1. Dimnjačarstvo – što morate znati?

Dimnjačari obavljaju reguliranu profesiju koja nas stoljećima štiti od raznih nedaća. Njihove usluge pridonose boljoj zaštiti od požara, većoj efikasnosti grijaćih uređaja i smanjuju troškove popravka i grijanja te pridonose poboljšanju našeg zdravlja. Dimnjačarstvo uključuje širok spektar usluga, poput čišćenja i kontrole dimovodnih objekata; pregleda dimnjaka i dimovodnih kanala, priključaka dimnjaka/dimovodnih cijevi, čišćenja i pregleda ložišnih uređaja, kontrole i čišćenja uređaja svih vrsta centralnog, etažnog i parnog zagrijavanja prostorija i vode, mjerenja emisije sastava dimnih plinova, čišćenja ventilacijskih kanala, uklanjanja katranskih naslaga, savjetovanja korisnika i dr.
 

Važno je da znate da dimnjačare ne smijete sprječavati u radu. Obavljanje dimnjačarskih poslova je komunalna djelatnost, propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu, te se pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.
Vlasnici, korisnici objekata i prostorija dužni su prijaviti ovlaštenoj područnoj dimnjačarskoj službi dimovodne i ložišne uređaje koji podliježu obveznom čišćenju i kontroli. Također, dužni su ovlaštenom područnom dimnjačaru omogućiti pristup objektu i prostorijama u svrhu čišćenja i kontrole uređaja koji podliježu obveznom čišćenju i kontroli.
Redovita kontrola i čišćenje provodi se na način određen projektom građevine, tehničkim propisima, specifikacijama uređaja za loženje i vrsti goriva, a najmanje jedanput godišnje. Dimovodni objekti obvezno se kontroliraju, a prema potrebi i čiste prije početka ogrjevne sezone, a u pravilu i po završetku iste. Obveznoj kontroli i čišćenju ne podliježu dimovodni objekti koji se ne upotrebljavaju, pod uvjetom da ih njihovi korisnici odjave nadležnom koncesionaru.

1.1. Cijene dimnjačarskih usluga

Trenutačno Hrvatska nema jedinstveni zakon, odnosno zakon o dimnjačarstvu koji bi uredio djelatnost dimnjačarskih usluga i cijena u Hrvatskoj. Svaka jedinica lokalne samouprave (grad ili općina) u Hrvatskoj dužna je organizirati dimnjačarsku službu, što znači da mogu za svoje područje dodijeliti jednu ili više koncesija za obavljanje dimnjačarske službe i definirati uvjete njihovog rada Pravilnikom. Stoga u lokalnim jedinicama postoje razlike u cijenama usluga.
Dimnjačarske poslove obavljaju pravne i fizičke osobe – obrtnici na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslova sklopljenoj s gradom kao davateljem koncesije. Uvid u cjenik i popis ovlaštenih dimnjačara najlakše ćete dobiti od nadležnih tijela općine ili grada, odnosno na službenim internetskim stranicama vaše jedinice lokalne samouprave.

1.2. Prednosti dimnjačarskih usluga

Požari zbog samozapaljenja danas su rijetki upravo zahvaljujući radu dimnjačarske službe, koja redovito čisti sve dimnjake. Dimnjačarske usluge štite naše zdravlje i imovinu. Čist dimnjak ima bolju prohodnost, što pridonosi povećanju efikasnosti goriva i smanjenju troškova grijanja. Redoviti pregledi uređaja za loženje osiguravaju njihovo optimalno funkcioniranje, a ranim otkrivanjem kvarova produžuje se i njihov vijek.

2. Kako odabrati dimnjačara?

Svaki vlasnik nekretnine mora omogućiti dimnjačaru da obavi svoje redovite usluge predviđene Zakonom o komunalnom gospodarstvu, jer su u protivnom predviđene zakonske kazne.

Kontakt ovlaštenog područnog dimnjačara, bilo za redovite ili komercijalne usluge, možete potražiti od nadležnih tijela općine ili grada, odnosno na službenim internetskim stranicama vaše jedinice lokalne samouprave.

