Drveni namještaj - koje drvo odabrati?

Drvo kao građevinski materijal

Drvo je prirodan i ekološki prihvatljiv materijal koji ima široku primjenu u gradnji i uređenju interijera, kao i eksterijera. Upotrebljava se za izradu nosivih konstrukcija, podnih obloga, namještaja, stolarije, krovnih konstrukcija, nadstrešnica itd. Zapravo, drvo je jedan od najstarijih i najčešće upotrebljavanih građevinskih materijala na svijetu, jedan od prvih materijala uopće poznatih ljudskoj civilizaciji. 

Većina namještaja, poput kuhinja, ormara i stolova, danas se izrađuje od punog drva ili drvnih kompozita.

Drvo je popularan izbor upravo zahvaljujući svojim izvrsnim svojstvima. To je prije svega čvrst materijal koji se jednostavno obrađuje i nudi različite mogućnosti oblikovanja. Njime se postiže lijep estetski izgled interijera i eksterijera. Osim toga, drvo je jednostavno transportirati i ugraditi, dobar je toplinski izolator visoke tlačne i vlačne čvrstoće u odnosu na malu težinu. Od dobrih obilježja treba istaknuti još i žilavost i parodifuznost. 

Drvo je heterogeni materijal u fizikalnom, kemijskom i anatomskom smislu jer su njegovi dijelovi uglavnom različite strukture. Razlike u građi najbolje se vide na poprečnom presjeku stabla.

Drvo unosi toplinu u svaki interijer i pogodno je za različite stilove uređenja. Savršeno će se uklopiti u tradicionalni dizajn, ali će se podjednako dobro uklopiti u moderne stilove, poput skandinavskog minimalizma ili industrijskog stila, u kombinaciji s metalnim elementima. To je nedvojbeno bezvremenski materijal koji je uvijek u trendu. S drvenim namještajem nikada nećete pogriješiti. Ako se radi o punom drvu i masivnim komadima, oni će vam pritom služit dugi niz godina, čak i desetljećima.

Drveni namještaj - puno drvo ili drvni kompoziti?

Za početak ćemo se prvo pozabaviti ovim pitanjem. Zbog svoje široke primjene i cjenovne pristupačnosti, sve su popularniji drvni kompoziti za izradu namještaja, poput iverice i šperploče, budući da su odlična zamjena za skuplje puno drvo.

Šperploča se najčešće izrađuje od bukova drva. Dobiva se međusobnim spajanjem odnosno sljepljivanjem tankih slojeva drva odnosno furnira dobivenih rezanjem ili ljuštenjem. Obično se spaja neparan broj slojeva kako bi se postigla ravnomjernija ploča. Drvena vlakna u susjednim listovima su međusobno okomita kako bi se smanjile veće deformacije ploče. Za lijepljenje se upotrebljavaju razna veziva, najčešće ljepila na bazi umjetnih smola, tutkalo, kazeinsko ljepilo.

Iverica se proizvodi od sječke drva i odgovarajućeg veziva. Jeftinija je, gušća i uniformnija u usporedbi sa šperpločom. Može biti jednoslojna i troslojna. Iverica se prema zapreminskoj masi može podijeliti na laku, srednju i tešku. Lake iverice imaju zapreminsku masu od 250 do 400 kg/m3 i uglavnom se upotrebljavaju kao zvučni i toplinski izolatori. Takve iverice se nazivaju i izolacijske iverice. Srednje teške iverice su najrasprostranjenije i upotrebljavaju se uglavnom za izradu namještaja. Njihova zapremina kreće se od 400 do 800 kg/m3. Tvrda ili teška iverica ima zapreminsku masu od 800 do 1200 kg/m3.

Ovdje treba napomenuti još i iveral i MDF ploče, koje su našle široku primjenu u proizvodnji namještaja. 

Iveral se sastoji od iverice koja je obostrano oplemenjena ukrasnim papirom impregniranim melaminskom smolom. Iveral karakterizira visoka otpornost na mehaničke, kemijske i toplinske utjecaje, postojanost boja i lako održavanje.

MDF ploče se proizvode miješanjem smole i drvenih vlakana pod visokim tlakom i temperaturom. Budući da je površinska obrada medijapana s obje strane brušena odnosno glatka, pogodna je za daljnju obradu, a danas je vrlo popularna zamjena za puno drvo.

Budući da su MDF ploče ujednačene debljine i gustoće, mogu se obrađivati na različite načine - glodanjem, furniranjem i bojenjem..

