Koje je najjeftinije grijanje na struju?

Četiri su glavna razloga popularnosti grijanja na struju:

Nema održavanja - nema čađi, šljake niti pepela kao prilikom sagorijevanja čvrstih goriva, nema potrebe za skladištenjem kao kod peleta i drvenih cjepanica;

Laka instalacija - nema razvoda sustava cijevi niti sustava sagorijevanja;

Lako održavanje - električni uređaji zahtijevaju minimalno servisiranje i čišćenje, kotlovi i peći znatno su složeniji sustavi;

Precizna kontrola temperature - zahvaljujući programabilnim i pametnim termostatima, osigurava se automatsko upravljanje i bolja kontrola sobne temperature.

Grijanje na struju uglavnom se bira u manjim kvadraturama i dobro izoliranim objektima gdje nema puno toplinskih gubitaka. Međutim, svaki od sustava grijanja na struju jest veliki potrošač, a sadašnja crvena tarifa počinje od 1.200 kWh mjesečno, za razliku od nekadašnjih 1.600 kWh.

Da se vratimo na pitanje s početka - je li moguće grijati se na struju, a da računi ostanu prihvatljivi? Odgovor je da, ali samo ako se odabere energetski učinkovit sustav i pravilno se koristi.

U nastavku saznajte koji su najjeftiniji načini grijanja na struju, kako optimizirati potrošnju i na što treba obratiti pozornost prilikom izbora sustava grijanja. Hajdemo analizirati svaki od vidova grijanja na struju.

TA peći - rješenje samo za manje kvadrature!

TA peći (termoakumulacijske peći) desetljećima su sinonim za ekonomično grijanje na struju. Međutim, je li s donošenjem novog pravilnika o potrošnji el. energije to i dalje slučaj?

Glavna prednost TA peći u odnosu na druge sustave grijanja jest akumulacija topline noću, kada je cijena struje niža (jeftinija, tzv. „noćna tarifa“). TA peć postepeno oslobađa toplinu tijekom dana. Naime, unutar peći nalaze se šamotni blokovi u kojima se skuplja i zadržava toplina.

Termoakumulacijska peć jednostavno se koristi, potrebno ju je samo uključiti u struju, tj. na odgovarajući električni priključak. Prilikom oslobađanja topline, TA peći ne isušuju zrak poput radijatora, toplina se ravnomjerno emitira i održava se stabilna temperatura.

Ipak, TA peći imaju i značajne nedostatke. One su kabaste, te zauzimaju dosta prostora, a mogu težiti i preko 200 kilograma. Prema tome, teško se pomiču s jednoga na drugo mjesto. Ako se ne odabere TA peć odgovarajuće snage, npr. ako se odabere mala peć za veliku kvadraturu, brzo će se potrošiti akumulirana toplina te će se morati dopunjavati tijekom dana, kada je cijena struje znatno viša. Zbog toga je preporuka da se uvijek kupi TA peć nešto veće snage.

Međutim, je li TA peć sada ekonomična? Nažalost, ne. Čak ni u manjim kvadraturama. Dnevna potrošnja TA peći ide između 24 (kod najmanjih kvadratura) do 48 kWh. Kada se u računicu uključe drugi potrošači poput perilica za rublje, posuđe, štednjaka i sl., vrlo lako se premašuje crvena zona potrošnje električne energije.

Električno podno grijanje - ulazak u crvenu zonu zajamčen i u manjim stanovima!

Električno podno grijanje još je veći potrošač.

Iako je ugradnja električnog podnog grijanja jednostavnija i jeftinija u odnosu na vodeno, tj. hidraulično podno grijanje (električno podno grijanje košta oko 80-120 EUR/m2), njime se troši znatno više energije.

Za razliku od TA peći, električno podno grijanje radi tijekom dana, dok se TA peći toplotnom energijom pune tijekom noći, kada je na snazi jeftinija tarifa.

U odnosu na druge sustave grijanja, uključujući i TA peći, električno podno grijanje ima brojne prednosti. Prva je estetika. Ispod poda postavlja se veoma tanak električni panel, koji je nevidljiv, za razliku od peći i radijatora koji zauzimaju prostor. Kod električnog podnog grijanja nema kruženja zraka u prostoriji, a samim time ni podizanja prašine. Ne isušuje zrak. Uz pomoć termostata temperatura se precizno podešava po prostorijama. Toplina dolazi odozdo, te je osjećaj komfora veći.

