krova možemo se lako odlučiti, ali moramo biti pažljivi. Bez problema postojeći krov možemo zazeleniti ekstenzivnim raslinjem, a ako se odlučimo za intenzivan sustav, prvo moramo provjeriti statiku objekta.

Prije nego se odlučimo za izvedbu travnati krov, moramo razmisliti i kakva će biti njegova namjena i koje će slojeve sadržavati. Možemo se odlučiti za klasičan ravni krov ili obrnuti ravni krov. Razlika među njima je u tome što je u klasičnom slučaju izolacija krova zaštićena od vlage i lakša za izvedbu. Prvo moramo odlučiti je li krov prohodan ili će služiti samo kao vizualni element. Obzirom na to, potrebno je prikladno dimenzionirati AB ploču.

Prvo moramo odabrati između zelenoga krova zaraslog u ekstenzivno ili intenzivno raslinje jer to utječe na debljinu sloja supstrata. Ekstenzivno zelenilo predstavlja nisko raslinje koje treba manje njege, kao npr. mahovina, kaktusi, neko grmlje, manja zimzelena drveta. Intenzivno zelenilo više opterećuje krov i takvo raslinje zahtijeva i stalno održavanje i zalijevanje.

Slojevi klasičnoga zelenoga krova konstrukcije ne utječe na odluku o zelenom krovu. Obično zeleni krov koristimo na armiranobetonskoj konstrukciji, a može biti i na konstrukciji od plinobetona, trapezne ploče ili drveta. I betonsku i drvenu konstrukciju, prije nego počnemo raditi zeleni krov, moramo prethodno zaštititi. Potom obično slijedi sloj parne zapreke, koji omogućuje hermetičnost objekta. Zatim slijedi sloj toplinske izolacije. Ona mora biti dovoljne debljine kako bi sprječila toplinske gubitke i održavala stalnu temperaturu prostora. Obično je debljine oko 30 cm. Toplinsku je izolaciju potrebno zaštititi pred udarom vode, stoga na nju pričvrstimo.

Nakon hidroizolacije može slijediti protukorijenski zaštitni sloj, koji štiti izolaciju od mehaničkih oštećenja. Mehanička oštećenja može prouzročiti korijenje raslinja koje raste na površini krova. Drenažni sloj služi odvajanju viška vode. Djelomice zadržava vodu jer je potreban supstratu za njegovo djelovanje. Obično se kao drenažni sloj koriste čepaste folije koje zadržavaju vodu i štite donje slojeve od mehaničkih oštećenja. Poslije drenažnoga sloja polažemo filtarski sloj, koji filtrira prolaz supstrata u drenažni sloj.

I intenzivno, kao i ekstenzivno ozelenjavanje korova treba supstrat. Supstrat nudi potporu raslinju, a i brine se da raslinje ima zadovoljavajući stupanj vlage. Ključno je da raslinju daje i hranu. Debljina supstrata ovisi o vrsti ozelenjavanja; najmanja debljina sloja je oko 3 cm (ekstenzivno raslinje), a sloj može biti debljine i više od 100 cm (intenzivno raslinje). Napokon, slijedi vegetacijski sloj, koji predstavlja ekstenzivno ili intenzivno ozelenjavanje.

Cijena zelenoga klasičnoga krova je između 25 i 65 €/m2. Više informacija o cijenama dobijte u kalkulatoru cijena.

Za pomoć pri gradnji obratite se sustavu eMajstor, pošaljite nam upit ili nam postavite pitanje.