1. Podizanje krova
Podizanje krova jedan je od najzahtjevnijih građevinskih zahvata. Podizanje krova izvedivo je za one krovove koji svojim konstrukcijskim dizajnom to dopuštaju. Obično je izvedivo kod svih kuća standardne gradnje (od opeke s vezama od armiranog betona), kao i za većinu drvenih kuća, ali nije moguće kod betonskih kuća čiji su krovovi drukčije povezani s ostatkom okomite konstrukcije. Radovi na podizanju krova osobito se razmatraju kada kuću želimo povećati, odnosno dodati još jedan cijeli kat. Riječ je takozvanoj nadgradnji kata, odnosno povećanju katnosti objekta, koje se popularno zove još i nadogradnja.
1.1. Kako se podiže krov
Podizanje krova treba povjeriti samo kvalificiranim građevinskim izvođačima. Prije početka radova treba novi, nadograđeni dio kuće i podizanje krova statički preračunati, stoga je statičar u ovom projektu apsolutno nužan za uspješno podizanje krova. Krov se podiže pomoću dizalice. Izvođač će cijeli krov uhvatiti i podići pomoću dizalice, uključujući završne slojeve, a zatim ga postaviti na privremenu konstrukciju koja će krov držati u zraku. Kada se krov podigne, možemo započeti nadgradnju kuće, odnosno izgradnju nove nosive konstrukcije i otvora za prozore, balkone, terase... Kada se nadogradnja dovrši, uklanja se potporna nosiva konstrukcija za podizanje krova, na koju je krov privremeno položen, a krov se pomoću dizalice ponovno vraća na objekt.
2. Nadogradnja kuće zahtijeva oprez
Osim dozidavanja odnosno dogradnje, koja se danas smatra češćom intervencijom, mnogi se odlučuju i za nadgradnju postojećeg objekta. Razlozi su uglavnom financijske prirode jer danas mladi ljudi često ostaju u domovima svojih roditelja, što dovodi do nedostatka prostora u postojećoj kući. Nadogradnja kuće je vrlo složen projekt, u koji treba uključiti barem arhitekta i statičara građevinskih konstrukcija ako želimo da naš projekt bude uspješno izveden. Na temelju želja i potreba investitora izrađuje se idejno rješenje, koje vodi do plana izvedbenog projekta, plana građevinskih konstrukcija i popisa radova.
2.1. Kakvu konstrukciju zahtijeva nadogradnja kuće?
Prije nadgradnje treba provjeriti materijal temeljne konstrukcije postojećeg objekta na kojem će se gradnja nastaviti. Obično se upotrebljava isti materijal za nosivu konstrukciju nadzidanog dijela, ali to nije nužno. Za nastavak gabarita objekta svakako treba utvrditi položaj komunikacija do mansarde i provedbu međukatne (AB) ploče. Bez obzira na vrstu materijala koji će se upotrijebiti za nosivu konstrukciju, svi statički proračuni stabilnosti konstrukcije i izvedbeni planovi arhitekture moraju se pripremiti prije početka gradnje. U slučaju da objekt nije statički prikladan za nadgradnju, treba izraditi elaborat statičke sanacije postojećeg objekta, što za investitora svakako predstavlja dodatne troškove.
2.2. Odabir materijala i boja
Pored preciznog koncepta nosive konstrukcije nadzidanog dijela i statičkih proračuna, važno je odabrati i prave materijale i boje, kako unutar objekta tako i za vanjski dio objekta. Ako želite da nadograđeni dio bude što neprimjetniji, osobito izvana, na fasadi, preporučuje se uporaba istih materijala i boja. Bilo da se radi o drvenoj fasadi, običnoj bijeloj žbuci ili žbuci bilo koje druge boje, nijansa boje i materijali moraju se podudarati s ostatkom objekta. Međutim, želje nekih investitora mogu biti upravo suprotne. Neki bi htjeli istaknuti novu nadgradnju, pa u tim slučajevima ima smisla upotrijebiti različite materijale i suprotne nijanse boja, pomoću kojih će se novi nadograđeni dio kuće isticati.
2.3. Razlika između nadogradnje i dogradnje
Čak se i danas pojmovi nadogradnja i dogradnja često miješaju. Unatoč činjenici da se u oba slučaja radi o novogradnji, postoji značajna razlika u položaju odnosno smjeru gradnje. Dok izgradnja prizida znači povećanje volumena odnosno promjenu gabarita postojeće kuće u vodoravnom smjeru, kod nadgradnje se promjene gabarita događaju u okomitom smjeru. Nadogradnjom se povećava katnost nadzemnog dijela objekta (ili njegovog dijela) za najmanje jednu etažu.
3. Nadogradnja kuće i građevinska dozvola
Kao što je spomenuto, nadogradnja kuće spada u novogradnju, pri čemu dolazi do promjena u nosivim i drugim građevinskim konstrukcijama. Prema zakonu, za sve vrste novogradnja koje podrazumijevaju dogradnju i nadogradnju treba prije početka radova ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Nadogradnja se smatra novogradnjom kojom se mijenjaju gabariti postojećeg objekta, prije svega u okomitom smjeru.
Za nadogradnju trebamo projekt za građevinsku dozvolu (PGD) koji sadrži sve arhitektonske planove, planove građevinskih konstrukcija, strojnih i električnih instalacija. Nakon ishođenja građevinske dozvole izrađuje se izvedbeni projekt, a zatim treba ishoditi uporabnu dozvolu s geodetskom snimkom novog stanja i izjavom kojom se jamči sukladnost izgrađenog objekta projektnoj dokumentaciji. Izjavu moraju potpisati projektant i nadzornik.
4. Cijena podizanja krova i nadogradnje
Cijena nadogradnje objekta u prvom redu ovisi o veličini nadzidanog djela, upotrijebljenom materijalu, izvođaču radova, lokaciji objekta i drugim čimbenicima. Podizanje krova zbog složenosti zahvata i iznajmljivanja dizalice zahtijeva mnogo novca, ali ipak mnogo manje nego da smo se odlučili izgraditi potpuno nov objekt jer nam je sadašnji pretijesan i premalen.
Napomena: okvirna cijena nadogradnje kuće tlocrtne veličine od cca. 120 m2.
Cijena za izgradnju kompletne krovne konstrukcije je 50 - 80 EUR/m2.
Cijena za zamjenu pokrova iznosi od 2.500 do 4.200 EUR, dok bi skidanje crijepa i postavljenje novog iznosilo 5.000 do 8.400 EUR. Cijena ne uključuje projektnu dokumentaciju odnosno projekt za građevinsku dozvolu i izvedbeni projekt i uporabnu dozvolu. Cijena uključuje međukatnu ploču, nadogradnju, krovište i sve druge završne radove. Za više informacija u vezi s nadogradnjom kuće obratite se izvođačima na našoj internetskoj stranici.