Razlika između klase A1 i A2 i kako prepoznati dobar pelet?

U našoj zemlji, grijanje na pelete postaje sve popularnije, najviše zbog njegove isplativosti u usporedbi s drugim vrstama grijanja. Pelet je najčešće cilindričnog oblika, promjera 6 do 8 milimetara, dužine 1 do 4 centimetra i pravi se od prešanog drvenog otpada, ali se na tržištu može pronaći i agropelet, koji se izrađuje od ostataka poljoprivrednih kultura: kukuruzovine, sojine slame itd. Agropelet se više upotrebljava u industrijske svrhe i jeftiniji je od drvenog peleta. S druge strane, drveni pelet se češće koristi u kućanstvima i ima veću toplinsku moć. Upravo će o njemu danas biti više riječi.

Drveni pelet se pravi mljevenjem, sušenjem i prešanjem drvene mase poput piljevine i strugotine. Ovisno o proizvođaču, to može biti hrast, bukva, jelovina ili mješavina različitih vrsta drveta.

U izradi peleta ne bi se trebali dodavati nikakvi aditivi niti kemikalije te se on izdvaja kao ekološki prihvatljiv izbor. Naime, kada se preša pod tlakom, podiže se temperatura drveta te se oslobađaju i prirodna ljepila u drvnoj masi.

Kotlovi za pelete odlično su rješenje za grijanje objekata s više prostorija. Često se za kotlove na pelete odlučuju kućanstva koja već imaju centralno grijanje s kotlom na ugljen ili drva. Takav kotao se lako može zamijeniti onim za pelete. Sada informacija koja mnogima nije poznata: kotao na pelete pruža visok stupanj iskorištenja goriva, koji je veći od 90 %. Zbog toga se grijanje na pelete smatra iznimno učinkovitim. Primjerice, peći na drva pružaju oko 70 % iskorištenja goriva. Osim toga, grijanje na pelete proizvodi znatno manje pepela.

Pelet proizvodi veću količinu toplinske energije od mnogih drugih izvora. Ovaj prirodan, obnovljiv resurs ima energetsku vrijednost od 17-20 MJ/kg.

Još jedna prednost jest što peći za pelete ne morate toliko često puniti. Kada se spremnik napuni peletom, „bit ćete mirni“ nekoliko dana.

Međutim, nije ni sav pelet isti. Kako možete biti sigurni da kupujete kvalitetan pelet koji će pružiti najviše energije i najmanje pepela tijekom sezone grijanja?

Razlika između klase A1 i A2 peleta

Između peleta klase A1 i A2 postoji jedna jedina razlika, a to je udio pepela. Ove dvije klase definirane su prema standardima Europske unije. Na našem tržištu se u većini slučajeva može pronaći pelet klase A2, mada određeni proizvođači i dobavljači nude i onaj klase A1. U svakom slučaju, trebate znati da i klasa A2 pruža više nego zadovoljavajuću razinu kvalitete za privatna ložišta.

Pelet klase A1 i klase A2 ima istu gustoću, dimenziju, sadržaj vlage (najčešće 8-10 %, ima mali postotak vlage) i toplinske vrijednosti. Razlika je u tome što je kod peleta klase A1 dopušteni postotak pepela do 0,7 %, dok je kod klase A2 dopušteni udio pepela do 1,2 %. Kada se to prevede u realne brojke, kod peleta klase A1 će na 1 tonu biti do 7 kilograma pepela, dok će kod klase A2 ista količina peleta sadržavati do 12 kilograma pepela.

Razlika u klasi proizlazi iz materijala od kojih se pelet proizvodi. Pelet klase A1 proizvodi se isključivo od debla, dok se pelet klase A2 može proizvoditi i od grana drveta. Kada se pelet pravi samo od debla drveta (klasa A1), imat će manji udio kore, pa će pelet biti čišći, tj. sadržavat će manje tvari koje nemaju kalorijsku vrijednost. Također, sagorijevanjem peleta klase A1 na plameniku kotla formirat će se manje troske i manja količina pepela. Ovo naročito dolazi do izražaja kod kotlova s većim spremnikom za pelet.

Međutim, i pelet klase A2 bit će više nego dobar za privatna ložišta. Koju god od navedenih klasa kupili, nećete pogriješiti. Greške se javljaju kod drugih osobina o kojima će u nastavku biti riječi.

Stoga, pogledajmo:

Kako prepoznati dobar pelet?

Kao i bilo koji drugi proizvod na tržištu, i pelet može biti kvalitetan i nekvalitetan. Kvaliteta peleta utjecat će na rad kotla, količinu pepela i troske te na generiranje toplinske energije.

