1. Uloga statičara u planiranju objekta 

1.1. Statičar je građevinski inženjer

Statika spada u izgradnju odnosno građevinsku struku. Statičar je onaj koji je studirao na Građevinskom fakultetu, a potom specijalizirao statiku. Statičar nije arhitekt i u načelu ne može projektirati arhitektonska rješenja zgrada, osim ako nije za to dodatno osposobljen, odnosno ako je položio ispit o arhitektonskom projektiranju, koji imaju arhitekti.

1.2. Uloga statičara u projektu

Statičar ulazi u projekt u fazi DGD-a, odnosno u fazi pripreme dokumentacije za građevinsku dozvolu. Njegova je zadaća preračunati arhitektonski objekt, koji je zamislio i nacrtao arhitekt u skladu s arhitektonskim planovima. Arhitektonske planove najčešće daje arhitekt, koji obično i vodi sastanke sa statičarom, dok investitora rjeđe možemo vidjeti u toj ulozi. Uloga statičara je ključna jer osigurava da objekt funkcionira ne samo na papiru, nego i u stvarnosti. Statički proračuni osiguravaju čvrstoću i trajnost objekta koji je otporan na vjetar, potrese i podnosi projicirana opterećenja. Ako ti osnovni uvjeti nisu osigurani, posljedice su katastrofalne jer se zgrada može urušiti i početi slijegati.

1.3. Statika utječe na arhitekturu

Arhitektura i statika gotovo su neraskidivo povezane jer se statika bavi konstrukcijom, koja je ključni dio svake kuće. Arhitekt i statičar stoga usko surađuju na projektu, sastaju se i zajedno traže rješenja. Budući da statika utječe na arhitekturu, morate se nekoliko puta konzultirati o tome je li rješenje ispravno ili ne. Statika je kreativna znanost koja pomaže u realizaciji arhitekture vještim traženjem prijedloga.

1.4. Je li statika obvezni dio dokumentacije?

Statika odnosno statički proračuni su obvezni dio DGD dokumentacije (dokumentacija o građevinskoj dozvoli). Budući da je statika jedan od obveznih aneksa, građevinska dozvola se ne može dobiti bez statičnih planova. Ako ih ne priložite, općina će vašu prijavu označiti kao nepotpunu i zatražiti dopunu i obično vam ostaviti na raspolaganju oko 14 dana za dopunu, što nije dovoljno da dobijete statičke planove. Ako ne dovršite prijavu u predviđenom roku, prijava će biti odbijena i morat ćete se ponovno prijaviti za novu, što znači da ćete morati ponovno platiti da dobijete sva mišljenja itd.

2. Podaci koji su potrebni statičaru

2.1. Lokacija objekta

Kako bi statičar počeo s radom, prvo ga moramo upoznati s lokacijom na kojoj se objekt nalazi. Lokacija je važna prije svega zbog meteorološke karte, koja određuje prosječnu količinu snijega godišnje i potresne akceleracije tla za područja u Hrvatskoj. Za čitanje tih podataka statičaru nije potrebna iznimno točna lokacija, odnosno naznaka ulice i kućnog broja, dovoljno je znati u kojem se naselju kuća nalazi. U skladu s podacima, statičar će podatke o seizmičkoj akceleraciji tla (g) i količini snijega očitati s meteorološke karte, a zatim ih uzeti u obzir pri izračunu kuće. U planinskim predjelima, gdje pada puno snijega, opterećenje se znatno povećava zimi, pa stoga kuća mora izdržati veću težinu nego uz more, gdje snijega praktički nema. Opterećenje snijegom (kN/m²) je stoga ključna informacija. U Hrvatskoj postoje područja na kojima su akceleracije potresa veće nego na drugima, što opet utječe na statički proračun.

2.2. Nosivost tla

Budući da statičar mora preračunati hoće li se temelji kuće slegnuti (a u ovom slučaju to i spriječiti), bitna informacija je sastav tla. Močvarna tla su vrlo meka, pa se kuće na takvom tlu sliježu mnogo brže nego kuću na kamenitom tlu. Kao rezultat toga, mekano tlo se ne može opteretiti težinom kakvom se može opteretiti stjenovito tlo, što ima velik utjecaj na dizajn kuće, veličinu, broj katova i konstrukcijski sustav. Ako statika pokaže da će se temelji kuće slijegati zbog niske nosivosti poda, projekt kuće se mora tome prilagoditi.

2.3. Plan arhitekture 

Osnovno što je potrebno statičaru je, naravno, arhitektonski plan kuće. Za statičke proračune dovoljna je dokumentacija za građevinsku dozvolu, jer ti planovi već sadrže podatke o konstrukcijskim sustavima, materijalima i procijenjenim dimenzijama konstrukcijskih elemenata. Na temelju arhitektonskih planova statičar će preračunati kuću od krova do temelja.

2.4. Specifičnosti arhitekture

Statičar mora biti obaviješten ako projektirana kuća ima takve specifičnosti koje je nemoguće zaobići ili promijeniti jer bi to uništilo njezinu ideju. Ako arhitekt želi konzolnu terasu, statičar je ne smije optimizirati postavljanjem stupa ispod nje. Iako bi to bilo najjednostavnije rješenje, narušilo bi arhitektonsku sliku kuće i promijenilo cjelinu. U takvim slučajevima mora upotrijebiti sve svoje znanje i kreativnost kako bi pronašao rješenje koje neće promijeniti arhitekturu, a istovremeno će zadovoljiti statičke zahtjeve.