Nešto lakše je sada pronaći ovlaštenog dimnjačara u Zagrebu jer je prije nekoliko godina Grad Zagreb je postao jedno koncesijsko područje na kojem posluje jedinstveni dimnjačar. To je Dimnjačarska obrtnička zadruga, koja je zamijenila dosadašnje dimnjačare po mjesnim odborima.

Međutim, ako želite osobniji pristup, osobito za komercijalne usluge, onda dimnjačara potražite na portalu eMajstor, gdje imate mnogo kontakata, a gdje istodobno možete vidjeti i njihove reference i pročitati mišljenje dosadašnjih stranaka.

Dakle, izabranog dimnjačara možete naručiti sami, ali on će vas sigurno posjetiti barem jedanput godišnje radi redovitog pregleda. Dimnjačarstvo morate obavijestiti o uporabi novog uređaja za grijanje, o promjenama na uređaju i na prijedlog majstora ukloniti uočene nepravilnosti.

3. Koje usluge obavlja dimnjačar?

3.1. Pregled loživih, dimovodnih i ventilacijskih uređaja

Dimnjačarstvo obavlja preglede loživih, dimovodnih i ventilacijskih uređaja, kojima osigurava pravilno djelovanje uređaja.

3.1.1. Prvi pregled loživih uređaja

Prvi pregled mora se obaviti za svaki novi ili modificirani loživi uređaj, dimovodni uređaj ili kod renoviranja objekta. Prvim pregledom uređaja provjerava se ispravnost ugradnje u skladu s projektnom dokumentacijom i propisima, što sprječava pogrešnu ugradnju i djelovanje. Dimnjačar provjerava uređaj, dimne cijevi, ventilacijske otvore, pristup do uređaja i procjenjuje rizik od trovanja dimnim plinovima. Na temelju pregleda dimnjačar daje pozitivno izvješće o prvom pregledu ili rok za otklanjanje nepravilnosti. Nakon isteka roka za otklanjanje nepravilnosti korisnik uređaja za loženje dužan je obavijestiti dimnjačarstvo, koje uređaj ponovno provjerava. Na temelju pozitivnog izvješća uređaj se upisuje u katastar uređaja, što se smatra uporabnom dozvolom. Da biste naručili prvi pregled, morate ispuniti zahtjev za upis uređaja u evidenciju, priložiti sve planove i dokumentaciju, dobiti suglasnost vlasnika ako je riječ o priključivanju na dimnjak u višestambenoj zgradi i sve poslati nadležnoj dimnjačarskoj službi.

3.1.2. Izvanredni pregled uređaja za loženje

Izvanredni pregled obuhvaća sve detalje kao i prvi pregled uređaja za loženje, međutim, provodi se po narudžbi inspektora ili korisnika. Obavlja se zbog moguće pogreške, stanja uređaja prije sanacije ili pregleda nakon požara. Na temelju pregleda izdaje se izvješće o izvanrednom pregledu koje je vodič za uklanjanje mogućih pogrešaka.

3.1.3. Redoviti godišnji pregled uređaja za loženje

Redoviti pregled uređaja za loženje obavlja se jedanput godišnje. Njime se provjerava stanje uređaja za loženje, promjene u radu, mogući kvarovi i druge okolnosti. Ako se ne konstatiraju nedostaci, izdaje se pozitivno izvješće, u protivnom korisnik mora otkloniti nepravilnosti u navedenom roku. Nakon isteka roka dimnjačarska služba obavlja ponovni pregled, na temelju kojeg izdaje pozitivno izvješće ili naručuje inspekciju.

3.1.4. Godišnji pregled manjih uređaja za loženje

Pregled manjih uređaja obavlja se jedanput u sezoni grijanja. Njime se provjerava stanje grijaćih uređaja i stanje dimovodnih, ventilacijskih i drugih uređaja. Na temelju pregleda izdaje se pozitivno ili negativno izvješće o godišnjem pregledu.

3.2. Čišćenje uređaja za loženje

Pri izgaranju nastaje mnogo dimnih plinova. Na zidovima dimnih vodova skuplja se ugljik, odnosno čađa. Čađa, katranske naslage i druge nečistoće smanjuju prohodnost dimnjaka, može doći i do samozapaljenja. Stoga je najosnovnija zadaća dimnjačara čišćenje uređaja za loženje i dimnjaka. Uređaji na tekuća goriva i plin trebaju se čistiti jedanput u sezoni grijanja. Manje uređaje za grijanje na biomasu treba čistiti dva puta godišnje, grijaće uređaje na čvrsta goriva barem tri puta.

