Tekst: Gabriela Sliško
U nastavku:
Martin Breg i ostaci crkve sv. Martina
Martin Breg, uzvisina od 205 metara iznad Dugog Sela, oduvijek je bio važan povijesni i kulturni prostor. Na njegovu vrhu stoje ostaci crkve svetog Martina iz 16. stoljeća, spomenika nulte kategorije, od koje su sačuvani samo zvonik i sakristija. Prvi se put spominje 1209. godine, a njome su u srednjem vijeku upravljali templari i božjaci iz Božjakovine. Sve do 1901. bila je središte dugoselske župe, no u drugoj polovici 20. stoljeća pretrpjela je velika oštećenja zbog nebrige vlasti.
Martin Breg i danas njeguje bogatu tradiciju okupljanja – ovdje se održavaju Martinski rally, Vincekovo i slavlje Martinja. U podnožju crkve smješten je Trg svetog Martina s drvenom skulpturom sveca, rad kipara Josipa Cikača. Unatoč urbanističkim promjenama, ostao je nezaobilazna destinacija za ljubitelje prirode i tradicije, nudeći mir i prekrasne poglede na Posavinu i Prigorje.
Kulturno-informativni centar: od zdravstva do baštine
U srcu Dugog Sela smješten je Kulturno-informativni centar, ključna institucija koja igra vitalnu ulogu u društvenom i kulturnom životu grada. Izvorno izgrađena kao dio prestižnog imanja Drašković, zgrada je kasnije služila kao zdravstveni centar prije nego što je pretvorena u kulturno središte. Arhitektura odražava elegantan stil njegovog plemenitog podrijetla dok se prilagođava kako bi služila promjenjivim potrebama zajednice. Danas se u ovom višenamjenskom prostoru održavaju razna kulturna događanja, izložbe i okupljanja građana, premošćujući jaz između plemićke prošlosti Dugog Sela i njegove živopisne sadašnjosti. Njegova misija je pružiti platformu za lokalne umjetnike i stvaratelje, kao i educirati i informirati građane o raznim aspektima kulture i umjetnosti.
Crkva svetog Martina: neogotička ljepotica
Sadašnja crkva sv. Martina jedno je od najimpresivnijih arhitektonskih ostvarenja u Dugom Selu. Izgrađena 1900. godine, a prema dostupnim izvorima, projektirao ju je poznati arhitekt Hermann Bollé. Crkva se ističe izraženim neogotičkim elementima poput šiljastih lukova, rebrastih svodova i visokih tornjeva, dok njezina unutrašnjost krije vrijedne vjerske artefakte i umjetnička djela koja svjedoče o bogatoj duhovnoj i kulturnoj baštini regije. Tijekom potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. i 2021. godine, crkva je pretrpjela određena oštećenja, osobito na trijumfalnom luku iznad svetišta, no unatoč tome ostala je stabilna i sigurna za korištenje. Danas, ova neogotička ljepotica dominira Dugim Selom, predstavljajući simbol povijesti i tradicije.
Draškovićeva kula: trag plemićke ostavštine
Usred zelenog perivoja smjestila se Draškovićeva kula, nekada simbol plemićke moći i ugleda. S vremenom je izgubila svoju izvornu funkciju te je danas prenamijenjena u stambeni objekt, no i dalje odiše starinskim šarmom i arhitektonskom ljepotom. Kroz stoljeća, kula je svjedočila raznim promjenama u Dugom Selu, ali njezina prisutnost i dalje podsjeća na bogatu povijest ovog kraja. Očuvanje ovakvih povijesnih spomenika ključno je za razumijevanje i poštovanje kulturne baštine koja povezuje prošlost i sadašnjost.
Živa ostavština Dugog Sela
Danas se Dugo Selo nastavlja razvijati brižno čuvajući svoje povijesno blago. Ove znamenitosti ne služe samo kao turističke atrakcije, već i kao vitalna sidra identiteta zajednice i ponosa. Svaki kamen, svaki arhitektonski detalj priča priču o otpornosti, prilagodbi i kulturnom kontinuitetu. Dok grad ide naprijed u budućnost, ovi spomenici stoje kao mostovi između generacija, podsjećajući posjetitelje i stanovnike na bogatu povijest koja Dugo Selo čini jedinstvenim. Bilo da ste zaljubljenik u povijest, arhitekturu ili jednostavno znatiželjan putnik, znamenitosti Dugog Sela nude fascinantan uvid u hrvatsku prošlost i pridonose njezinoj dinamičnoj sadašnjosti.