2.5. Financijski proračun

Za statičara je važno da je svjestan financijskog proračuna investitora jer to utječe na rješenja koja će predlagati. Ako je financijski proračun jako ograničen, morat će prilagoditi rješenja i pronaći ono koje za najmanje novca najuspješnije premošćuje zadane raspone i slično. No ako je proračun velik, statičar ima i više slobode u kreativnom razmišljanju i pronalaženju izvan standardnih rješenja.

3. Statički izračun novogradnje

3.1. Nosivost kuće

Proračun statike sadrži podatke o nosivosti kuće. To znači da statičar izračunava cjelokupnu nosivu konstrukciju kuće, od poda do stropa, kako bi utvrdio koje dimenzije moraju imati pojedini materijali i kakav treba biti konstrukcijski sustav da bi kuća izdržala opterećenje. Opterećenje uključuje težinu same kuće, odnosno težinu konstrukcijskih elemenata, opterećenje snijegom, opterećenje vjetrom i opterećenje pokretnog namještaja i ljudi. Kako bi mogao očitati težinu pojedinih elemenata, statičaru su potrebni točni podaci o konstrukcijskim materijalima. Statički proračun kuće uvijek počinje na krovu i nastavlja se prema tlu, a završava na temeljima.

3.2. Dimenzije pojedinih elemenata

Na temelju rezultata proračuna statičar će odrediti dimenzije pojedinih konstrukcijskih elemenata. Točnije, to znači da će odrediti debljinu zidova, promjer nosivih stupova, visinu i širinu krovnih greda (rogova), dimenzije temelja... Sve dimenzije određuju se tako da se osigura optimalna upotreba materijala s obzirom na nosivost. Smisao statike nije da svi elementi budu što deblji i što veći kako bi izdržali opterećenje kuće. Rasipne dimenzije znače veću težinu kuće i veće opterećenje, a istodobno više utrošenog materijala znači i veći trošak. Dobar statičar će stoga uvijek tražiti najbolju moguću učinkovitost.

3.3. Smrzavanje i dimenzioniranje temelja

Statičar će odrediti i dimenzije temelja. Dimenzije temelja prije svega ovise o tome radi li se o temeljnoj ploči ili trakastim temeljima. Kad je riječ o trakastim temeljima, bitno je da su otporni na mraz, na što utječe i dubina njihovog položaja - što su dublje pod zemljom, to su sigurniji od mraza. Uz dubinu temelja, statičar će navesti i potrebne dimenzije kako bi mogli izdržati opterećenje kuće bez slijeganja.

3.4. Otpornost na potres

Proračun statike također uključuje projekciju kuće tijekom potresa. Posebnim programom statičar će kuću imaginarno izložiti takvoj akceleraciji tla kakva je prisutna na gradilištu i provjeriti koliko uspješno može podnijeti potres. Nijedna kuća neće izdržati izrazito jake potrese, jer bi takve kuće bilo besmisleno graditi, s obzirom da se kod nas prije 100 godina dogodio izrazito jak potres. Ipak, manje potrese kuća mora izdržati besprijekorno, a kod većih se mora rušiti tako da što manje ugrozi živote ljudi u objektu.

3.5. Otpor na vjetar

Drugo horizontalno opterećenje osim potresa je brzina vjetra. Statičar će izračunati omogućava li odabrani konstrukcijski sustav kuće sigurno premošćivanje opterećenja vjetrom te ga po potrebi ojačati horizontalama ili zidovima. Opterećenje vjetrom nije zanemarivo, osobito u područjima koja karakteriziraju jaki sezonski vjetrovi.

3.6. Detalji

Na kraju, ali ne i najmanje važno, statičar će vas savjetovati o detaljima kuće. Budući da ima dosta znanja o konstrukcijama, arhitektu će preporučiti detalje koji su najprikladniji za odabrani konstrukcijski sustav.

4. Statički obračun postojećeg objekta

4.1. Mišljenje o čvrstoći konstrukcije

Ako vas zanima hoće li vaša 100 godina stara kuća uspješno izdržati sljedeći potres ili je potrebna hitna sanacija, možete nazvati statičara i zatražiti njegovo mišljenje. Statičar će pregledati čvrstoću i oštećenja postojeće konstrukcije. Pregledat će krovnu konstrukciju radi provjere stanja drva (je li počelo truliti), provjeriti ima li pukotina na zidovima i međukatnim pločama te završiti pregled na temeljima, gdje će provjeriti slijeganje kuće, propadanje zbog algi i plijesni ili mraza. Da bi mogao provjeriti stanje temelja kuće, prvo morate naručiti iskop na najmanje dvije točke oko kuće, jer statičar to neće učiniti sam. Teoretski, možete sami napraviti iskop, ali temelji mogu biti vrlo duboki, što znači da ćete morati duboko kopati. Kada je riječ o kamenitom tlu, takav posao je dugotrajan i zahtjevan.

4.2. Mišljenje o sanaciji postojeće konstrukcije

Sukladno zaključcima o objektu, statičar će potom dati mišljenje i upute za sanaciju postojeće konstrukcije. Upute će sadržavati konkretne prijedloge kako ojačati okomite zidove i međukatne ploče, je li neki element bolje jednostavno srušiti i zamijeniti novim (jer je u lošem stanju), kako učvrstiti temelje (ako je potrebno) i slično. Također će predložiti hidrozaštitu i toplinsku zaštitu zgrade.

5. Koliko košta statičar?

Cijena izračuna statike ovisi o veličini i složenosti objekta. Cijena za statični izračun i dimenzioniranje, izradu oplatnih i armaturnih nacrta te tehničkog izvještaja s popisom količina iznosi oko 470 EUR. Cijena posjeta i mišljenje građevinskog inženjera za planiranu intervenciju na izgradnji kuće je oko 180 EUR.