No masivno je drvo svakako bez premca u odnosu na sve gore navedene proizvode od drva, odnosno kompozitne materijale. Ako želite luksuzan i elegantan enterijer koji pritom pruža domaći osjećaj u kojem ćete se uvijek osjećati ugodno, onda je puno drvo nedvojbeno najbolji izbor. No visoku kvalitetu prati i viša cijena.

Koliko zapravo stoji namještaj od punog drva? Cijena namještaja od punog drva ovisi prije svega o složenosti izrade, vrsti drva, površinskoj obradi i, naravno, o stolaru. Na primjer, cijena stola od punog orahova drva s metalnim nogama dimenzija 200 x 100 cm vas može stajati od 270 do 1.600 EUR.

Željeli biste namještaj od punog drva, a ne znate kome povjeriti posao? Pošaljite upit, potpuno besplatno i bez obveze, odgovarajućim stolarima u svom kraju koje su ocijenili klijenti koji su se već koristili njihovim uslugama.

Različite vrste drva imaju različita svojstva i različito se ponašaju tijekom obrade. Zbog toga će proces proizvodnje i vrsta drva koja se upotrebljava u izradi namještaja utjecati na kvalitetu drvenog namještaja, bilo da se radi o namještaju po mjeri ili salonskom namještaju. To znači da vam za kvalitetan drveni namještaj osim iskusnog stolara koji posjeduje znanje i odgovarajući alat za točan rad, treba i kvalitetan i otporan materijal, odnosno kvalitetna vrsta drva.

Koje drvo odabrati za drveni namještaj?

Postoje tri osnovne vrste drva: meko, čvrsto i tvrdo drvo.

Čvrsto drvo je izravan proizvod drva. Proces izrade namještaja od čvrstog drva je dugotrajan, uglavnom ručan i precizan, pa zbog toga i namještaj od čvrstog drva stoji više. Struktura čvrstog drva nije fleksibilna kao kod mekog drva, stoga će namještaj od čvrstog drva trajati dulje, a bit će i stabilniji. 

Tvrdo drvo je najzastupljenije u proizvodnji namještaja. Od njega se najčešće izrađuju stolovi, komode, ormari i sl. Tvrdo drvo je gušće, jače i trajnije od mekoga. Namještaj od tvrdog drva koji je pritom i stručno izrađen, trajat će generacijama, unatoč intenzivnoj uporabi. U ovu skupinu spadaju spororastuće listopadne vrste.
Vrste drva koje su najzastupljenije u visokokvalitetnom drvenom namještaju dolaze upravo iz te skupine. U tu skupinu spadaju: bukva, hrast, javor, orah, tropske vrste mahagonija...

Hrast je najcjenjenije i vrlo kvalitetno drvo. Hrast u prirodi može narasti i do 50 metara visine, a promjer mu može biti 1 metar. Žilavo je, čvrsto na pritisak u svim smjerovima i otporno na vlagu. Hrast je tvrda vrsta drva koja se umjereno skuplja i dobro obrađuje. Iako se dobro suši, zbog pojave pukotina zahtijeva lagano sušenje. Dobro se bajca, boji i lakira. Žućkasta boja s vremenom postaje zagasitije crvena ili smeđa. Ima široku primjenu: upotrebljava se za izradu građevinskih konstrukcija, stolarije, namještaja, parketa, bačvi, a široku primjenu nalazi i u hidrogradnji.

Bukva je vrlo tvrdo, teško, ali elastično drvo. Zauzima preko 50 % naših šuma. Visina tog drveća kreće se i do 40 metara, dok mu je promjer 0,5 m. Bukva ima veliku zapreminsku masu. Postojana je u vodi. Što se tiče boje, na poprečnom presjeku je bjelkaste boje, a kada se osuši, poprima žućkastu ili blijedosmeđu boju. Ima široku primjenu jer se dobro obrađuje, kako ručno tako i strojno. Lako se cijepa, dobro brusi, buši, savija, bajca i površinski obrađuje. Upotrebljava se za izradu namještaja (parena bukva), podova, stepenišnih gazišta, kao i gore navedenih kompozitnih materijala.

Uza sve prednosti, bukva ima i nedostatke: može biti sklona krivljenju, vitoperenju i raspucavanju.

Javor - drvo javora je tvrdo, stabilno, teško, žilavo i sjajno. Karakterizira ga umjereno skupljanje tijekom temperaturnih fluktuacija. Pogodno je za bajcanje, lako se polira, brzo prima različite završnice i boje. Namještaj od javorova drva je otporan na habanje i glatke je strukture. Trajat će vam godinama.

Javor je poznat po otpornosti na štetočine, zbog čega je izvrstan izbor za unutarnji i vanjski namještaj.

