Zašto su toplinska pumpa i podno grijanje najbolja kombinacija?

Na početku ćemo objasniti njihove prednosti, iz kojih ćete zaključiti zbog čega su toplinska pumpa i podno grijanje najbolja kombinacija.

Toplinska pumpa - prednosti

Toplinske pumpe kao vrsta HVAC tehnologije (grijanje, hlađenje, ventilacija) nisu novina, međutim njene performanse su se izuzetno poboljšale u posljednjih 10 godina.

Toplinska pumpa koristi obnovljivi izvor energije - sunčevu toplinu, tj. solarnu energiju akumuliranu u prirodnim elementima (zemlja, zrak, voda). Toplinske pumpe upotrebljavaju toplinu iz okoline koju pretvaraju u energiju i izvor topline za grijanje prostora. Jednostavnije objašnjeno: omogućuju prijenos toplinske energije iz sredine niže temperature (iz okruženja) u sustav više temperature, koristeći dodatnu energiju (struju) za pokretanje kompresora. Na ovaj način je upotreba električne energije smanjena, ali i proizvodnja štetnih plinova.

Toplinske pumpe se smatraju jednim od najčišćih izvora energije za grijanje jer se njihov rad zasniva na obnovljivim izvorima energije.

Otprilike, na 1 kW uložene električne energije uz pomoć toplinske pumpe proizvede se oko 4 kW toplinske energije, odnosno električna energija omogućava rad kompresora s omjerom uloženog/dobivenog od 1:4. Poređenja radi, norveški radijatori koriste električni grijač koji, da bi proizveo jedan kilovat toplinske energije, treba potrošiti i jedan kilovat električne energije.

Ne smijemo zaboraviti ni ekonomski aspekt. Toplinska pumpa ima dug vijek trajanja koji se procjenjuje na oko 25 godina. Osim toga, kod toplinske pumpe uložena sredstva vraćaju se znatno brže nego kod drugih alternativnih načina grijanja, poput solarnih sustava. Procjenjuje se da je za povrat novca, tj. za isplaćivanje početne investicije potrebno samo 5 godina.

Toplinske pumpe su visokoefikasan način za osiguranje topline u domovima, koji ostavlja mali ugljični otisak i ekonomski je isplativ.

A koliko onda koštaju toplinske pumpe? Cijena toplinske pumpe zrak-voda, odnosno za nabavku i ugradnju toplinske pumpe prosječne snage 8 kW, kreće se od 2.500 EUR pa na više. Cijena sustava toplinske pumpe voda-voda ili zemlja-voda kreće se između 5.000 do 10.000 EUR (bez ulaganja u razvodni sustav, podno ili radijatorsko grijanje). Kolika je ušteda u grijanju? Trostruka!

Tražite nekoga kome biste povjerili ugradnju toplinske pumpe? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim stručnjacima za toplinske pumpe u vašoj okolini - besplatno i bez obveza!

Toplinske pumpe se prema izvoru odakle preuzimaju toplinsku energiju dijele na: toplotne pumpe voda-voda, zemlja-voda i zrak-voda. Kod toplotne pumpe voda-voda, toplinska energija se uzima od podzemnih voda, a zatim se prenosi na vodu u sustavu grijanja. Ova vrsta toplotne pumpe smatra se najefikasnijom i najpostojanijom na niskim temperaturama, međutim, njezina ugradnja je izuzetno zahtjevna.

Druga vrsta, zemlja-voda, preuzima toplinsku energiju iz zemlje i prenosi je na vodu koja se nalazi u cijevima sustava grijanja. Sama instalacija je izuzetno slična onoj kod toplotnih pumpi voda-voda. Treća vrsta je zrak-voda, koja, kako se zaključuje iz naziva, preuzima toplinsku energiju iz vanjskog zraka koju potom prenosi na vodu u cijevima sustava koji grije dom. Toplinska pumpa zrak-voda je najjeftinija i najjednostavnija za održavanje.

Osim što grije, važno je istaknuti da se toplinska pumpa koristi i za hlađenje, kao i za grijanje sanitarne vode. Kako predstavljaju “3u1” opciju, toplinske pumpe ostvaruju značajne uštede tijekom cijele godine.

Jedna od zabluda koja je vezana za toplotne pumpe jest njihov nivo buke, odnosno da su one izuzetno bučne. Međutim, to nije točno; unutarnja jedinica toplotne pumpe proizvodi buku približnu buci koju proizvodi hladnjak, čak i manju.

Podno grijanje - prednosti

Podno grijanje je niskotemperaturni sustav grijanja, odnosno sustav površinskog grijanja kod kojeg toplina dolazi iz poda. Zagrijan pod oslobađa toplinu koja se zatim kreće prema gore, zagrijavajući na taj način cijelu prostoriju. Kod podnog grijanja, temperatura poda kreće se od 21 do 28 stupnjeva, ovisno o prostoriji. Poređenja radi, kod radijatorskog grijanja iznosi preko 65 stupnjeva.

Ovaj sustav grijanja dijeli se na električno podno grijanje i vodeno podno grijanje (hidraulički sustavi), koji koriste toplu vodu. Dakle, razlika je u tome što se u podu nalazi razvedena mreža ili električnih grijača ili mreža cijevi kroz koje prolazi tekućina. Premda je električno podno grijanje jednostavnije i povoljnije za ugradnju, vodeno je znatno ekonomičnije.

