Kolike uštede zapravo donosi stiropor „dvanaestica“?

Pogledajmo brojke. Ako tijekom zime mjesečno trošite oko 200 EUR na grijanje, oko 65 doslovno „bacate kroz prozor“ - točnije kroz zidove.

Srećom, svijest o energetskoj učinkovitosti sve više raste, čemu je pridonio i rast cijena energenata. Dostupne su i različite državne subvencije za unapređenje energetske učinkovitosti - zamjenu stolarije, ugradnju dizalica topline i solarnih sustava, kao i za izolaciju fasade.

Prilikom toplinske izolacije fasade najviše se koriste stiropor (EPS ploče) i kamena vuna. Iako oba materijala imaju svoje prednosti, stiropor je i dalje na 1. mjestu prije svega zbog niže cijene i lakše ugradnje. Međutim, nije svaki stiropor isti.

Debljina stiropora ima najveći utjecaj na energetske performanse, a posljednjih godina standardom se smatra stiropor „dvanaestica“.

Što je stiropor „dvanaestica“ i zašto je postao standard?

Stiropor „dvanaestica“ označava fasadne EPS ploče debljine 12 cm, koje se postavljaju na vanjske zidove objekta kako bi se spriječio prolazak topline. Iako se često može čuti da je svaki stiropor isti, razlika između stiropora od 5 cm (koji je nekada bio standard na kućama) i onog debljine 12 cm jest ogromna. Deblji sloj izolacije ne znači samo nekoliko cm više materijala na fasadi - on itekako utječe na energetsku učinkovitost objekta i mjesečne račune.

Starije kuće izolirale su se tzv. „peticom“, međutim, to nije debljina stiropora koja odgovara našim klimatskim uvjetima niti strožim zahtjevima energetske učinkovitosti. Stiropor debljine 5 cm samo sprječava izravno smrzavanje zidova i pojavu vlage. Međutim, prema današnjim kriterijima, daleko je od dovoljnog. Zidovi s 5 cm izolacije i dalje propuštaju veliku količinu topline.

Zatim se standardom smatrao stiropor debljine 8 cm (i dalje mnogi korisnici smatraju da je on dovoljan). Svakako nudi bolje performanse od „petice“, ali se i dalje ne postiže puni potencijal uštede energije. Može se reći da osmica dobiva samo prolaznu ocjenu.

Bolje performanse ostvaruju se stiroporom debljine 10 cm, a najbolje „dvanaesticom“. Interesantno je da grafitni stiropor debljine 10 cm može imati slične karakteristike kao bijeli stiropor debljine 12 cm, što omogućuje tanje zidove uz istu izolacijsku moć.

Debljina stiropora izravno utječe na toplinski otpor zida. Što je izolacija deblja, otpor je veći, a gubici manji!

Ipak, mi u ovom tekstu govorimo o standardnom, bijelom stiroporu, koji se najčešće koristi.

U nastavku odgovaramo: zašto je ova debljina izolacije postala standard i koliko se zaista može uštedjeti?

20 % - 30 % niži računi za grijanje u odnosu na tanji stiropor!

Itekako može. Najveća prednost stiropora „dvanaestice“ jest sprječavanje toplinskih gubitaka. Kada su vanjski zidovi bolje izolirani, sustav grijanja ne mora raditi punim kapacitetom i nadoknađivati toplinu koja „curi“ iz objekta.

Točna ušteda ovisi o više čimbenika - vrsti zida i materijalu izgradnje, kvaliteti stolarije i broju prozora, sustavu grijanja i klimatskim uvjetima - ali će prelazak na stiropor 12 svakako donijeti osjetne uštede.

Npr. kuća koja je imala izolaciju 5 cm, prelaskom na stiropor 12 cm može smanjiti gubitke topline i postići stabilnu unutarnju temperaturu, za čak 20 % - 30 %. Kod neizoliranih objekata uštede su znatno veće. U usporedbi s golim zidom od bloka ili cigle, stiropor od 12 cm smanjuje prolaz topline kroz taj zid za više od 80 %.