Jasen - tvrdo, teško drvo velike žilavosti. Ima duga, ravna i pravilna vlakna s vrlo malo kvržica, pa mu je struktura grublja. U prirodi doseže visinu do 35 metara. Jasen se jako malo skuplja. Njegov nedostatak je to što je nestabilan u vlažnom okruženju. Ima svijetlu boju koja varira od bjelkaste do svjetlosmeđe s prirodnim sjajem. Po svojstvima je nalik hrastu, ali mu ne može parirati kada je u pitanju trajnost i otpornost na vremenske uvjete. Upotrebljava se za izradu namještaja, parketa, stepenišnih gazišta, sportskih rekvizita poput vesla i štapova za hodanje, čak i za izradu držaka za alat.

Orah je idealna vrsta drva za tokarenje. Dobro se ljušti, reže i brusi, lijepi, bajca, lakira i boji. Drvo oraha vrlo je cijenjeno u drvnoj industriji. Najčešće se upotrebljava u proizvodnji masivnog namještaja i glazbenih instrumenata. Orah je tamnosmeđe boje, preko crvenosmeđe do crnosmeđe boje. Zahtijeva sporo sušenje, poput hrasta. Dobro osušeno drvo oraha je vrlo izdržljivo, gotovo uopće ne „radi”.

Trešnja - vrlo tvrdo, žilavo i gusto drvo. Iako se lako obrađuje (lijepi, savija, bajca), kako ručno tako i strojno, ne reagira dobro na bojenje jer njeno gusto drvo slabo prima boju i rezultat je neujednačen. Također, uslijed promjene temperature može doći do izraženog skupljanja. Upotrebljava se za izradu namještaja, glazbenih instrumenata, rukotvorina i izvrsno je za rezbarenje.

Šare trešnjina drva su ravne ili blago valovite.

Namještaj od trešnjina drva vrlo je cijenjen zbog svog pigmenta i procesa starenja. Naime, u početku je drvo trešnje blago ružičasto te postupno potamni do bogate crvenkastosmeđe nijanse. Taj proces promjene boje drva događa se uglavnom u prvih pola godine izlaganja svjetlu i može trajati godinama.

U skupinu mekog drva spadaju četinjače, zimzeleno drveće koje brže raste. Općenito su jeftinije od tvrdog drva i treba im znatno manje vremena da narastu i budu spremne za upotrebu. Iako nije tako izdržljivo kao čvrsto drvo, meko drvo je ipak našlo široku primjenu u izradi namještaja. Ogrebotine daju mekom drvu rustikalni izgled, a ima i tendenciju tamnjenja kada je izloženo svjetlu.

Najpopularniji predstavnici te skupine su jela, bor, ariš i smreka.

Jela - manje je postojana od vrsta iz iste skupine, na primjer smreke. Lakše se krivi i vitoperi. To je vrlo mekano i elastično drvo izražene teksture. Ima žućkastobijelu boju. Srednje je obradivo, dobro se boji i bajca, ali se slabo polira.

Bor sadrži visok postotak smole, što mu daje ugodan miris, ali se teže obrađuje, odnosno boji i polira. To je najraširenija crnogorica na našim prostorima, s vrlo izraženom teksturom. Bor je lagano i meko drvo, ali tvrđe od smreke i jele. Bijeli bor cijenjen je građevinski materijal koji se upotrebljava za drvene konstrukcije i vanjsku stolariju.

Smreka je drvo koje se često upotrebljava u građevinarstvu, prije svega za izradu krovnih i međukatnih konstrukcija te za stolariju, ali i za izradu namještaja. Stolari ga jako cijene jer je pogodno za obradu, dobro podnosi bojenje i bajcanje, ali se teže polira. Unatoč mekoći, vrlo je otporna. Lagano, elastično drvo s izraženom teksturom. Nema izraženog skupljanja i vitoperenja.

Ariš je teži od smreke, jele i bora. Drvo je elastično i dugotrajno s visokim postotkom smole, što otežava poliranje i bajcanje. U manjoj mjeri se vitoperi i skuplja. Ariš ima izraženu teksturu, a samo drvo je postojano i stabilno pri temperaturnim oscilacijama. Nalazi široku primjenu u građevinarstvu, upotrebljava se za izradu visokih stupova, namještaja, građevinske stolarije, kao i nosača međukatnih konstrukcija.

Ako trebate drveni namještaj od bilo koje od gore navedenih vrsta i tražite pouzdanog stolara koji će vam ga izraditi, obratite nam se. Pošaljite upit, potpuno besplatno i bez obveze, odgovarajućim stolarima u svom kraju koje su ocijenili klijenti koji su se već koristili njihovim uslugama.