Riješit ćemo prvo neke predrasude koje važe za podno grijanje. Mnogi od podnog grijanja odustaju jer je početna investicija za oko 30 % skuplja od klasičnih radijatora. Međutim, u pitanju je dugoročna investicija koja će se vrlo brzo isplatiti i donijeti uštede na mjesečnim računima. Naime, podno grijanje je sustav koji je energetski efikasniji i iziskuje manje održavanja. 

Druga zabluda vezana je za niske radne temperature podnog grijanja, te je uvriježeno mišljenje da kuća s istim ne može dovoljno zagrijati tijekom zime. Ni ovo nije istina - uz pomoć podnog grijanja, toplina ravnomjerno raspoređuje na cijelu površinu poda, pri čemu se stvara ugodno okruženje.

Temperatura se po volumenu prostorije optimalno prostire, te osim što poboljšava komoditet stanovanja, podno grijanje omogućava i smanjenje potrošnje, jer je termostat postavljen na nižu temperaturu.

Još jedna zabluda jest da podno grijanje podiže prašinu. Ni ovo nije točno - kako toplinu prostoru predaje zračenjem, ne postoji izrazito strujanje zraka koje podiže prašinu.

Štoviše, druga grijna tijela zbog svoje visoke temperature stvaraju intenzivnu cirkulaciju zraka, što doprinosi podizanju prašine u prostoriji. Također, podno grijanje ne isušuje zrak tijekom grijne sezone.

Osim toga, tu je i estetski aspekt - kod podnog grijanja nema vidljivih grijaćih tijela koja bi mogla narušiti estetski izgled prostora. Dobar izbor za podno grijanje jesu keramičke pločice. Pločice su dobri provodnici topline, toleriraju temperaturna kolebanja i više temperature. Drvo, s druge strane, nije baš najbolji izbor jer ima nisku toplinsku provodljivost i mali kapacitet akumuliranja topline.

A što je s cijenom? Koliko košta podno grijanje? Cijena podnog grijanja ovisi, prije svega, o sustavu koji odaberete (na vodu ili struju), površini, odnosno veličini sustava, ali i od elemenata kao što su vrsta, tip i snaga kotla, toplinske pumpe, solarnih kolektora te ostali dijelovi prateće opreme i slično. Za nabavku, ugradnju, priključenje na razvodne kutije i testiranje pritiska u sustavu treba izdvojiti između 20 i 25 EUR/m².

U potrazi ste za majstorom kome biste povjerili ugradnju podnog grijanja? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim stručnjacima za podno grijanje u vašoj okolini - besplatno i bez obveza!

Podno grijanje ima i određenu manu koju morate uzeti u obzir. Ono nije pogodno za naknadnu ugradnju, već prvenstveno za novogradnju. Razlog leži u tome što se razina poda podiže za nekih 10 do 12 centimetara, što rezultira prilagođavanjem svih vrata u domu.

Toplinska pumpa i podno grijanje

 Za optimalnu iskoristivost toplinske pumpe, ali i najbolji toplinski ugođaj u prostoru, preporučuje se kombinacija toplinska pumpa i podno grijanje. Razlog leži u načinu na koji toplinske pumpe i podno grijanje rade. Hidraulično ili vodeno podno grijanje radi na niskim temperaturama, odnosno koristi vodu niže temperature. Ovo znači da toplinska pumpa u svakom trenutku može osigurati adekvatnu temperaturu vode za funkcioniranje podnog grijanja.

S druge strane, voda u radijatorima, da bi mogla grijati, mora premašiti 60 stupnjeva. Radijatori toplotu emitiraju preko manje površine, koja samim tim treba biti više temperature. Toplinske pumpe nisu optimalno rješenje za postizanje visokih temperatura, jer ih u tom slučaju treba dodatno opremiti električnim grijačem, čime se smanjuje njihova energetska efikasnost.

Toplinska pumpa nije samo idealna kombinacija s podnim, već i sa zidnim grijanjem, koje je također niskotemperaturni sustav. U sustavima zidnog grijanja temperatura vode je nešto viša nego kod podnog grijanja - od 28 do 40 stupnjeva.

Baš kao i kod podnog grijanja, toplina se prenosi preko veće površine - zidova. Grijna tijela nalaze se u zidovima, a za razliku od podnog grijanja, zidno grijanje je pogodnije za naknadne adaptacije jer ne dolazi do povećanja razine poda.

Kada je sustav zidnog grijanja povezan na toplinsku pumpu, tijekom ljeta se koristi i za hlađenje prostorija, čime se smanjuje potreba za klima-uređajima. Osim toga, kod ovog načina hlađenja nema direktnog puhanja hladnog zraka kao kod klima.

Kombinacija zidnog grijanja i toplinske pumpe omogućava i hlađenje. To se ostvaruje jer toplinska pumpa koristi nisku temperaturu podzemnih voda kako bi ohladila vodu u sustavu zidnog grijanja. 

A koliko ćete platiti zidno grijanje? Cijena zidnog grijanja ovisi o vrsti i snazi sustava, odnosno uređaja (na vodu ili struju), površini, tipu (grijanje, hlađenje ili oboje) i, svakako, od izvođača radova. Cijena zidnog grijanja s postavljanjem aluplast cijevi Ø16, bez povezivanja na sustav i bez dodatnog krečenja, iznosi između 25 i 35 EUR/m².

Tražite nekoga kome biste povjerili montažu zidnog grijanja? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim monterima zidnog grijanja u vašoj okolini - besplatno i bez obveza!