Važno je napomenuti da se ušteda ne gleda samo na temelju debljine stiropora, već cjelokupnog fasadnog sustava. Kvalitetno ljepilo, pravilno postavljanje ploča bez toplinskih mostova, mrežica i završni sloj važni su gotovo jednako kao i debljina izolacije.

Zbog toga je izradu fasade potrebno prepustiti iskusnim fasaderima. Njih možete pronaći na Emajstor platformi, slanjem upita - potpuno besplatno, brzo i jednostavno!

Stiropor 12 sprječava pregrijavanje ljeti!

Toplinska izolacija nije korisna samo tijekom sezone grijanja. Ljetne vrućine postaju sve intenzivnije u našoj državi. Tijekom vrućih ljetnih dana vanjski zidovi upijaju sunčevu energiju i prenose toplinu u unutrašnjost objekta. Slikovitije, neizolirani zidovi tijekom dana ponašaju se kao TA peći - upijaju sunčevu svjetlost i toplinu, a zatim je tijekom cijele noći isijavaju u unutrašnjost objekta.

Deblji sloj stiropora spriječit će prijenos topline te će se prostorije slabije zagrijavati. To će smanjiti potrebu za klimatizacijom i smanjiti račune za električnu energiju.

Posebno je značajna razlika kod prostorija okrenutih prema jugu i zapadu. U tom slučaju deblja izolacija pridonijet će ugodnijoj mikroklimi bez prekomjernog korištenja rashladnih uređaja.

Iako nijedna fasadna izolacija ne može potpuno spriječiti zagrijavanje objekta, razlika između 5 i 12 cm stiropora tijekom vrućih ljetnih dana više je nego primjetna.

Postiže se maksimalan komfor i stabilna unutarnja temperatura!

S debljim stiroporom postiže se ujednačena sobna temperatura, bez većih oscilacija.

Kod objekata s tanjom izolacijom zidovi se brzo hlade kada vani padnu temperature, ali se isto tako brzo zagrijavaju kada vanjska temperatura poraste. To znači da će se sustav grijanja/hlađenja morati češće uključivati kako bi se postigla zadana temperatura.

Također, zidovi s tankom izolacijom nemaju dovoljan toplinski otpor da akumuliraju energiju „na duže staze“. To znači da čim ugasite grijanje (ili se kotao ugasi tijekom noći), unutarnja temperatura počinje naglo padati.

Dobra izolacija ne znači samo uštedu novca, već i bolji komfor stanovanja. Manje temperaturne fluktuacije smanjuju rizik od prehlada i respiratornih problema.

Manji rizik od pojave vlage i plijesni

Jedan od najčešćih problema kod slabo izoliranih kuća je kondenzacija vodene pare na unutarnjim zidovima. Kada je zid hladan (ako je neizoliran), vlaga iz zraka kondenzira se na njegovoj površini, stvarajući idealne uvjete za razvoj plijesni.

Sve se „vrti“ oko tzv. točke rošenja. Kada je vani minus, a vi grijete na 22 °C, u nekom dijelu zida susreću se topli i hladni zrak. Kod neizoliranog zida točka rošenja nalazi se na unutarnjoj površini. Topao zrak pun vlage (od kuhanja, sušenja rublja i dr.) dolazi u kontakt s ledenim zidom i trenutačno se pretvara u kapljice vode. Zid postaje vlažan, a pojava plijesni samo je pitanje vremena.

To nije samo estetski problem, plijesan utječe i na zdravlje ukućana, naročito onih s respiratornim problemima i alergijama.

Deblji sloj stiropora pomiče točku rošenja prema vanjskom dijelu zida. To znači da unutarnja površina zida ostaje topla, pa je pojava kondenzata spriječena, a samim time i upornih crnih mrlja.

Naravno, ovo vrijedi samo ako: fasada nema toplinske mostove, stolarija je ispravna i učinkovita te se prostorije redovito prozračuju.

Brži povrat investicije nego što mnogi očekuju!

Jedna od najčešćih dilema prilikom izrade fasade je isplati li se izdvojiti više za deblji stiropor. Mnogi investitori griješe razmišljajući samo o početnim troškovima, umjesto da računaju brzinu povrata uloženog novca, odnosno ROI vrijednost. Logika „ako manje platim fasadu, prije će mi se vratiti novac“ u slučaju vanjske izolacije uopće nije logična.