Međutim, električno podno grijanje ima značajnu manu koja donekle anulira prednosti - veliku potrošnju struje. Troši čak i više električne energije na dnevnoj bazi od TA peći. „Gruba“ računica pokazuje da za grijanje stana od 40 kvadrata (ako podno grijanje radi 40 % vremena u 24 sata), troši oko 38,4 kWh dnevno. Pomnoženo s 30 dana, dolazi se do 1.152 kWh. Dakle, ulazak u crvenu zonu zajamčen je, a pritom se struja trošila tijekom dana, kada je tarifa veća. Prema tome, električno podno grijanje nije toliko isplativo ni za stanove manje kvadrature.

Norveški radijatori - isplativi samo za dogrijavanje!

Norveški radijatori ili konvektorski radijatori izuzetno su popularan izbor posljednjih godina. Naziv norveški dobili su po zemlji gdje su nastali, a konvektorski jer rade po principu konvekcije. 

Ne griju zrak izravno, već hladan zrak ulazi kroz otvore na dnu radijatora, prolazi kroz grijač unutar radijatora, a zatim kao zagrijan izlazi kroz rešetke na vrhu radijatora. Zrak kruži prirodno, bez ventilatora i buke.

Uz norveške radijatore brzo se postiže zadana temperatura i zagrijava prostor.

Za razliku od „običnih“ radijatora, konvektorski ne podižu prašinu i ne isušuju zrak. Ravnomjerno zagrijavaju prostor zahvaljujući preciznim termostatima (to je njihova najveća prednost u odnosu na TA peći). Ne stvaraju buku poput klima‑uređaja. Javljaju se u različitim veličinama, ali njihov dizajn je minimalistički, te će se uklopiti u svaki prostor. Njihovo održavanje je jednostavno, povremeno ih je potrebno očistiti. Također, cijena norveških radijatora nije visoka, kreće se od 200 do 400 EUR po radijatoru, ovisno o modelu, snazi i funkcijama. Norveški radijatori se lako montiraju, potrebna je samo utičnica, imaju kompaktan dizajn.

Međutim, baš kao i u slučaju električnog podnog grijanja, i kod kvadrature do 40 m² zagarantirano se premašuje crvena zona. Ukoliko norveški radijator radi oko 40 % vremena u toku 24 sata (što je prosjek), dolazi se do računice da je dnevna potrošnja struje oko 38 kWh. Mjesečno, to je gotovo 1.200 kWh, što je crvena zona potrošnje struje. Ovom broju treba dodati i ostale potrošače poput kuhinjskih uređaja, bojlera, rasvjete...

Prema tome, može se zaključiti da su norveški radijatori bolji izbor za manje, pojedinačne prostorije, prostorije koje se povremeno griju poput onih na vikendicama ili za uredske prostore. Kada se njima grije cijeli dom, mjesečni računi za struju će, očekivano, biti viši. Imajte na umu da norveški radijatori ne zadržavaju toplinu kada se isključe.

Norveški radijatori pogodni su za manje prostore ili samo za dogrijavanje prostorija.

Dakle, navedeni sustavi grijanja na struju više nisu toliko isplativi zbog snižavanja granice crvene tarife. Međutim, dva grijaća sustava i dalje su prihvatljiva.

Još jedan način grijanja na struju, iako ne toliko čest u stambenim objektima (potpuno neopravdano), jesu:

IC grijaći paneli - „za dlaku“ izbjegavaju ulazak u crvenu zonu!

IC paneli umjesto da griju zrak, zagrijavaju zidove, pod i namještaj u interijeru, koji zatim emitiraju toplinu u prostoriji. Ovaj princip stvara prirodnu, ugodnu toplinu - sličnu sunčevoj. Na taj način se toplina ravnomjerno raspoređuje.

Baš kao i podno grijanje i norveški radijatori, ni kod IC panela se ne podiže prašina, ne isušuje sobni zrak. Jedna od najvećih prednosti IC grijaćih panela jest što odmah zagrijavaju prostor, širenje topline počinje istog trenutka kada se uključe. Premda im je ranije estetika bila „slaba točka“, sadašnji IC paneli dolaze čak u efektu ogledala, te su neprimjetni u interijeru. IC paneli mogu se montirati na zid ili na strop.

Baš kao i norveški radijatori i TA peći, ne zahtijevaju razvod cijevi. Međutim, za razliku od norveških radijatora, toplina se dulje zadržava jer zagrijani predmeti postepeno emitiraju toplinu u prostor.

