Betonsko željezo za okomite i vodoravne veze

1. Betonsko željezo

Izraz betonsko željezo može pomalo zavarati, ali u svakom slučaju nije stručni izraz za ovaj materijal. Betonsko željezo uopće ne sadrži željezo, već čelik. Betonsko željezo se profesionalno naziva armirani beton, što je danas praktički gotovo svaki beton. To znači da u betonu, koji u načelu preuzima tlačna opterećenja, postoje čelične armaturne šipke, koje također preuzimaju vlačna opterećenja. Betonsko željezo ili, kao što smo rekli, armirani beton (AB) je stoga jedan od najsvestranijih i najjačih građevinskih materijala s izvrsnim fizikalnim i mehaničkim svojstvima.

2. Koliko čelika treba betonsko željezo?

Koliko armature treba betonsko željezo i koliki bi trebao biti omjer između betonske i čelične armature, točno može izračunati statičar ili tvrtka za betonsko željezo. Važno je da su omjeri i količine definirani jer će samo u tom slučaju konstrukcija biti statički besprijekorna, a istodobno i ekonomična. Ako napamet odredimo čeličnu armaturu i dimenzije betonskih veza, može se dogoditi da je betonsko željezo predimenzionirano, pa nepotrebno planiramo predebele i premasivne veze s previše armature. To ne samo da povećava troškove izgradnje, već zbog povećane vlastite težine betonske veze izravno utječe na statiku cijele kuće.

3. Okomito i horizontalno betonsko željezo

3.1. Okomito betonsko željezo

Okomiti povezujući elementi ili okomite veze moraju se uvijek postaviti na svim kutovima zgrade, na slobodnim rubovima svakog konstrukcijskog elementa, na spojevima svih nosivih zidova, iznad i ispod otvora koji prelaze 1,5 m2. Okomite veze ne smiju biti udaljene više od 4 m. Ako je razmak između njih veći, moraju se između umetnuti dodatne veze. Betonsko željezo u obliku okomitih veza preuzet će horizontalne napetosti potresa i vjetra, te samo djelomično vertikalno opterećenje kuće, jer će potonje pretežno preuzeti opeka.

3.2. Horizontalno betonsko željezo

U slučaju betonskog željeza u obliku stropnih nosača od ploča armiranog betona, razmaci između nosača moraju se pažljivo izračunati, pa je nužno uključiti statičara. Raster, odnosno razmaci, ovisi o opterećenju, a prije svega o rasponima ploče od armiranog betona. Horizontalno betonsko željezo poznato je i u obliku nadvratnika nad prozorima i vratima, koji se ne mogu izraditi u opeci, odnosno trebali bi biti izrađeni u obliku luka.

Veze tvore kontinuirane elemente koji su međusobno fizički povezani. I okomite i vodoravne veze moraju biti međusobno povezane. Između poveznih elemenata uvijek se umeće punilo, obično zid od opeke. Betonsko željezo i opeka također moraju biti dobro povezani.

4. Kako armirati okomite i horizontalne veze?

Okomite i horizontalne veze uvijek armiramo prema pripremljenom projektu. Okomite veze moraju biti armirane armaturnim šipkama, koje sadrži betonsko željezo. Obično se upotrebljavaju 4 šipke za jednu vezu koja se izlijeva iz betona, za koju prvo treba pripremiti oplatu. No možemo se poslužiti i oplatnim blokom, koji obično kupujemo već pripremljen, čime štedimo na vremenu. Oplatni blokovi obično su izrađeni od izolacijskog materijala.

Treba armirati i horizontalne veze, odnosno horizontalno betonsko željezo. Armiramo ga u uzdužnom i poprečnom smjeru, armaturnim šipkama koje su spojene stremenima. U pripremljenu oplatu postavljamo armaturu, a zatim je prelijemo betonom. Treba obratiti pozornost da se uzdužne i poprečne veze preklope na najmanje 70 cm. Toplo vam preporučujemo da se za pomoć u planiranju i projektiranju veza od armiranog betona obratite statičaru, koji će pripremiti točan izračun tipova, presjeka i količina armaturnih šipki, kao i marke betona i dimenzije betonskih veza. Ako to radite sami, radite napamet, što ne dovodi samo do mogućnosti netočnih statičkih proračuna, već i do nepotrebno skuplje konstrukcije.