Na prvi pogled može djelovati da je razlika u cijeni između 10 i 12 cm stiropora velika, ali kada se pogleda ukupna cijena izrade fasade i sve prednosti, dodatno ulaganje obično je znatno manje nego što većina vlasnika očekuje.

Razlog je jednostavan – najveći dio troškova fasade ne čini sam stiropor, već rad fasadera, najam skele, ljepila, mrežica, dekorativna žbuka i drugi prateći materijali.

Primjerice, cijena fasade sa stiroporom debljine 10 cm iznosi oko 38 EUR/m2, a fasade sa stiroporom 12 cm oko 42 EUR/m2. Dakle, razlika je oko 4 EUR/m2. Međutim, trebate znati da će se fasada s „dvanaesticom“ znatno brže isplatiti kroz niže mjesečne račune.

Zato stručnjaci savjetuju da se, kada se već radi fasada, postavi deblja izolacija. Fasada se obično radi jednom u 30 ili više godina, pa je naknadno povećavanje debljine praktički nemoguće bez dodatnih troškova, koji su ogromni.

Koliko brzo će se investicija isplatiti ovisit će o više čimbenika - veličini objekta, vrsti zida, kvaliteti stolarije, vrsti grijanja i navikama ukućana. Međutim, kod kuća koje su prethodnih godina bile slabo izolirane, razlika u potrošnji energije toliko je velika da se investicija isplati kroz 5-8 godina. Nakon toga svaka sezona grijanja, pa i ljetna sezona, predstavlja čistu uštedu. Ne zaboravite, klima-uređaj je najveći potrošač tijekom ljetnih mjeseci.

Promatrano na razdoblje od 30 godina, stiropor „dvanaestica“ vam uštedi i do nekoliko tisuća eura više u usporedbi s „osmicom“, a o „petici“ da i ne govorimo.

Uštede dodatno možete ostvariti kroz subvencije. Provjerite dostupnost subvencija u svojoj općini koje mogu smanjiti ukupne troškove investicije.

Deblji stiropor produžuje vijek trajanja objekta

Kada razmišljamo o izolaciji, uglavnom se fokusiramo na mjesečne račune.

Deblja fasada ne štiti samo od hladnoće i topline, ona štiti i samu konstrukciju objekta. Nezaštićeni zidovi se zbog temperaturnih oscilacija neprestano šire i skupljaju, što s vremenom dovodi do sitnih pukotina, oštećenja fasade i bržeg propadanja završnih slojeva. A stiropor debljine 12 cm djeluje kao zaštitni omotač.

Zidovi koji trpe ekstremne temperaturne skokove izloženi su konstantnom naprezanju. Zbog toga se na fasadama i unutarnjim zidovima javljaju fine, kapilarne pukotine.

Vlaga u konstrukciji jedan je od najvećih neprijatelja građevinskih materijala - razara žbuku, cigle i beton, a može ugroziti i armaturu u armiranobetonskim elementima.

Ova zaštita naročito je važna kod starijih kuća, gdje su zidovi osjetljiviji na vlagu i temperaturne promjene.

Drugim riječima, ulaganje u deblju izolaciju ne donosi samo niže mjesečne račune, već će produžiti trajanje fasade i smanjiti troškove održavanja tijekom narednih desetljeća. Zato se stiropor „dvanaestica“ promatra kao investicija u komfor stanovanja i samu vrijednost nekretnine. Kada smo već kod toga:

Povećanje vrijednosti nekretnine!

Ovo je prednost koju većina ljudi zanemaruje. Objekti s kvalitetnom, debljom izolacijom i višom energetskom učinkovitošću imaju veću tržišnu vrijednost. Kupci su sve svjesniji kolike uštede donosi fasadna izolacija i spremni su platiti više za energetski učinkovite objekte. Svijest kupaca drastično se promijenila i uvođenjem obveznih energetskih certifikata. Nitko više ne želi kupiti kuću koja samo „na oko“ lijepo izgleda, a da potom svakog mjeseca dobiva „astronomske“ račune.