IC grijaći paneli osiguravaju ujednačenu toplinu bez strujanja zraka. Nema isušivanja zraka niti podizanja prašine.

Što se tiče same cijene, IC paneli koštaju oko 250-500 EUR, ovisno o snazi, veličini i proizvođaču.

Bitno je naglasiti da su IC grijaći paneli znatno manji potrošači od električnog podnog grijanja, TA peći i norveških radijatora. Naime, mjesečna potrošnja IC panela iznosi oko 850 kWh, što znači da ako koristite uređaje višeg energetskog razreda i LED rasvjetu, možete ostati ispod granice crvene zone. Pritom se mjesečna potrošnja od 850 kWh odnosi na veću kvadraturu nego u prethodnim primjerima, za stan od oko 60 m².

I za kraj, trenutno najpopularniji vid grijanja na struju:

Inverter klime - najjeftinije grijanje na struju!

Inverter klima‑uređaje mnogi danas koriste kao glavni izvor grijanja, dok su se ranije koristile samo za dogrijavanje u prijelaznim periodima.

Inverter klime, za razliku od klasičnih on/off modela, imaju promjenjivi rad kompresora. To znači da kada dostignu zadanu temperaturu, kompresor nastavlja raditi smanjenim kapacitetom kako bi istu održavao. Kod klasičnih modela, kompresor se kada dostigne temperaturu gasi i ponovno pali kada se temperatura spusti. Upravo se na neprekidno paljenje kompresora troši najviše struje. Zbog toga inverter klima‑uređaji troše 40 % manje energije od starijih modela.

Suvremeni modeli klima imaju visoku energetsku učinkovitost. Njihov COP (koeficijent učinka) je od 3-5, što znači da za 1 kW utrošene električne energije proizvedu 3-5 kW toplinske energije. Inverter klima brzo postiže zadanu temperaturu, a učinkovito radi čak i na -25 °C.

Inverter klime pokrivaju dvije investicije - grijanje zimi i hlađenje ljeti.

Novi modeli inverter klima gotovo su bešumni, njihov vijek trajanja je znatno dulji, oko 20-25 godina, uz minimalno habanje komponenti. Popravci su znatno rjeđi.

Ako imate prostor od oko 40–50 m², dovoljna će vam biti inverter klima 12, popularna „dvanaestica“. Za veće prostore potrebne su inverter klime 18, jače snage. Kada se uzme u obzir potrošnja struje, inverter klime su najisplativije. Mjesečna potrošnja struje u slučaju inverter klima je najmanja.

Orijentacijska računica: najpopularnija „dvanaestica“ troši oko 1-1,2 kW električne energije po satu dok ne postigne temperaturu, a za održavanje svega 0,35-0,6 kW. Prema tome, u prosjeku inverter klima 12 troši oko 400 kWh mjesečno. Ulazak u crvenu zonu potrošnje je malo vjerojatan.

Ulaganje u inverter klime se uvijek isplati. Cijena inverter klime kreće se oko 700 EUR, a sama ugradnja oko 200 EUR. Godišnji servis klime košta oko 50 EUR naviše.

Kako dodatno uštedjeti pri grijanju na struju?

Postoje četiri jednostavna načina da dodatno uštedite:

Koristite programabilne termostate i tajmere - tako ćete preciznije regulirati temperaturu, omogućiti automatsko upravljanje, čak i na daljinu;

Zatvarajte vrata između prostorija - naročito ako ne grijete sve prostorije jednako;

Redovan servis i čišćenje grijaćih sustava - na taj način povećat ćete učinkovitost, naročito u slučaju klima-uređaja;

Ne pretjerujte s temperaturama - svaki stupanj više je i do 6 % veći račun.

Najjeftinije grijanje na struju je pomoću inverter klima-uređaja. Oni su na uvjerljivom, prvom mjestu. Grijanjem na klimu, u većini slučajeva, ne ulazi se u crvenu zonu. Na drugom mjestu su IC paneli. Ovaj grijaći sustav se rijetko koristi kod nas, a pruža ugodan osjećaj topline uz manju potrošnju. Na trećem mjestu jest TA peć, pod uvjetom da se koristi za manje prostore.

Najjeftinije grijanje na struju nije ono koje najmanje košta pri kupnji, već ono koje najefikasnije koristi energiju.