Najveći rizici u izradi fasade i kako ih spriječiti!

Rad na skeli je „kruh sa sedam kora“. Velik postotak ozljeda u građevinarstvu događa se upravo pri izradi fasade i radu na visini.

U nastavku istražujemo koje mjere sigurnosti i predostrožnosti morate poduzeti pri izradi fasade.

Stabilna, pravilno usidrena skela uvjet je broj 1.

Skela je osnova svakog fasaderskog posla, ali može predstavljati ogroman rizik ako nije stručno postavljena. Čak i najmanja nepravilnost - neravna podloga ispod skele, nedostatak zaštitnih ograda i slično - može dovesti do ozbiljnih posljedica.

Prije početka rada potrebno je provjeriti je li skela postavljena na čvrstu i stabilnu podlogu te jesu li spojevi dobro pričvršćeni. Posebnu pažnju treba posvetiti podnicama koje moraju biti postavljene bez praznina. Za improvizirana rješenja nema mjesta na gradilištu. Dodavanje dasaka ili uklanjanje zaštitnih dijelova kako bi se lakše pristupilo oštećenom dijelu fasade može uštedjeti nekoliko minuta, ali znatno povećati rizik od nezgoda.

Sidrenje se mora izvesti strogo prema tehničkoj specifikaciji proizvođača skele. Ako se skela počne „ljuljati“ dok radnici hodaju po njoj, to je jasan znak da statika nije dobra, a radovi se moraju odmah obustaviti dok se skela ne popravi.

Ne podcjenjujte vremenske uvjete!

Dok kiša i snijeg predstavljaju očitu prepreku za rad, vjetar je čimbenik koji se često zanemaruje. Dok na tlu osjećate samo lagani povjetarac, na posljednjoj etaži skele taj isti vjetar ima 10 puta veću snagu.

Jaki udari vjetra mogu ugroziti stabilnost skele i radnika na skeli, pomicati lagane materijale te utjecati na zaštitne mreže postavljene na skeli, koje pri jačim udarima vjetra djeluju poput ogromnog sidra.

Zato je važno svakodnevno pratiti vremensku prognozu i procijeniti jesu li uvjeti sigurni za rad na skeli. Ako su najavljeni jači udari vjetra - primjerice iznad 35 km/h - odgađanje radova nije gubitak vremena, već odgovorna odluka.

Također, kako bi skela izdržala ove nalete, sustav sidrenja mora biti besprijekoran. Ako se skela počne uvijati pod naletima vjetra, to je jasan znak da sidrenje nije izvedeno kako treba i da se radovi odmah moraju obustaviti dok se konstrukcija dodatno ne učvrsti.

Jesen, a osobito kasna jesen, donosi nove izazove za fasadere. Posla i dalje ima, ali su uvjeti za rad znatno otežani. Vlažne i zaleđene površine povećavaju rizik od proklizavanja. Osobito je opasan crni led koji gazišta skele pretvara u klizalište. Odgovarajuća radna obuća s protukliznim potplatima može znatno smanjiti rizik od padova. Zadatak voditelja gradilišta ili samog majstora je da prije početka smjene detaljno pregleda hodne površine. Posipanje industrijskom soli ili pijeskom po platformama obavezno je ako ima poledice.

Ne treba zanemariti ni umor izazvan hladnoćom. Dulji boravak na niskim temperaturama smanjuje osjet u prstima i otežava rukovanje alatom, zbog čega su redovite pauze neophodne. Radnici s utrnulim prstima od hladnoće nemaju isti stisak ni reflekse kao tijekom toplih ljetnih dana. Glomazne jakne dodatno smanjuju pokretljivost radnika, kao i vidno polje.

Ne riskirajte živote zbog nekoliko dodatno završenih kvadrata.

HTZ oprema obavezna je za svakog radnika!

Možete koristiti najbolju i najsigurniju skelu, ali ako vaši radnici ne koriste zaštitnu opremu, rizik i dalje postoji. Nažalost, na terenu kod nas i dalje prevladava mentalitet: ne treba mi oprema ili mi oprema smeta dok radim.

Kaciga na glavi prva je linija obrane, ne samo od pada s visine, već i od pada alata i materijala koji kolega s više etaže može slučajno ispustiti.

Tu su i sigurnosni pojasevi sa sustavom za zaustavljanje pada. Ključno je da radnici budu obučeni gdje i kako se pravilno pričvrstiti. Potrebna je i odgovarajuća odjeća i obuća, poput one s čeličnim kapicama i protukliznim potplatom koju smo već spomenuli.

Investicija u kvalitetnu HTZ opremu uvijek se isplati jer je ljudski život nenadoknadiv, a kazne inspekcije mogu biti astronomske.

Svaki radni dan započnite kontrolom gradilišta!