3.3. Čišćenje dimnjaka

U dimnjaku se tijekom izgaranja skupljaju naslage čađe, koje smanjuju protok dimnih plinova, smanjuju efikasnost uređaja za grijanje i predstavljaju opasnost od požara. Redovito čišćenje dimnjaka barem jedanput tijekom grijaće sezone povećat će efikasnost sagorijevanja i smanjiti mogućnost požara.

3.4. Uklanjanje naslaga katrana

Na unutarnjoj strani dimnih cijevi mogu se nakupljati katranske naslage zbog neprikladno dimenzioniranih dimovodnih uređaja, neprikladnog dovoda zraka, zbog nekvalitetnog goriva, neprikladnog izgaranja, ali i kao posljedica neredovitog i nedovoljnog čišćenja. Katranske naslage u dimnim cijevima uklanjaju se mehanički ili spaljivanjem. Preventivnim uklanjanjem naslaga smanjuje se rizik od požara zbog samozapaljenja i poboljšava se odvodnja dimnih plinova iz grijaćih uređaja.

3.5. Mjerenje emisija loživih uređaja

Mjerenjem emisija osigurava se da štetni plinovi poput ugljičnog monoksida, dušikovih oksida, čađe, ali i gubitak topline, ostanu u planiranim granicama. Mjerenja su potrebna kako bi se osigurala efikasna potrošnja energije, zaštita okoliša i zraka te zaštitilo zdravlje. Mjerenje emisije dimnih plinova obavlja se pri svakom pregledu uređaja za loženje, pri čemu dimnjačar izdaje izvještaj o mjerenjima. Ako se utvrdi nepravilnost, korisnik ju je dužan otkloniti u propisanom roku. Starije uređaje za loženje koji ne udovoljavaju suvremenim standardima vlasnik mora prilagoditi. Redovita mjerenja poboljšavaju djelovanje uređaja i sprječavaju mogućnost trovanja dimnim plinovima.

3.6. Industrijsko čišćenje uređaja za loženje

Industrijski uređaji su veći, snažniji, proizvode više dimnih plinova, stoga ih treba češće čistiti. Dimnjačarska služba čisti toplovodne i parne kotlove, izmjenjivače topline i grijače, kao i agregate za hlađenje.

3.7. Izračunavanje prikladnosti dimovodnog uređaja

Dimnjačaru se možete obratiti prije nego što kupite uređaj za grijanje. Prethodno mišljenje vam pomaže pri kupnji uređaja. Tako ćete osigurati da vaš uređaj djeluje optimalno i da troškovi čišćenja i popravaka budu što manji. Dimnjačar će provjeriti tehničke uvjete priključivanja i preporučiti karakteristike prikladne za budući grijaći uređaj. Prethodno mišljenje možete naručiti i prije pokretanja starijeg uređaja koji je dugo mirovao.

3.8. Ispitivanje nepropusnosti dimnih plinova

Ovim testom provjerava se nepropusnost dimovodnog uređaja, što je osobito važno u suvremenim domovima s velikom zrakonepropusnošću. Ispitivanjem nepropusnosti zraka provjerava se ispunjava li dimovodni uređaj propisanu zrakonepropusnost, je li pravilno ugrađen i postoje li mjesta u uređaju iz kojih dimni plinovi istječu u prostor. Nepropusnost se provjerava mjernim uređajem ili testom dima.

3.9. Mjerenja sadržaja vode u drvu

Prisutnost vlage u ogrjevu smanjuje efikasnost izgaranja, povećava troškove, a oslobađa se i veća količina dimnih plinova, čestica prašine, čađe i katrana koji se nakupljaju u dimovodnom sustavu. Preporučena maksimalna vrijednost vode u drvu je 20 %. Dimnjačar može provjeriti je li drvo primjereno za grijanje, što osigurava kupnju odgovarajućeg ogrjeva i uštedu na grijanju i čišćenju.