Zidovi izolirani „dvanaesticom“ automatski podižu objekt u viši energetski razred. Kada potencijalnom kupcu pokažete račune za grijanje kuće od 150 četvornih metara koji su na razini dvosobnog stana od 50-ak četvornih metara, završili ste „pola posla“.

Osim toga, građevinski propisi postaju sve stroži. Odabirom izolacije od 12 cm kupci su sigurni da će objekt biti u skladu sa standardima energetske učinkovitosti u godinama koje dolaze.

I za kraj, ali ne i najmanje važno:

Manji utjecaj na životnu sredinu

Ekološki utjecaj zapravo je usko povezan s prethodnom točkom, jer je sve više kupaca orijentirano prema zelenim rješenjima.

A jeste li znali da su individualna ložišta najveći izvor onečišćenja zraka u Hrvatskoj, sudjelujući s više od 75 % u ukupnoj emisiji PM čestica?

Što je objekt bolje izoliran, to mu je potrebno manje energije za grijanje i hlađenje. Manja potrošnja energije znači i manju proizvodnju CO2 i drugih stakleničkih plinova, posebno ako se objekt grije na loživo ulje ili prirodni plin.

U usporedbi s objektima koji imaju 5 ili 8 cm izolacije, kuće sa stiroporom od 12 cm tijekom svog životnog vijeka troše znatno manje energije. Kada se promatra razdoblje od 30 ili više godina, razlika u emisijama štetnih plinova je ogromna.

Naime, kada tanka izolacija (poput 5 cm) propusti više od 40 % topline kroz zidove, vaš kotao na plin, pelete ili drva mora raditi dvostruko dulje i pojačanim kapacitetom kako bi nadoknadio gubitak. To znači više sagorijevanja fosilnog goriva. Kroz vaš dimnjak u atmosferu odlaze ogromne količine CO2 i PM čestica koje izravno onečišćuju zrak. Stiropor od 12 cm zadržava toplinu unutar prostorija, smanjujući potrebu za konstantnim loženjem.

Među ekolozima se često provodi LCA analiza (Life Cycle Assessment) za procjenu utjecaja proizvoda, usluga ili procesa na okoliš. Kritičari stiropora često navode da je za njegovu proizvodnju, s obzirom na to da je derivat nafte, potrebno dosta fosilnih goriva. Međutim, znanstvene studije pokazuju jasnu računicu: energija koju stiropor „dvanaestica“ uštedi tijekom samo prve dvije sezone grijanja kompenzira cjelokupnu energiju utrošenu u njegovu proizvodnju, transport i ugradnju. S obzirom na to da je životni vijek demit fasade više od 30 godina, to znači da će fasadni stiropor donositi „ekološku dobit“ više od 28 godina.

Zbog svega toga, stiropor debljine 12 cm predstavlja ne samo ekonomičan već i ekološki odgovoran izbor.

Zaključak: Isplati li se stiropor „dvanaestica“?

Odgovor na ovo pitanje više je nego jasan. Da, ugradnja debljeg stiropora itekako se isplati.

Riječ je o investiciji koja se kroz drastično niže račune za grijanje i hlađenje u potpunosti otplati u roku od 5 do 8 godina. S obzirom na to da je životni vijek jedne fasade više od 30 godina, to znači da ćete naredna dva i pol desetljeća uživati u čistoj uštedi koju vam ova izolacija donosi.

Razlika u cijeni između „desetke“ i „dvanaestice“ je neznatna, a razlika u energetskoj učinkovitosti više nego osjetna.

S energetskog, ekološkog i financijskog aspekta, sve ispod 12 cm danas predstavlja kompromis na vlastitu štetu. Ako ulažete u svoj dom, uložite pametno!

Za sve one koji planiraju novu fasadu ili renoviranje stare, stiropor „dvanaestica“ predstavlja najisplativije rješenje. Jednako je važno i da se izolacija izvede prema pravilima struke, s kvalitetnim materijalima, jer samo kompletan fasadni sustav može dati očekivane rezultate.

A isplati li se, prema vašem mišljenju, ulaganje u stiropor od 12 cm?