Iskusni izvođači znaju da se najveći problemi mogu spriječiti jednostavnom jutarnjom provjerom. Nekoliko minuta izdvojenih za kontrolu skele i radnog prostora može spriječiti sate zastoja, financijske gubitke i druge, mnogo ozbiljnije posljedice.

Najveća je pogreška pretpostaviti da je skela jutros u potpuno istom stanju u kakvom ste je ostavili dan ranije. Tijekom noći mogao je zapuhati jak vjetar, tu je i jutarnji mraz, a nerijetko se događa i da radnici drugih struka, primjerice limari, samoinicijativno pomaknu neko sidro ili otkače mrežu jer im je smetala pri obavljanju njihovog dijela posla.

Prije početka rada provjerite je li skela stabilna i jesu li spojevi dobro učvršćeni, postoje li oštećenja nastala zbog vremenskih uvjeta te jesu li prolazi čisti.

Komunikacija na gradilištu je ključna!

Jedan od najčešćih uzroka nezgoda nisu tehnički problemi, već loša komunikacija među radnicima. Na skeli na kojoj istovremeno radi više ljudi svaka nejasna uputa može dovesti do pogrešnog koraka ili izlaganja riziku. Svaki član tima mora znati gdje se tko nalazi i koje se aktivnosti izvode u svakom trenutku.

Primjerice, kada netko s četvrte etaže baci komad materijala misleći da dolje nema nikoga ili kada se skela optereti na jednom mjestu jer ekipa sa zemlje nije javila da stiže nova tura teškog materijala.

Jasni kanali komunikacije i dogovoreni signali, primjerice rukama, moraju biti standard pri radu na visini. Prije nego što se bilo što spusti ili podigne sa skele pomoću dizalice ili užeta, radnik na visini mora dobiti jasnu i glasnu potvrdu kolege sa zemlje da je prostor slobodan i siguran.

Bez obzira na kvalitetu opreme i organizacije, ljudski čimbenik ostaje ključan. Radnici moraju biti obučeni ne samo kako koristiti opremu, već i kako prepoznati potencijalnu opasnost.

Obuka radnika za siguran rad na visini ne smije biti samo formalnost i puko potpisivanje papira o zaštiti na radu kako bi se zadovoljila inspekcija. Svaki član tima mora proći praktičnu obuku.

Svaki pojedinac ima odgovornost pregledati svoj pojas, pravilno odložiti alat i voditelju smjene prijaviti svaku uočenu nepravilnost na konstrukciji.

Tu su i druge mjere opreza. Fasaderski radovi uključuju upotrebu bušilica, ručnih miješalica i drugih električnih alata na skeli. Kabeli nikada ne smiju slobodno visjeti sa skele niti biti provedeni kroz prolaze kojima se ljudi kreću. Moraju biti zaštićeni od oštećenja i vlage te postavljeni tako da ne stvaraju opasnost od spoticanja ili električnog udara.

Kante s materijalom, alat, stiropor i drugo moraju imati svoje mjesto. Skela nije skladište. Kada se materijal nagomila na jednom dijelu skele, povećava se rizik od gubitka ravnoteže, spoticanja i pada predmeta. Skela ima svoju maksimalnu nosivost po m². Ako se sav materijal složi na jedno mjesto, gazište može popucati. Stoga se sav materijal mora ravnomjerno rasporediti, a prolaz za radnike mora ostati potpuno slobodan.

Još jedna stvar ne smije se zaboraviti - sigurnost na gradilištu ne odnosi se samo na ljude koji su na skeli, već i na one koji hodaju ispod nje.

Dođite do klijenata koji cijene sigurnost na radu!

Klijenti danas ne biraju majstore samo na temelju cijene. Traže izvođače radova koji poštuju rokove, rade profesionalno i vode računa o sigurnosti na gradilištu.

Osobito veliki investitori koji angažiraju majstore za velike, dobro plaćene projekte, poput stambenih kompleksa, vode računa o sigurnosti. Pitate se kakve to veze ima s platformom Emajstor?

Upravo vam Emajstor pomaže doći do takvih klijenata. Emajstor je često prvi izbor velikih investitora u potrazi za majstorima jer na jednom mjestu mogu vidjeti vaše recenzije i reference te saznati koje usluge nudite. Uz Emajstor pakete, postajete vidljivi velikim investitorima, izdvajate se od konkurencije i dobivate veći broj upita na mjesečnoj razini.

U praksi, to su klijenti koji ne pitaju samo: „Koliko nešto košta po kvadratu?“, već i: „Kako radite, imate li odgovarajuću opremu i možete li ispratiti složene radove?“

Povezujemo vas s klijentima koji cijene sigurnost na gradilištu,

Vaš Emajstor tim