Koja god da je klasa peleta u pitanju, on mora biti proizveden od čistog, neprerađenog drveta. To znači da se ne koriste nikakve dodatne kemikalije, poput ljepila, veziva, niti se smije koristiti staro drvo koje je tretirano zaštitnim sredstvima. To će više utjecati na rad kotla nego sama klasa peleta.

Na vrećama peleta (pelet se najčešće pakira u vreće od 15 i 20 kilograma) mora stajati certifikat, kao i sastav peleta (od kojeg je drveta pelet izrađen), postotak vlage i dimenzije jedne granule. Stoga, koliko god da vam je cijena odlučujući faktor, nemojte kupovati pelet u neobilježenoj vreći. Dobrim omjerom smatra se udio od 80% tvrdog drveta (hrast, bukva i sl.) + 20 % mekog drveta, bez dodataka bilo kakvih aditiva.

Na tržištu se može pronaći širok izbor peleta. Iznimno je bitno da odaberete pelet provjerene kvalitete, tj. onaj koji se proizvodi od sirovine poznatog porijekla. Certifikat je jamstvo poštivanja određenih međunarodnih normi.

Kvalitetan pelet ćete prepoznati po glatkoj teksturi, mirisu na drvo, a ne na ljepilo i druge kemijske sastojke. Osim toga, kod peleta dobre kvalitete gotovo da neće biti prašine. I kada „motate“ pelet pod prstima, ne bi trebalo biti fine prašine.

Kada kupujete pelet, obratite pažnju na sastav. U vreći treba biti što manje prašine. Fina prašina na dnu vreće može ukazivati na pelet lošije kvalitete.

Postoji jednostavan „trik“ da provjerite kvalitetu peleta. Uzmite nekoliko granula peleta i stavite ih u čašu s vodom. Pelet treba potonuti i nakon nekoliko minuta nabubriti i praktički se raspasti, a pritom voda mora ostati bistra čak iako mrvice plivaju po čaši. Na taj način ćete potvrditi da se prilikom izrade peleta nisu koristila ljepila i druge kemijske tvari koje čak mogu oštetiti sustav za sagorijevanje kod kotla.

Kvalitetan pelet prepoznat ćete i po boji. On treba biti svijetao, bez pukotina. Ukoliko je pelet tamniji, to može ukazivati na veći postotak kore u sastavu. Međutim, boja nije uvijek vjerodostojan pokazatelj. Tamniji pelet može u sebi sadržavati i veći postotak hrasta u odnosu na drugo drvo, jer hrast sadrži tanin.

Kora sadrži najviše vlage i prašine te ima znatno manju kalorijsku vrijednost od jezgre stabla.

Također, pelet dobre kvalitete treba biti tvrd i gust, da se ne lomi lako.

Na koje još osobine trebate obratiti pažnju? Gustoću, sadržaj vlage i mehaničku čvrstoću. Postotak vlage treba biti što manji kako bi se povećala kalorijska vrijednost, odnosno smanjila potrošnja peleta. Gustoća je pokazatelj kvalitete peleta i trebala bi imati što veću vrijednost. Mehanička čvrstoća odnosi se na postotak količine sitnih čestica koje nastaju kada je pelet izložen određenom opterećenju. U ovom slučaju, što je niža vrijednost, veća je kvaliteta peleta.

Međutim, treba naglasiti da nije bitan samo sastav peleta, već i njegovo skladištenje. Prilikom skladištenja od presudne je važnosti pripaziti na vlagu.

A koliko košta ovaj vid grijanja, tj. kotlovi na biomasu? U prosjeku, grijanje na pelete košta oko 1.100 EUR godišnje. Postoji više peći na pelete, različite snage ložišta, pa i sama cijena varira. Kotao na pelete košta između 1.900 i 3.000 EUR.

Tražite tvrtke kojima biste povjerili ugradnju i kasnije servisiranje kotla na pelete? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim stručnjacima za grijanje na pelete u vašoj okolini - besplatno i bez obveza!

Učinkovitost cijelog sustava grijanja umnogome ovisi o kvaliteti peleta. Na tržištu možete pronaći mnoštvo proizvođača, ali se trudite da vam cijena ne bude odlučujući faktor, već sam sirovinski sastav i postotak prašine, pa čak i miris peleta. Ukoliko je pelet „loš“, to ne samo da dovodi do smanjenja učinkovitosti i isplativosti grijanja, već i do poremećaja u procesu sagorijevanja, a samim time i rada kotla na pelete.